logo

Filozofski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Poziv na predstavljanje knjige ” Stoljeće krhkog sebstva”

Pozivaju se svi zainteresirani na predstavljanje knjige Stoljeće krhkog sebstva dr. Željke Matijašević, profesorice na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koje će se održati u multimedijalnoj dvorani na 2. katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu u utorak 20. rujna 2016. u 18.30 sati. Uz autoricu knjigu će predstaviti prof. dr. Dean Duda, dr. Goran Babić, psihijatar-psihoanalitičar i Josip Pandurić, izdavač. Detalji pod opširnije.

OPŠIRNIJE:

Izdavačka kuća Disput u lipnju ove godine objavila je knjigu Stoljeće krhkog sebstva dr. Željke Matijašević, profesorice na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Predstavljanje knjige održat će se u multimedijalnoj dvorani na 2. katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu u utorak 20. rujna 2016. u 18.30 sati. Uz autoricu knjigu će predstaviti prof. dr. Dean Duda, dr. Goran Babić, psihijatar-psihoanalitičar i Josip Pandurić, izdavač.

Tematika knjige je psihoanaliza kao kulturalna i politička teorija.

Autorica u prvom dijelu razmatra glavne izazove razvoju suvremenog sebstva – narcizam i borderline. Narcizam se opisuje kao negativan i pozitivan, patološki i zdravi, debelokožni i tankoćutni, bešćutni i hiperosjetljivi, kao i krajnje destruktivan. Borderline se u psihoanalizi tumači ili kao granična ličnost (Kernberg), ili kao razina poremećaja (Kohut). Borderline kao borderland, kao prostor između, kao ničija zemlja, povezan je s razmatranjem granice kao takve, između života i smrti, zbilje i fantazije, načela zbilje i načela ugode, ljudskog i mehaničkog te dobrih i loših objekata. Rascijepljenost, krhkost, lomnost koji obilježuju borderline razmatraju se u odnosu prema cilju postizanja i ostvarenja cjelovitosti sebstva, odnosno strukturiranja nesvjesnog.

Knjiga se nastavlja s primjenom psihoanalitičkih kategorija na društvo i kulturu te se razmatra politička psihoanaliza, različite inačice suvremenog sebstva u filmovima i književnim djelima, kao i pitanje borderline kulture koja možda slijedi nakon Lascheve narcističke kulture, te je suvremena borderline kultura povezana s kulturom intenziteta, naslijeđenom od kontrakulturnog pokreta, ali je lišena ikakve političke oštrice.

U završnom poglavlju, svojevrsnom dodatku, analiziraju se odabrana djela hrvatske književnosti kroz psihoanalitičku prizmu: Isušena kaljuža Janka Polića Kamova, Kamen na cesti Marije Jurić Zagorke te Gospoda Glembajevi i Vučjak Miroslava Krleže.

Namjera je knjige i da ukaže na problem “funkcionalne patologije”, odnosno “patologije normalnosti”, te u psihoanalizu valja uvesti pojam “heteronesvjesnog” jer se duševna patnja koju uzrokuje funkcionalna patologija očituje na tuđem nesvjesnom, dok sama posjeduje svojevrsni imunitet na psihičku bol, bivajući istovremeno strukturirana, funkcionalna, kao i posve zaražena nesvjesnim.

Više o knjizi možete pročitati na www.disput.hr

Naslovnica knjige

Pozivnica