Naziv kolegija: Povijesni pregled razvoja fantastike u britanskoj književnosti
Nastavnica: dr. sc. Iva Polak, docent
ECTS-bodovi: 6
Jezik: engleski
Trajanje: 7. i 9. semestar
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: 1 satpredavanja, 2 sata seminara tjedno
Uvjeti za upis kolegija: upisan sedmi semestar
Opis kolegija: Kolegij nudi pregled razvoja fantastike u okviru britanske književnosti, te pregled najvažnijih književno-kritičkih tekstova koji se bave problemom fantastike. Tekstovi koji pripadaju razdoblju starije engleske književnosti, srednjeg vijeka, renesanse i neoklasicizma analizirat će se sa stajališta fantastike kao tematske odrednice dok će se kasniji tekstovi, dakle od trenutka ustoličenja romana, proraditi u okviru fantastike kao specifičnog proznog žanra. Neka književna djela rade se zajedno s filmskim adaptacijama. Rasprava o fantastici potaknut će pitanja književne mimeze, retorike stvarnog i ne-stvarnog, te razloge rane pojave fantastike u književnosti i umjetnosti naprosto, te njeno supostojanje s umjetničkim realizmom. Analizi tekstova prethodit će uvođenje u odgovarajuću terminologiju, odnosno u problematiku mimeze, stvarnog/nestvarnog, fantastike, fantastičnog, fantastične književnosti i njezinih podžanrova.
Cilj: Osvijestiti usporedno postojanje fantastike od samih začetaka razvoja engleske, tj. britanske književnosti, mijenjanje značenja i značaja fantastike kroz književnost, te svjesnije uočavanje odrednica fantastične književnosti.
Studentske obveze: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koji se sastoje od redovitog pohađanje nastave, provjere čitanja primarne i sekundarne literature, pripreme za nastavu i pravovremene predaje seminarskog rada. Seminarski rad čini 70%, a ostali elementi kontinuirane provjere znanja 30% ocjene. Za prolaznu ocjenu nužno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.
Sadržaj kolegija po tjednima:
1. TJEDAN
Problem mimeze i kanona kroz povijest književnosti
Kratki film: Put na mjesec (Le voyage dans la lune), Georges Méliès (1902): promjenjivost SF-a
2. TJEDAN
Što je fantastično u fantastici. Uvod u teoriju žanra (Todorov/Chanady/Brooke-Rose)
3. TJEDAN
Problem fantastike u starijoj engleskoj književnost:
Beowulf, c. 8. st. (odabrani dijelovi) – kontekst starije engleske književnosti, problem impliciranog/ukodiranog čitatelja; herojski ili fantastični ep
4. TJEDAN
Fantastika u srednjem vijeku:
Geoffrey Chaucer, ‘The Nun’s Priest’s Tale’ (The Canterbury Tales) c. 1380-1400. – kontekst Chauserova razdoblja, srednjovjekovni oblici, basna, fantastika jednostavnog oblika
5. TJEDAN
Fantastika u renesansi
William Shakespeare, The Tempest, 1611 – problem romanse; gradba nadnaravnog; fantastične i SF reinskripcije
6. TJEDAN
William Shakespeare, A Midsummer Night’s Dream, 1595 – situiranje fantastike u “zeleni svijet” N. Fryea; čitanje kroz Todorova i Chanady
7. TJEDAN
Fantastika u neoklasicizmu
Jonathan Swift, Gulliver’s Travels (1726) (IV. putovanje) – uspostava romana, menipejska satira, fantastika i alegorija, problem četvrtog putovanja; usporedba filmskih adaptacija iz 1939, 1977 i 1996: lokacija iv. putovanja; problem utopije (Platon, Thomas More)
8. TJEDAN
Fantastika i viktorijana
Lewis Carroll, Alice’s Adventures in Wonderland (1865) – viktorijanska dječja književnost; smislenost Carrollovih ‘besmislenih stihova’; izvorište nadnaravnih elemenata
Raspodjela tema za seminarske radove.
9. TJEDAN
Rađanje SF žanra
H. G. Wells, The Time Machine (1895) – ‘nečisti’ SF; novum (D. Suvin)
[Film: The Time Machine (1960), redatelj: George Pal]
10. TJEDAN
Popularizacija SF žanra u Velikoj Britaniji i SAD-u
Ray Bradbury, Fahrenheit 451 (1953)– distopija, SF
[Film: Fahrenheit 451 (1966), redatelj: François Truffaut]
11. TJEDAN
J.R.R. Tolkien – epska/visoka fantastika; Tolkien o fantastici
12. TJEDAN
Tolkien nastavak
13. TJEDAN
Alasdair Gray, Lanark (1981) – fantastika i realizam; metafikcija, intertekstualnost, postmoderna
14. TJEDAN
Alasdair Gray, Lanark (1981) – nastavak
Primarna literatura:
Jonathan Swift, Gulliver’s Travels, IV voyage
Lewis Carroll, Alice’s Adventures in Wonderland
H. G. Wells, The Time Machine
Ray Bradbury, Fahrenheit 451
Alasdair Gray, Lanark
Književni tekstovi koji obuhvaćaju razdoblje do 18. stoljeća rade se samo u ulomcima. Pretpostavlja se da su studenti diplomskog studija anglistike tijekom preddiplomskog studija pročitali Oluju i San ivanjske noći W. Shakespearea.
Sekundarna literatura:
– Sandner, David (ur.). Fantastic Literature. A Critical Reader, Praeger, 2004. (izbor)
– Todorov, Tzvetan. The Fantastic. A Structural Approach to a Literary Genre, Cornell UP,1975.
– Chanady, Amaryll Beatrice. Magical Realism and the Fantastic: Resolved Versus Unresolved Antinomy, Garland Publishing Inc, 1985.
– Brooke-Rose, Christine. A Rhetoric of the Unreal. Studies in Narrative and Structure, Especially of the Fantastic, CUP, 1981. (izbor)
– Jackson, Rosemary. Fantasy. The Literature of Subversion, Routledge, 1981.
– Tolkien, J.R.R. The Monster and the Critics and Other Essays, HarperCollins, 2006. (izbor)
– Čapek, Karel. In Praise of Newspapers and Other Essays on the Margin of Literature, Allen&Uwin, 1951. (izbor)
Dodatni materijali dobivaju se na satu.