logo

Filozofski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Obavijest o smrti mr. sc. Rajise Trostinske, više lektorice u miru

Mr. sc. Rajisa Trostinska, dugogodišnja nastavnica na Katedri za ukrajinski jezik i književnost Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti, preminula je 14. prosinca u 78. godini. Posljednji ispraćaj profesorice Rajise Trostinske bit će u četvrtak, 22. prosinca 2016. u 12:10 u velikoj dvorani na krematoriju na Mirogoju. Detalji pod oširnije.

OPŠIRNIJE:

Poštovane kolegice i kolege!

S dubokom žalošću javljamo da je 14. prosinca u 78. godini, nakon kratke bolesti preminula naša draga profesorica i kolegica, mr. sc. Rajisa Trostinska, viša lektorica u miru.

Rođena je 1939. u Ukrajini. Na Filološkom fakultetu Harkivskog državnog sveučilišta diplomirala je Ukrajinski jezik i književnost te Ruski jezik i književnost.

Od 1961. radila je u Harkivu u srednjoj školi kao profesorica ukrajinskog jezika i književnosti te na mjestu zamjenice ravnatelja. Od 1975. zaposlena je na Katedri za ukrajinski jezik Filološkoga fakulteta Harkivskoga državnog sveučilišta. Na istom je Fakultetu obnašala i dužnost prodekanice u razdoblju 1976. – 1978.

Akademske godine 1986./1987. prvi je put u Ukrajini uvela hrvatski književni jezik (tada pod nazivom hrvatskosrpski) na Filološkom fakultetu u Harkivu. U suautorstvu s M. Popovićem i V. Kalašnikom, 1990. objavila je i sveučilišni priručnik za učenje hrvatskog književnog jezika.

U razdoblju od 1992. do 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu vodila je Lektorat ukrajinskoga jezika, što je doprinijelo otvaranju studija ukrajinistike.

Akademske godine 1997./1998. na Filozofskom fakultetu uveden je puni, četverogodišnji Studij ukrajinskoga jezika i književnosti na kojem je držala predavanja iz Fonetike i fonologije ukrajinskog jezika, Morfologije, Sintakse, Ukrajinske književnosti XIX. st., Ukrajinske književnosti XX. st., vodila je seminare Poezija XX. st., Leksikologija i frazeologija ukrajinskog jezika te držala Jezične vježbe i Prijevodne vježbe.

Bavila se frazeologijom, leksikologijom, semantikom, kontekstologijom, fonologijom, gramatikom, poredbenim proučavanjem slavenskih jezika, problemima prijevoda, kulturologijom, književnošću. Prevodila je hrvatsku poeziju na ukrajinski jezik.

Autorica je (ili suautorica) preko 70 znanstvenih članaka, suautorica je dvaju frazeoloških rječnika i jednog sveučilišnog priručnika. Potpisuje i 150 članaka o ukrajinskim piscima u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda MK (I. – XI., 1999. – 2009.). Suradnica na dvama znanstvenim projektima: Proučavanje istočnoslavenskih jezika i Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim.

Dobitnica je medalje Za izvrstan rad (1970.); medalje Veteran rada (1990.); znaka Odličnik obrazovanja Ukrajine (2006.); Povelje Parlamenta Ukrajine (2011.); visokog odlikovanja Predsjednika Ukrajine, medalje «25 godina nezavisnosti Ukrajine» (22. kolovoza 2016.).

Svojim doprinosom uspostavljanju i razvoju hrvatske ukrajinistike, neprekidnom brigom o njezinoj budućnosti, znanstvenim i pedagoškim djelovanjem, trajno je zadužila generacije studenata i kolege koji su imali čast s njome raditi i prijateljevati. U našem će sjećanju zauvijek ostati kao veliki domoljub Ukrajine i Hrvatske, neumorna promicateljica ukrajinske riječi i kulture u Hrvatskoj, samozatajna i skromna osoba velikog srca.

Вічнa пaм’ять!