1 sat seminara i 2 sata vježbi tjedno

Ciljevi:

• Gruenbaum, C. (1996), Strövtåg i språket, Wahlström&Widstrand

• Johnsson, H. I. (1994) Sverige i Fokus, Stockholm: Svenska Institutet

• Lagerqvist, L.O. (2001) Svensk historia, str. 127-194, Värnamo

• Nystedt, J. (2001), Språkbitar, Svenska Förlaget

• članci iz švedskog tiska

• www.sweden.se

• www.regeringen.se

• www.riksdagen.se

• www.eu-upplysningen.se

2 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan

Ciljevi:

• J. Barðdal, N. Jörgensen, G. Larsen, B. Martinussen (1997) Nordiska. Våra språk förr och nu, Studentlitteratur, Lund.

Dopunska:

• G. Bergman: Kortfattad svensk språkhistoria, Prisma, 1970.

• O. Almeningen m. fl. Språk og samfun gjenom tusen år, Universitetsforlaget, Oslo 1978.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

Ciljevi:

• Malmgren, S-G.(1994): Svensk lexikologi, ord, ordbildning, ordböcker och orddatabaser; Lund: Studentlitteratur

• Svense´n, B. (1987): Handbok i lexikografi, TNC. Esselte Studium: Stockholm

• Thorell, O. (1981): Svensk ordbildning, Stockholm

2 sata seminara tjedno

Ciljevi:

Namjera je kolegija osvijestiti kod studenata jezik kao društveni fenomen te interakciju jezika i društva. Ilustriranjem pojedinih sociolingvističkih fenomena primjerima iz švedskog jezika odnosno švedskog društva nastoji se produbiti lingvistička kompetencija studenata, a istovremeno i povećati i iznijansirati njihova švedska jezična i kulturna kompetencija.

Obavezna:

• Allén, S. - Gellerstam, M. – Malmgren, S.G. (1989) Orden Speglar Samhället, Stockholm: Allmäna Förlaget

• Kotsinas, U-B. (2003), En bok om slang, typ, Stockholm: Norstedts Ordbok

• Romaine, S. (2000), Language in Society, Oxford University Press

• Trudgill, P. (1989), Språk och socialmiljö, Stockholm: PAN/Nordstedts ili: Sociolinguistics, Penguin Books Ltd.

• Hyltenstam, K. (ur.) (1999), Sveriges sju inhemska språk, Lund: Studentlitteratur

Dopunska:

• Adelswärd, V. (1999), Kvinnospråk och fruntimmersprat – forskning och fördomar under 100 år, Huddinge: FörlagsVerkstan

• Andersson, L-G. (1985), Fult språk – svordomar, dialekter och annat ont, Stockholm: Carlosson Bokförlag

• Loman, B. (ur.) Språk och samhälle

• Norrby, C. (1996), Så gör vi när vi pratar med varandra, Lund: Studentlitteratur

• Svahn, M. (1999), Den liderliga kvinnan och den omanlige mannen – skällsord, stereotyper och könskonstruktioner, Stockholm: Carlsson Bokförlag

• Trudgill, P. (2003), Glossary of Sociolinguistics, Edinburgh University Press

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

1 manji seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

Nakon općih stilističkih napomena provodi se jezična i stilska analiza različitih vrsta tekstova, na pr. novinskih članaka, stručnih i znanstvenih tekstova, ekonomskog teksta, reklama i oglasa, književnih tekstova. Govori se o javnom govoru, o analizi argumentacije i retorici.

Ciljevi:

Cilj je prepoznavanje karakteristika pojedinih vrsta tekstova i aktivno usvajanje različitih načina izražavanja, usmeno i pismeno.

• Andersson, L-G. «Hej. hej, hemskt mycket hej». u:  Språk och stil 6, Uppsala, Norstedts.

• Elleström, L. (1999), Lyrikanalys – En introduktion, Studentlitteratur

• Hedman, Th. (1997) Informationssökning för samhällsvetare och humanister. Lund: Studentlitteratur

• Hellspong, L. – Ledin, P. Vägar genom texten

• Melin L. – Lange, S. Att analysera text

• Nilsson, B. - Waldemarson, A.K. (1990), Kommunikation. Samspel mellan människor, Lund

• Wideberg, K. (1995) Att skriva vetenskapliga uppsatser. Lund: Studentlitteratur

Suvremeni norveški jezik

Norveški jezik II

4 bodova

hrvatski i norveški

1 semestar (zimski)

izborni (alternativni – student sluša jedan od tri ponuđena kolegija)

4 sata vježbi tjedno

upisan 9. semestar, položen kolegij Norveški jezik I

pismeni i usmeni ispit

Sadržaj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vježbama s temama prvenstveno iz svakodnevnog života i društva. Koriste se i kraći književni tekstovi. Proširuje se znanje gramatike i vokabulara stečeno na preddiplomskom studiju.

Ciljevi:

Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali moći razumjeti pisane i usmene tekstove suvremenih tema, te jednostavnije novinske članke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove o temama obrađivanim tijekom kolegija.

Treći nordijski jezik

Danski jezik II (neće se održati u ak.god. 2010./2011.)

4 bodova

hrvatski i danski

1 semestar (zimski)

izborni (alternativni – student sluša jedan od tri ponuđena kolegija)

4 sata vježbi tjedno

upisan 9. semestar, položen kolegij Danski jezik I

pismeni i usmeni ispit

Sadržaj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vježbama s temama prvenstveno iz svakodnevnog života i društva. Koriste se i kraći književni tekstovi. Proširuje se znanje gramatike i vokabulara stečeno na preddiplomskom studiju.

Ciljevi:

Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali moći razumjeti pisane i usmene tekstove suvremenih tema, te jednostavnije novinske članke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove o temama obrađivanim tijekom kolegija.

Treći nordijski jezik

Finski jezik II (neće se održati u ak.god. 2010./2011.)

4 bodova

hrvatski i finski

1 semestar (zimski)

izborni (alternativni – student sluša jedan od tri ponuđena kolegija)

4 sata vježbi tjedno

upisan 9. semestar

pismeni i usmeni ispit

Sadržaj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vježbama s temama prvenstveno iz svakodnevnog života i društva. Koriste se i kraći književni tekstovi. Proširuje se znanje gramatike i vokabulara stečeno na preddiplomskom studiju.

Ciljevi:

Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali moći razumjeti pisane i usmene tekstove suvremenih tema, te jednostavnije novinske članke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove o temama obrađivanim tijekom kolegija.

15 ECTS

Diplomska obaveza na Lingvističkom studiju švedskog jezika obuhvaća dvije komponente:

Skandinavska društva

Srednjovjekovna slika svijeta

5 bodova

hrvatski/švedski

1 semestar

izborni

1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

upis na diplomski studij

2 seminarska rada

Kolegij se bavi skandinavskim srednjovjekovljem unutar europskog. Tu je riječ o germanskim kulturnim korijenima, vikinškim i vareškim pohodima i naseobinama, dolasku kršćanstva, stvaranju država, posebice islandske republike, te svakodnevnom životu i kulturnim tekovinama toga razdoblja.

Ciljevi:

Upoznavanje s razdobljem u razvoju skandinavskih naroda i kultura, koje ih je dovelo na europsku i svjetsku scenu, te veze skandinavskih naroda i kultura s narodima i kulturama i istoka (Rusija Bizant) i zapada (Britanski otoci, sjever Amerike).

Obavezna:

• A. Bæksted Nordiske guder og helte, Politikens Forlag København, 1984.

• S. Blöndal, The Varangians of Byzantium, Cambridge University Press, 1978.

• J. Brøndsted The Vikings, Penguin, 1976.

• D. Maček – H. Pálsson – R. Simek Nordijska mitologija i književnost, ArTresor, Zagreb, 2003

• H. Pálsson Landnåmsboken, Aschehoug, 1997

Dopunska:

• H.R. Ellis Davidson Nordens Gudar och Myter, Prisma, Stockholm, 1964.

• S. Steen, Ferd og Fest, Aschehoug, 1929.

Skandinavska društva

Seminar iz švedske književnosti

5 bodova

hrvatski/švedski

1 semestar

izborni

3 sata seminara tjedno

upis na diplomski studij

Ciljevi:

1 sat seminara i 2 sata vježbi tjedno

Ciljevi:

• Gruenbaum, C. (1996), Strövtåg i språket, Wahlström&Widstrand

• Johnsson, H. I. (1994) Sverige i Fokus, Stockholm: Svenska Institutet

• Lagerqvist, L.O. (2001) Svensk historia, str. 127-194, Värnamo

• Nystedt, J. (2001), Språkbitar, Svenska Förlaget

• članci iz švedskog tiska

• www.sweden.se

• www.regeringen.se

• www.riksdagen.se

• www.eu-upplysningen.se

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

1 seminarski rad, pismeni ispit (ne obuhvaća sadržaje o anglofonim društvima)

Studenti se upoznaju s političkim, pravnim i ekonomskim sustavom RH – ustrojstvom i načinom funkcioniranja najvažnijih institucija i organizacija, područjem i logikom njihove djelatnosti. Dobivaju informacije o ustaljenim rješenjima u prevođenju naziva tih institucija na engleski, što ima olakšava  samostalno pronalaženje informacija o  odgovarajućim sustavima u Švedskoj. O rezultatima samostalnog istraživanja izvještavaju u obliku seminarskog rada.

Ciljevi:

Steći spoznaje o institucionalnom aspektu hrvatskog i švedskog društva, neophodne prevoditeljima za razumijevanje različitih tekstova i komunikacijskih situacija, za pronalaženje adekvatnih prijevodnih rješenja, što znači za osiguravanje uspješne komunikacije među osobama upoznatima s različitim društvenim institucionalnim okvirima. Razvijati sposobnost samostalnog pronalaženja informacija i njihovog prezentiranja u obliku stručnog rada.

• Bićanić, I. – Franičević, V (2004): Understanding Reform: The Case of Croatia, Vienna Institute for International Economic Studies http://www.wiiw.at/balkan/ ; u tisku u: Gligorov, V. ur. (2005): Understanding Reform in South East Europe WIIW, Beč

• Bartlett, W. Croatia. Between Europe and the Balkans, Routledge, London / New York, 2003]

• Goldstein, I. Croatia. A History, Hurst and co., London, 1999 (2^nd imprint 2001)

• Kasapović, M. Ten Years of Democratic Transition in Croatia 1989-1999, in: Ott Katarina, ur. (2004): Pridruživanje Hrvatske evropskoj uniji 2, Institut za javne financije I Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, englesko izdanje

• Ott Katarina, ur. (2003): Croatian Accession to the European Union,Volume 2 Institut za javne financije I Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb,

• Henriette Riegler (ed.), Transformation Processes in the Yugoslav Successor States between Marginalization and European Integration, Baden-Baden, 2000, p. 45-63

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

Ciljevi:

• Malmgren, S-G.(1994): Svensk lexikologi, ord, ordbildning, ordböcker och orddatabaser; Lund: Studentlitteratur

• Svense´n, B. (1987): Handbok i lexikografi, TNC. Esselte Studium: Stockholm

• Thorell, O. (1981): Svensk ordbildning, Stockholm

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

1 manji seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

Nakon općih stilističkih napomena provodi se jezična i stilska analiza različitih vrsta tekstova, na pr. novinskih članaka, stručnih i znanstvenih tekstova, ekonomskog teksta, reklama i oglasa, književnih tekstova. Govori se o javnom govoru, o analizi argumentacije i retorici.

Ciljevi:

Cilj je prepoznavanje karakteristika pojedinih vrsta tekstova i aktivno usvajanje različitih načina izražavanja, usmeno i pismeno.

• Andersson, L-G. «Hej. hej, hemskt mycket hej». u:  Språk och stil 6, Uppsala, Norstedts.

• Elleström, L. (1999), Lyrikanalys – En introduktion, Studentlitteratur

• Hedman, Th. (1997) Informationssökning för samhällsvetare och humanister. Lund: Studentlitteratur

• Hellspong, L. – Ledin, P. Vägar genom texten

• Melin L. – Lange, S. Att analysera text

• Nilsson, B. - Waldemarson, A.K. (1990), Kommunikation. Samspel mellan människor, Lund

• Wideberg, K. (1995) Att skriva vetenskapliga uppsatser. Lund: Studentlitteratur

4 sata vježbi tjedno

pismeni ispit

U okviru kolegija prevodi se veći broj tekstova s hrvatskoga na švedski jezik ili obratno te se u grupi diskutira o ostvarenim prijevodima, obrazlažu se pojedina rješenja i prijevodni postupci te se pokušava utvrditi najprimjerenija prijevodna strategija.. Prevode se tekstovi iz različitih područja (ekonomija, pravo, medicina, povijest, književnost i sl.), različitih stilova (publicistički, književno-umjetnički, znanstveni, administrativni) i vrsta (novinski članak, ugovor, znanstveni rad, novela i sl.).

Ciljevi:

Cilj je kolegija stjecanje praktičnoga znanja i vještina za prevođenje različitih tekstova.

Razni rječnici i priručnici, na primjer:

• Norstedts Svenska ordbok + Uppslagsbok (1999), Norstedts Ordbok

• Prismas Engelska Ordbok (1998), Norstedts Ordbok AB/Bokia

• Prismas Tyska Ordbok (1998), Norstedts Ordbok AB/Bokia

• Norstedts affärs ordbok (2000), Norstedts Ordbok

• Svensk-kroatiskt Lexikon (2001), Statens Skolverk

• Rječnik hrvatskoga jezika (2000), Zagreb: Školska knjiga

• Veliki rječnik hrvatskoga jezika (1998), Zagreb: Novi liber

Izbor teoretske literature koordinira se s voditeljem kolegija Teorija i praksa prevođenja.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

1 seminarski rad, pismeni ispit

Studenti se upoznaju s institucijama i tijelima EU, načinima njihova djelovanja, zajedničkim politikama i aktivnostima, osnovnim elementima pravne stečevine EU, kao i s interakcijom hrvatskog i europskog zakonodavstva te različitim djelatnostima i projektima pod vodstvom MEI-a. U završnom dijelu kolegija predstavlja se ustrojstvo i rad drugih međunarodnih organizacija i institucija, npr. Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, OESS-a i dr.

Ciljevi:

Omogućiti studentima stjecanje znanja o EU i nekima od najznačajnijih međunarodnih organizacija, koje se sve izuzetno često pojavljuju u praksi stručnih prevoditelja – kao tema, kao referentna pozadina i kao radni kontekst.

• http://europa.eu.int/comm/publications/booklets/eu_glance/44/index_en.htm,

• Fontaine, P. (2003) Europe in 12 lessons , (European Commission), 2003, 62 pp

• Key facts and figures  about the European Union, European Commission, 2004

• Pinder, J. (2001), The European Union, A very Short Introduction, OUP.

O prevođenju u EU:

• Cosmai, D. (2003), Tradurre per l’Unione europea, Milano.

• Šarčević. S. (ur.) (2001) Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union, Rijeka

• Wagner. E, S. Bech & J. M. Martinez (2002), Translating for the European Institutions, St. Jerome Publishing, Manchester  (http://www.stjerome.co.uk/practices/wagner.html)

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

seminarski radovi tijekom semestra

Kolegij upoznaje polaznike s uporabom računalnolingvističkih spoznaja u postupku prevođenja uz poseban osvrt na jezične resurse i alate. Na području jezičnih resursa ponajprije je riječ o digitalno pohranjenim i pretraživim rječnicima i leksičkim bazama podataka, kao i računalno pretraživim korpusima koji dopuštaju uvid u jezičnu porabu kad to rječnici ne mogu u potpunosti osigurati. Osobit naglasak bit će stavljen na paralelne korpuse, njihovo sastavljanje, postupak njihova sravnjivanja (alignment) i njihovu uporabu koja, u konačnici, rezultira prijevodnom memorijom (translational memory) te na njihovu uporabu u razvijanju sustava za statističko i oprimjereno strojno prevođenje. Na području jezičnih alata polaznici će se upoznati s alatima za pronalaženje naziva i termina u tekstovima, kao i pomagalima za strojno potpomognuto prevođenje (machine aided translation) uz upoznavanje sa najraširenijim komercijalnim sustavom Trados. Dio kolegija bit će posvećen i sustavima za strojno prevođenje.

Ciljevi:

• Arnold et al. (2002), Machine Translation: an Introductory Guide, (http://www.essex.ac.uk/linguistics/clmt/MTbook/).

• Atkins, B. T. S.–Zampolli, A. (eds.) (1994) Automating the Lexicon, Oxford University Press. (odabrani članci)

• Austermuhl, F. Electronic Tools for Translators. Manchester: St. Jerome. (http://www.stjerome.co.uk/practices/tools.html

• Bratanić, Maja (1991) "Korpusna lingvistika ili sretan susret", Zagreb: Radovi Zavoda za slavensku filologiju 26.

• EAMT Archive, (http://www.eamt.org/archive)

• McEnery, Tony & Wilson, Andrew (2001) Corpus Linguistics, EUP. (odabrana poglavlja)

• Ooi, B. Y. (1998) Computer Corpus Lexicography, EUP. (odabrana poglavlja)

• Sager, Juan C. (1996) A Practical Course in Terminology Processing, Benjamins.

• Sager, Juan C. (2000) Language Engineering and Translation, Benjamins.

• Tadić, Marko (2003) Jezične tehnologije i hrvatski jezik, Zagreb: Exlibris.

2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

pismeni ispit, 1 seminarski rad

Nakon uvodnih napomena o prevođenju i teoriji prevođenja analizira se prijevodni proces iz perspektive komunikacijske teorije prevođenja. Detaljno se razmatraju elementi tog procesa (jezik, tekst, osobe, situacija, kultura) te brojni fenomeni relevantni u analizi svakog od njih (kontrastivna korespondencija vs. prijevodna ekvivalencija, prijevodni postupci, kriteriji tekstualnosti, funkcije teksta, tipovi teksta, prijevodne norme, kulturno markirani elementi izvornika). Objašnjavaju se različite prijevodne metode i strategije u svjetlu pojma prijevodne ekvivalencija te se  opisuje prijevodni čin i njegove faze. Druga je komponenta kolegija orijentirana na suvremenu prevoditeljsku djelatnost. Studenti se upoznaju sa specifičnostima i važnim temama raznih oblika te djelatnosti (prevođenja za film i TV, književno prevođenje, djelatnost sudskih tumača i dr.).Razmatra se pitanje prevoditeljske etike. Studenti se upoznaju s prevoditeljskim društvima u Zagrebu i njihovom djelatnošću te mogućnostima usavršavanja u prevoditeljskoj struci.

Ciljevi:

Cilj je kolegija upoznati studente s važnim temama teorije prevođenja te s  komunikacijskim poimanjem prijevodnog procesa i prijevodne aktivnosti, na način koji će im moći poslužiti kao vodič u prevoditeljskoj praksi. Orijentacija na praktičnu prevoditeljsku djelatnost izražena je u segmentu kolegija u kojem se studenti upoznaju s različitim vrstama te djelatnosti i njihovim specifičnostima i načinima na koji se prakticiraju u našoj sredini.

Obavezna:

• Ingo, R. (1991) Från källspråk till målspråk, Lund: studentlitteratur

• Nord, Ch. (1997) Translating as a Purposeful Activity, St, Jerome Publishing

Dopunska:

• Baker, M. (ur.) (1998) Routledge Encyclopedia of Translation Studies

• Bowker – Cronin – Kenny – Pearson (ur.) (1998) Unity in Diversity? St. Jerome Publishing

• Hatim, B. (1997) Communication Across Cultures, University of Exeter Press

• Ivarsson, Jan (1992) Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm: Transedit (neobjavljen prijevod za potrebe HRTa)

• Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome

• Wadensjö, C. (1998) Kontakt genom tolk, Stockholm: Dialogos Förlag

Suvremeni norveški jezik

Norveški jezik II

4 bodova

hrvatski i norveški

1 semestar (zimski)

izborni (alternativni – student sluša jedan od tri ponuđena kolegija)

4 sata vježbi tjedno

upisan 9. semestar, položen kolegij Norveški jezik I

pismeni i usmeni ispit

Sadržaj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vježbama s temama prvenstveno iz svakodnevnog života i društva. Koriste se i kraći književni tekstovi. Proširuje se znanje gramatike i vokabulara stečeno na preddiplomskom studiju.

Ciljevi:

Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali moći razumjeti pisane i usmene tekstove suvremenih tema, te jednostavnije novinske članke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove o temama obrađivanim tijekom kolegija.

Treći nordijski jezik

Danski jezik II (neće se održati u ak.god. 2010./2011.)

4 bodova

hrvatski i danski

1 semestar (zimski)

izborni (alternativni – student sluša jedan od tri ponuđena kolegija)

4 sata vježbi tjedno

upisan 9. semestar, položen kolegij Danski jezik I

pismeni i usmeni ispit

Sadržaj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vježbama s temama prvenstveno iz svakodnevnog života i društva. Koriste se i kraći književni tekstovi. Proširuje se znanje gramatike i vokabulara stečeno na preddiplomskom studiju.

Ciljevi:

Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali moći razumjeti pisane i usmene tekstove suvremenih tema, te jednostavnije novinske članke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove o temama obrađivanim tijekom kolegija.

Treći nordijski jezik

Finski jezik II (neće se održati u ak.god. 2010./2011.)

4 bodova

hrvatski i finski

1 semestar (zimski)

izborni (alternativni – student sluša jedan od tri ponuđena kolegija)

4 sata vježbi tjedno

upisan 9. semestar

pismeni i usmeni ispit

Sadržaj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vježbama s temama prvenstveno iz svakodnevnog života i društva. Koriste se i kraći književni tekstovi. Proširuje se znanje gramatike i vokabulara stečeno na preddiplomskom studiju.

Ciljevi:

Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali moći razumjeti pisane i usmene tekstove suvremenih tema, te jednostavnije novinske članke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove o temama obrađivanim tijekom kolegija.

15 ECTS

Diplomska obaveza na Prevoditeljskom studiju švedskog jezika obuhvaća dvije komponente:

4 sata vježbi tjedno

upis u 10. semestar, položen kolegij Prevoditeljski praktikum I

pismeni ispit

Ovaj kolegij obuhvaća tri različita segmenta: prvi (50% satnice) predstavlja nastavak istoimenog kolegija iz 8. semestra te se odvija na isti način, na tekstovima koji zahtijevaju višu razinu kulturne kompetencije; drugi se dio odnosi na usmeno prevođenje: studenti se upoznaju s osnovnim načelima i tehnikama te vježbaju konsekutivno prevođenje; treći dio se sastoji od praktičnog rada u organizaciji u kojoj se obavljaju prevoditeljski poslovi u znatnom opsegu.

Ciljevi:

Omogućiti studentima daljnje razvijanje prevoditeljske kompetencije, početni kontakt s usmenim prevođenjem i početno uvježbavanje konsekutivnog prevođenja te autentično iskustvo rada na radnom mjestu prevoditelja.

• Ivarsson, Jan (1992) Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm: Transedit (neobjavljen prijevod za potrebe HRTa)

• Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome

i drugo, prema potrebama praktičnog dijela kolegija.