UVOD

Studij švedskog jezika i književnosti pokrenut je 1985. godine. U tom je periodu narastao od lektorata do trogodišnjeg slobodnog studija otvorenog za studente cijelog zagrebačkog sveučilišta. Takvom je svojom koncepcijom studij i prije današnje reforme navijestio neke od principa koje ona afirmira, u prvom redu  interdisciplinarnost, komplementarnost različitih studijskih programa te prožimanje studija na različitim sastavnicama Sveučilišta. Kako je dosadašnje iskustvo potvrdilo interes studenata za takav oblik komplementarnosti te vrijednost takvog obogaćivanja studentovog glavnog programa studija, Katedra namjerava sačuvati tu mogućnost i u narednom periodu te će stoga, osim studija švedskog jezika i kulture kao A-predmeta, nuditi i program B-predmeta te tri modula. Na prijemni ispit za studij se dosad, u svim njegovim razvojnim fazama (lektorat, dvogodišnji studij, trogodišnji studij) uvijek prijavljivalo dva do tri puta više kandidata od upisnih kvota, što je razlog očekivanju da će i nakon reforme interes za ovaj studij biti znatan.

Iskustvo dosadašnjih studenata sugerira da im je studij bio koristan i primjenjiv na različite načine: od angažmana upravo na temelju skandinavističke kompetencije (prevoditeljski poslovi, u prvom redu na HTV i u izdavaštvu, gdje je došlo do promjene norme za prijevode sa švedskog jezika – prijevodi se više ne ostvaruju indirektno, prevođenjem engleskih ili njemačkih prijevoda švedskih tekstova, već se prevodi izravno sa švedskog izvornika; osim prevoditeljskog, i nastavnički angažmani u školama stranih jezika), preko onih u kojima je poznavanje švedskog jezika i skandinavskih kultura bilo jednom od bitnih komponenti kvalificiranosti za pojedine poslove (u državnoj upravi), do onih u kojima skandinavistička  kompetencija nije bila temeljna kvalifikacija za određeni posao, ali je bila presudna budući da je istaknula kandidate u odnosu na njihove kolege na osnovnom studiju (npr. pri zapošljavanju diplomanata Ekonomskog fakulteta ili Fakulteta političkih znanosti). Za neke je bivše studente studij švedskog znatno utjecao na njihov nastavak studija na poslijediplomskoj razini, bilo da im je povećao interes i pružio im bitna znanja i uvide (studenti na poslijediplomskim studijima lingvistike, književnosti, kulturologije, prevoditeljstva) bilo da im je omogućio ostvarivanje međunarodnih kontakata i efikasnije studiranje na inozemnim institucijama (studenti molekularne biologije, prevoditeljstva). Napokon, nema sumnje da je i onim  studentima za čije zapošljavanje dosadašnji dopunski studij nije bio direktno relevantan, on ipak omogućio  bitno proširenje znanja i kompetencija te stjecanje iskustava važnih za mnoga radna mjesta (npr. jezičnog izražavanja i komunikacijske kompetencije, mogućnost ostvarivanja kontakta sa skandinavskim organizacijama i pojedincima, mogućnost upotrebe skandinavske stručne literature, bolje razumijevanje multikulturalnosti ali i zajedničkog europskog identiteta itd.).

 Očekujemo da će reformirani studij svojom raznolikošću modela i smjerova omogućiti još veću primjerenost programa i još bolju usklađenost očekivanja i planirane primjene stečenih znanja i kompetencija od strane studenata. Programi su svojom osnovnom logikom i strukturom u skladu s usporedivim programima na drugim europskim sveučilištima, a istovremeno i u skladu s akademskom tradicijom na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta. Iz tog razloga očekujemo da neće biti problema u prihvaćanju studenata švedskog jezika i/ili književnosti / kulture s drugih europskih sveučilišta, kao ni u odobravanju studijskih boravaka naših studenata na drugim sveučilištima. Očekujemo, također, da će za predložene programe postojati interes i među studentima domaćih i inozemnih sveučilišta koja nemaju  studij skandinavistike (npr. slovenska i bosanskohercegovačka), što potvrđuje i već iskazani interes nekoliko slovenskih studenata.

 Dosadašnji se studij realizirao uz snažnu potporu Švedskog instituta, institucije koja je u velikoj mjeri doprinijela razvoju studija i Katedre (posredovanjem u angažiranju švedskih lektora, financijskom podrškom, donacijama knjiga i časopisa, redovnim stipendiranjem studenata, omogućavanjem sudjelovanja nastavnika na stručnim skupovima, potporom posjeta gostujućih predavača). S obzirom na zajedničke pozitivne ocjene dosadašnje suradnje, ne sumnjamo da će se ta suradnja i nastaviti. Štoviše, vjerojatno je da će podrška postati još i izrazitija uvođenjem studija švedskog kao glavnog studija (A-predmeta u preddiplomskom ciklusu odnosno uvođenjem programa diplomskog studija).

 

PREDDIPLOMSKI  STUDIJ  švedskog  jezika i  kulture

Naziv studija:  Švedski jezik i kultura

Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Izvođač studija:  Katedra za skandinavske jezike i književnosti Odsjeka za anglistiku

Trajanje preddiplomskog studija i akademski naziv:

Preddiplomski studij švedskog jezika i kulture traje šest semestara, a njegovim završetkom stječe se naziv baccalaurea/us – smjer Švedski jezik i kultura.

 Švedski je moguće studirati u okviru dvopredmetnog studija, kao A ili B predmet, bez obzira na način na koji student ostvaruje preostale bodove potrebne za završetak preddiplomskog studija.

Uvjeti upisa na studij: Na preddiplomski se studij mogu upisati kandidati koji su završili srednju školu te su položili propisani klasifikacijski ispit na Filozofskom fakultetu. Ne polaže se zasebni ispit iz engleskog jezika, ali se očekuje da studenti posjeduju ili relativno brzo steknu sposobnost konzultiranja literature i praćenja pojedinačnih predavanja gostujućih predavača na tom jeziku.

Ciljevi preddiplomskog studija:

Studij ima višestruke ciljeve, različite s obzirom na režim studiranja (A ili B predmet) koji student izabere u preddiplomskom ciklusu:

 Za studente koji namjeravaju nastaviti studij na Katedri za skandinavske jezike i književnosti, A program preddiplomskog studija predstavlja neophodnu pripremu. Taj je studij preduvjet za oba diplomska smjera kako formalno tako i sadržajno, u smislu da studentima omogućuje  stjecanje neophodnih znanja i kompetencija.

 Za sve studente A programa, bez obzira na budući diplomski studij, cilj je postići:

  • jezičnu i komunikacijsku kompetenciju koja podrazumijeva solidnu aktivnu upotrebu švedskog jezika kao i dobro razumijevanje općih tekstova te  književnih i stručnih tekstova nižeg i srednjeg stupnja složenosti;

  • kulturnu kompetenciju koja podrazumijeva osnovno poznavanje svih skandinavskih kultura te detaljno poznavanje švedske kulture i civilizacije;

  • jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na materinjem jeziku koja podrazumijeva viši stupanj opće i stručne pismenosti;

  • sposobnost praćenja i razumijevanja stručne literature te druge temeljne akademske vještine;

  • sposobnost kritičkog mišljenja na razini osjetno višoj od srednjoškolske.

Tako pripremljeni studenti mogli bi raditi kao suradnici u poslovima i na projektima koji traže višu razinu poznavanja švedskog jezika i kulture i/ili osnovno poznavanje drugih skandinavskih kultura, dakle obavljati odgovarajuće poslove u javnim službama, predstavništvima, gospodarskim tvrtkama, medijima, izdavaštvu i sl..

Cilj studija B programa odnosi se na isti tip znanja i kompetencija kao i u slučaju A predmeta, ali se oni razvijaju u nešto nižem stupnju te su ograničeni na samo jedan skandinavski jezik i kulturu – švedski. Studij omogućuje stjecanje

  • ograničene jezične i komunikacijske kompetencije na švedskom koja podrazumijeva

  • razumijevanje općeg pisanog teksta te osnovnu aktivnu upotrebu;

  • kulturnu kompetenciju koja podrazumijeva detaljnije poznavanje švedske kulture i

  • civilizacije;

  • jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na materinjem jeziku, temelje akademske pismenosti te sposobnost kritičkog mišljenja na razini koja nadilazi srednjoškolsku;

  • temeljne akademske vještine, uključujući sposobnost korištenja stručne literature.

Studenti koji završe B studij (opseg 60 ECTS bodova) mogli bi raditi kao suradnici u poslovima i na projektima koji uključuju kontakt sa Švedskom.