moduli u ak. god. 2011./2012.

Upis u modul za ak.god. 2011./2012. je završio.

Nositelj studija:

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Izvođač studija:

Katedra za skandinavske jezike i književnosti Odsjeka za anglistiku

Trajanje i akademski naziv:

Na Katedri za skandinavske jezike i književnosti nude se i tri modula, koje studenti mogu pohađati uz svoj osnovni studij tijekom tri, četiri ili pet semestara: modul Švedski jezik u lingvističkom opisu (33 ECTS-boda), modul Književnost švedskog jezičnog izraza (32, 34 ili 36 ECTS-bodova), modul Norveška i Skandinavija (36 ECTS-bodova).

Moduli se upisuju u vrijeme preddiplomskog ili diplomskog studija te studentu donose odgovarajući broj bodova, ali ne i stručni ili akademski naziv iz bilo kojeg područja skandinavistike

Uvjeti upisa na studij:

Za studij u okviru modula studenti se upisuju u skladu s općim uvjetima za upis modula na Filozofskom fakultetu, u okviru propisane kvote. Osim ispunjavanja općih uvjeta, očekuje se  da studenti posjeduju ili relativno brzo steknu sposobnost konzultiranja literature i praćenja pojedinačnih predavanja gostujućih predavača na engleskom jeziku.

Cilj programa-modula:

Cilj je ovih programa omogućiti studentima koji nisu odabrali švedski jezik i kulturu kao svoj A ili B studij da zadovolje svoj interes za skandinavske lingvističke odnosno književne teme, pri čemu će sakupiti tridesetak ECTS-bodova kroz tri ili četiri semestra.Očekuje se da će moduli biti zanimljivi studentima opće lingvistike, komparativne književnosti, njemačkog, engleskog, ali i bilo kojem drugom studentu koji izabere oblik studiranja A + B + modul, odnosno neki drugi oblik koji se dobro kombinira sa studijem skandinavskih tema kroz tri ili četiri semestra.

ŠVEDSKI  JEZIK  U  LINGVISTIČKOM  OPISU

* Kolegiji slušaju nakon položenoga ispita iz Uvoda u lingvistički studij švedskog.

Švedski jezik II

Radom na udžbeničkim tekstovima te jednostavnijim nenastavnim tekstovima proširivanje vokabulara te daljnje upoznavanje sa švedskim društvom i kulturom. U pogledu gramatike, završava se upoznavanje s oblicima riječi za sve vrste riječi te se uvježbavaju složenije sintaktičke strukture. Konstruiranje jednostavnijih tekstova – opisi, argumentacije.

Završeno upoznavanje s oblicima riječi. Visok stupanj primjene tih znanja te puna primjena gramatičkog znanja iz prethodnog jezičnog kolegija u pismu i govoru. Podizanje leksičke kompetencije do razine koja omogućuje razumijevanje jednostavnijih autentičnih (nenastavnih) tekstova na švedskom. Viša razina upoznatosti sa švedskom svakodnevnicom.

• kao i za kolegij Švedski jezik I

• standardni dvojezični rječnici

• članci iz 8 sidor, ’novina na jednostavnom švedskom’

Naziv predmeta: 

Lingvistički studij švedskog jezika / Suvremeni hrvatski jezik

Naziv kolegija: 

Kontrastivna analiza teksta

ECTS-bodovi:

4 bodova

Jezik:

hrvatski i švedski

Trajanje:

1. semestar (zimski)

N.B. u ak. god. 2008./2009. izvodi se u ljetnom semestru

Status:

obavezni

Oblik nastave:

3 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u V. semestar, položen Uvod u lingvistički studij švedskog jezika

Ispit:

2 manja i 1 veći pisani seminarski rad, ispit

Sadržaj:

U kolegiju se obrađuju funkcionalni stilovi i njihove osobitosti u švedskome i hrvatskome jeziku. Posebna se pozornost pridaje indikatorima različitih funkcionalnih stilova u pojedinome tekstu. Također se obrađuju  gramatičke i pravopisne norme obaju jezika.

Cilj:

Cilj je kolegija razvijanje svijesti o postojanju različitih funkcionalnih stilova, njihove povezanosti s pojedinim tipovima teksta i komunikacijskih situacija te usvajanje znanja o   njihovim osobitostima u dvama jezicima. Namjera je i povećati sposobnost studenta  za  samostalno pisanje tekstova usklađenih s jezičnim i komunikacijskim normama  hrvatsko odnosno švedskog.

Literatura:

• Anić, V. i Silić, J. (2001): Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi liber ili

• Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (2000): Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga

• Barić i dr. (1995): Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga

• Holmes, Ph. i Hinchliffe, I. (1993): Swedish, A comprehensive grammar, Routledge Grammars: London and New York

• Josephson, O. (red) (2000): Stilstudier, Uppsala: Hallgren & Fallgren

• Nyström, C. (2001): Hur hänger det ihop?, En bok om textbinding, Uppsala: Hallgren & Fallgren

• Pranjković, I. (2001) Funkcionalni stilovi i sintaksa u: Nova hrvatska skladnja, Zagreb

• Silić, J. (1996) Administrativni stil hrvatskoga standardnoga jezika u: Kolo br. 4

• Škiljan, D. (2000) Javni jezik, Zagreb: Izdanja Antibarbarus.

• Težak, S. i Babić, S. (1992): Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga

Švedski jezik III

Podizanje jezične i komunikacijske kompetencije putem rada na nastavnim i ne-nastavnim tekstovima složenije strukture i vokabulara, vođenjem, konverzacije i diskusija, pisanjem vlastitih razrađenijih tekstova. Upoznavanje s većim brojem švedskih idioma i poslovica. Gramatičke vježbe za savladavanje težih sintaktičkih konstrukcija.

• Ekeroth, L-J. Ordföljd, tempus, bestämdhet

• Jansson, G. – Nylund, E. Enspråkiga övningar i svenska

• Mål 3

• Sagor och Sanningar

• članci iz švedskih novina i časopisa

Lingvistika, jezik, govor, jezične jedinice, lingvističke discipline; jezici u Švedskoj, jezične tipologije s posebnim osvrtom na švedski; švedski leksik, nasljeđenice, posuđenice, tvorenice, tvorba riječi u švedskom; fonologija, morfologija, sintaksa – opći uvid te lingvistički opis dotičnog podsustava švedskog jezika; kratak uvod u pragmalingvistiku.

Upoznavanje studenata s lingvističkim temama i lingvističkim metajezikom; upoznavanje jezične situacije u Švedskoj; razvijanje svijesti o švedskom u odnosu na druge jezike svijeta; usvajanje znanja o švedskom jezičnom sustavu; usvajanje osnovnih informacija  o nadrečeničnim jezičnim jedinicama.

• Ljung, M. – Ohlander, S. Allmän svensk grammatik, Stockholm: Liberförlag

• Yule, G. (1996). The Study of Language. 2nd ed. Cambridge University Press

poglavlja iz:

• Liljestrand, B. (1999) Språk i text

• Lyons, J. (1981). Language and Linguistics. An Introduction. Cambridge University Press

• Škiljan, D. (1980). Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga

• Thorell, O. (1984) Att bilda ord, Skriptor

N.B. u ak. god. 2008./2009. izvodi se u zimskom semestru

U kolegiju se obrađuju ove teme: rečenica (sats : mening), sintaktička fraza, načini slaganja riječi u fraze (paratax, hipotax, katatax), vrste fraza (imenička, glagolska, pridjevska, priložna, prijedložna itd.), rečenični dijelovi, funkcija riječi u rečenici, sintaktičke preoblike, glavna rečenica, zavisna rečenica, vrste nezavisno- i zavisno-složenih rečenica, red riječi, švedski dvočlani glagoli. 

Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osnovnim sintaktičkim pojmovima i značajkama švedske sintakse te švedskim dvočlanim glagolima.

Obavezna:

• Andersson, Erik. (1993). Grammatik från grunden, En koncentrerad svensk satslära, Hallgren & fallgren

• Bodegård, Anders (1994). Tänk efter. Skriptor, Almqvist & Wiksell Förlag AB, Stockholm

• Bolander, Maria. (2005). Funktionell svensk grammatik. Liber, Stockholm

• Holmgren Ording, Hans (1998). Se upp! Svenska partikelverb. Natur och kultur. Stockholm. Uppsala

Izborna:

• Bolander, Maria. (2005). Funktionell svensk grammatik. Övningsbok. Liber, Stockholm

• Ejerhed, Eva. (1978). ”Verb-partikel-konstruktionen i svenska: syntaktiska och semantiska problem”. Svenskans beskrivning 11. str. 49–64.

• Holm, L.; Larsson, K. (1980.): Svenska meningar, Studentlitteratur, Lund

• Holmes, Philip; Hinchliffe, Ian (1994). Swedish, A comprehensive grammar. Routledge Grammars, London

• Josefsson, Gunlö G. (2001). Svensk universitetsgrammatik för nybörjare. Studentlitteratur,

• Josefsson, Gunlö G. (2001). Svensk universitetsgrammatik för nybörjare. Övningar med facit och kommentarer. Studentlitteratur, Lund

• Jörgensen, N. & Svensson, J. (1986.). Nusvensk grammatik, Liber, Malmö

• Lindberg, E. (1980). Beskrivande svensk grammatik, AWE/GEBERS Stockholm

• Lindvall, Ann. (1999). ”Partikelverb i svenskan i jämförelse med slaviska språk”. I: Sesam. Lärar–pm 20/99

• Lindvall, Ann. (2000). ”Grund, aspekt och definithet – en studie i morfologi i grekiska, polska och svenska”. I: Postskriptum.Språkliga studier till minnet av Elsie Wijk-Andersson. S. 167–181.

• Lindvall, Anna. (1997). ”Aspect marking and situation types in Greek, Swedish and Polish” in Greek, Swedish and Polish”. Working Papers, Lund University 42.103-15.

• Lindvall, Anna. (2000). ”Swedish verb particle and Polish aspect marking”. I: Preceedings of the 18th Scandinavian Conference of Linguistics. Vol 2. Red. av Arthur Holmer, Jan-Olof Svantesson & Åke Viberg. Lund. S. 151–165.

• Ljung, M. & Ohlander, S. (1971). Allmän grammatik, Gleerups, Malmö

• Norén, Kerstin. (1985). ”Partikelverb – är det något särskilt?” I: Svenskans beskrivning 15. S. 375–386.

• Strzelecka, Elżbieta. (1988). ”Svenska rumsliga verbpartiklar och deras polska motsvarigheter”. I: Nysvenska studier 68. S. 57–74.

Švedski jezik II

Radom na udžbeničkim tekstovima te jednostavnijim nenastavnim tekstovima proširivanje vokabulara te daljnje upoznavanje sa švedskim društvom i kulturom. U pogledu gramatike, završava se upoznavanje s oblicima riječi za sve vrste riječi te se uvježbavaju složenije sintaktičke strukture. Konstruiranje jednostavnijih tekstova – opisi, argumentacije.

Završeno upoznavanje s oblicima riječi. Visok stupanj primjene tih znanja te puna primjena gramatičkog znanja iz prethodnog jezičnog kolegija u pismu i govoru. Podizanje leksičke kompetencije do razine koja omogućuje razumijevanje jednostavnijih autentičnih (nenastavnih) tekstova na švedskom. Viša razina upoznatosti sa švedskom svakodnevnicom.

• kao i za kolegij Švedski jezik I

• standardni dvojezični rječnici

• članci iz 8 sidor, ’novina na jednostavnom švedskom’

Švedski jezik III

Podizanje jezične i komunikacijske kompetencije putem rada na nastavnim i ne-nastavnim tekstovima složenije strukture i vokabulara, vođenjem, konverzacije i diskusija, pisanjem vlastitih razrađenijih tekstova. Upoznavanje s većim brojem švedskih idioma i poslovica. Gramatičke vježbe za savladavanje težih sintaktičkih konstrukcija.

• Ekeroth, L-J. Ordföljd, tempus, bestämdhet

• Jansson, G. – Nylund, E. Enspråkiga övningar i svenska

• Mål 3

• Sagor och Sanningar

• članci iz švedskih novina i časopisa

Naziv predmeta: 

Skandinavske književnosti

Naziv kolegija: 

Uvod u studij skandinavskih književnosti B

ECTS-bodovi:

4 boda

Jezik:

hrvatski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u II. semestar

Ispit:

pismeni ispit i 1 seminarski rad

Sadržaj:

Pregled skandinavskih književnosti kroz povijest. Kritička obrada najznačajnijih epoha i autora. Čitanje pojedinih važnih djela u hrvatskom prijevodu.

Cilj:

Upoznavanje s razvojem skandinavskih književnosti i njihovom mjestu u europskoj književnosti.

Literatura:

Obvezna:

• Skandinavske književnosti u: Povijest svjetske književnosti, knj. 6, Liber, Zagreb

Dopunska literatura:

• Algulin, I. (198) A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm.

• Rossel, S. H. ed. (1992) A History of Danish Literature, The University of Nebraska Press.

Naziv predmeta: 

Skandinavske književnosti

Naziv kolegija: 

Švedska književnost I

ECTS-bodovi:

6 bodova

Jezik:

švedski i hrvatski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u IV. semestar, položen književni kolegij iz II. semestra

Ispit:

1 manji i 1 veći seminarski rad, pismeni ispit

Sadržaj:

Kritički pregled švedske pismenosti i književnosti od vikinškog doba do kraja 20. st, uz čitanje ulomaka iz djela važnijih autora  (na pr. Sv. Birgitte, Swedenborga, Bellmana, Almqvista, A. Strindberga, P. Lagerkvista, S. Lagerlöf, E. Södergran i dr.). Studenti imaju obavezu pročitati dva djela proučavanih autora na hrvatskom te jedno u originalu.

Cilj:

Upoznavanje s važnijim idejama, temama i stilovima švedske književnosti.

Literatura:

Obvezna:

• Algulin, I. (1989) A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm.

• Edquist, S.-G. &. Söderblom, I. (1998) Svenska Författare Genom Tidena, Almqvist & Wiksell, Stockholm

Dopunska:

• zasebne publikacije o pojedinim piscima.

Naziv predmeta: 

Skandinavske književnosti

Naziv kolegija: 

Švedska književnost II

ECTS-bodovi:

6 bodova

Jezik:

švedski

Trajanje:

1 semestar (zimski)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

3 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u V. semestar, položena Švedska književnost I

Ispit:

2 seminarska rada, (usmeni) ispit

Sadržaj:

Pomnije sagledavanje položaja švedske književnosti u skandinavskom i evropskom kontekstu kroz stoljeća, uz čitanje djela iz opusa istaknutih autora poput  Sv. Birgitte, Dalina, Stiernhielma, Swedenborga, Bellmana, Tegnéra, Almqvista, E. Bremer, Runeberga, Strindberga, V. Benedictsson, Frödinga, Lagerkvista, H. Bergmana, S. Lagerlöf, A. Lindgren, E. Södergran, Johnsona,

Cilj:

Razumijevanje švedskih književnih strujanja kroz stoljeća, bolja upoznatost s istaknutim švedskim autorima i njihovim djelima.

Literatura:

Obvezna:

• Olson, B. & Algulin, I. (1987) Litteraturens Historia i Sverige, Norstedts, Stockholm

• Lönnroth, L. & Johanesson, H.-E. (1990) Den Svenska Litteraturhistoria, Bonniers,  Stockholm.

Dopunska:

• Nordens kvinnolitteraturhistoria (1993) AB Wiken

• Zasebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.

hodogram modula                       

6 bodova

Kolegij daje studentima osnove izgovora i gramatike norveškog jezika, osnovni leksik kroz tekstove iz udžbenika te vježbe osnovnih gramatičkih oblika.

Cilj:

Nakon završenog kolegija studenti bi trebali moći razumijeti jednostavne tekstove i razgovore vezane uz svakodnevne teme, te sami govoriti i pisati o takvim temama.

Literatura:

• E. Elingsen, K. Mac Donald En, to tre på norsk,

•  E. Elingsen, K. Mac Donald På vei

• L. a. Greftegref Enkel norsk grammatikk

• A. B. Strandskogen Norsk for utlendinger 1

5 bodova

Cilj:

Literatura:

• En, to tre på norsk

• Elingsen, E. -  Mac Donald, K.  På vei 

• Greftegref, L. a.  Enkel norsk grammatikk

5 bodova

Cilj:

Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali moći razumjeti pisane i usmene tekstove suvremenih tema, te jednostavnije novinske članke. Iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove o temama obrađivanim tijekom kolegija.

Literatura:

• E. Elingsen, K. Mac Donald Stein på stein, Samfunnsfag of norsk for fremmedspråklige elever

• E. Elingsen, K. Mac Donald Her på berget

• A. B. Strandskogen Norsk for utlendinger 2/3

5 bodova

Čitaju se i obrađuju nešto duži tekstovi i izvadci iz književnih djela. Obrađuju se složenije gramatičke forme, te se proširuje vokabular i uče idiomi. Jezična analiza književnih tekstova koje studenti na norveškom jeziku čitaju za kolegij iz norveške književnosti.

Cilj:

Omogućiti studentima izražavanje bez poteškoća i grešaka, razumjevanje različitih (pismenih i usmenih) tekstova, te producirati konkretnije tekstove na različite teme.

Literatura:

• E. Elingsen, K. Mac Donald Stein på stein, Samfunnsfag of norsk for fremmedspråklige elever

• E. Elingsen, K. Mac Donald Her på berget

• A. B. Strandskogen Norsk for utlendinger 2/3

Kolegij pruža informacije o zemljopisnim i demografskim osobinama Norveške i drugih skandinavskih zemalja, njihovoj povijesti, suvremenoj organizaciji društva, istaknutim ličnostima u raznim područjima života, običajima te o pojedinim aspektima umjetnosti (likovnim umjetnostima, arhitekturi, filmskoj umjetnosti, stripu…). Studenti izabiru temu   koja se odnosi na Norvešku te je detaljnije razrađuju u obliku pismenog seminarskog rada.

Omogućiti studentima upoznavanje s obilježjima skandinavskih zemalja i skandinavskih kultura, stjecanje znanja koje će biti podloga drugim kolegijima i općenito omogućiti bolje razumijevanje i bolje snalaženje u skandinavskim temama.

• Lagerqvist, L. O. (2001) Swedish History, Svenska institutet

• radni materijali na hrvatskom i engleskom

Kolegij se bavi karakterističnim elementima norveškog društva, institucijama i običajima.                                                      Koriste se različiti izvori (internet stranice Ministarstva vanjskih poslova Norveške, članci iz dnevnog tiska) i norveški i nenorveški pogledi na ove teme.

Upoznavanje s bitnim osobinama suvremenog norveškog društva koje Norvešku čine specifičnom, te s povijesnim razvojem Norveške kao države.

1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

položen jedan kolegij norveškoga modula

Pregled skandinavskih književnosti kroz povijest. Kritička obrada najznačajnijih epoha i autora. Čitanje u prijevodu i samostalno razmatranje djela relevantnih za izabranu temu seminarskih radova.

Upoznavanje s razvojem skandinavskih književnosti i njihovom mjestu u europskoj književnosti.

Obvezna:

• Skandinavske književnosti u: Povijest svjetske književnosti, knj. 6, Liber, Zagreb

Dopunska literatura:

• Algulin, I. (198) A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm.

• Rossel, S. H. ed. (1992) A History of Danish Literature, The University of Nebraska Press.

Kolegij se nadovezuje na Uvod u studij skandinavskih književnosti. Nakon općeg pregleda norveške književnosti, usmjerava se na pojedinačna djela istaknutih autora  (Asbjørnsen i Moe, H. Ibsen, B. Bjørnson, K. Hamsun, S. Undset, T. Vesaas, T. Nilsen,  J. Gaarder i drugi) i njihovu analizu. Studenti trebaju pročitati djela ili izvatke iz djela desetak izabranih književnika.

Upoznati studente s najvažnijim autorima i djelima norveške književnosti, te smjestiti norvešku književnost u skandinavski i svjetski kontekst. Također je bitno upoznavanje s djelima na izvornom jeziku.

• Povijest svjetske književnosti, vol. 6, Zagreb: Školska knjiga

• Andersen, Per Thomas  Norsk litteraturhistorie,

hodogram modula