Iva Polak. Razvoj književne proze australskih Aboridžina: od nevidljive do postkolonijalne priče. Biblioteka književna smotra, ur. Irena Lukšić, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2011.
Knjiga se bavi u nas nepoznatim korpusom australske aboridžinske književnosti na engleskom jeziku. Imajući na umu hrvatskog čitatelja, autorica u uvodnome dijelu knjige objašnjava problem pristupanja kulturološki specifičnome tekstu kojem istraživač ne pripada, kao i problem primjene eurocentričnog teorijskog aparata na tekst koji izlazi iz okvira zapadnoga kruga. Uvodna poglavlja također nude uvid u društveno-povijesne okolnosti nastanaka i razvoja aboridžinskog stvaralaštva na engleskom jeziku, te uvod u aboridžinsku ontološkom potku „Snivanje“, nužnu za razumijevanje aboridžinskog pisma. Središnji dio studije posvećen je nastanku kratke priče i romana. U okviru poglavlja o kratkoj priči, locira se „trenutak“ u kojem dolazi do transformacije usmene predaje u pripovijetku, odnosno čuvara usmene predaje u osviještenog autora književnoga teksta. Poglavlje o romanu bavi se okolnostima nastanka romana te njegovim tematskim i strukturnim osobitostima. Autorica tematski tipizira aboridžinski roman na „moderni“ roman, detektivski i pustolovni roman, povijesni roman, fantastični roman, roman Ukradenih pokoljenja, roman grada i nasilja, te queer roman. Svaki je romaneskni žanr oprimjeren najznačajnijim aboridžinskim romanima spisatelja od 1964. do 2010. godine. Neki od analiziranih autora su Mudrooroo, Sam Watson, Bruce Pascoe, Eric Willmot, Richard Wilkes, Sally Morgan, Doris Pilkington, John Muk Muk Burke, Tara June Winch, Melissa Lucashenko, Vivienne Cleven, Alexis Wright, Larissa Behrendt i dr. Studija zaključuje poglavljem o književnim prijevarama u Australiji uzrokovanim lažnim prisvajanjem aboridžinskog identiteta. Nazvavši ovu pojavu „pseudonimski plagijat“ potaknut željom za profitom, autorica propituje granice prepoznavanja i razgraničenja kulturnoga koda kao i granice književne etike i estetike.
Ova knjiga kroz jasno izraženi etički pristup i skepsu prema lakomislenoj primjeni eurocentričnog kritičkog diskursa otvara hrvatskome čitatelju potpuno novi književnokulturni prostor.