Preddiplomski Studij švedskog jezika i kulture

za ak. god. 2011./2012.

I. semestar     (15 ECTS) 

Švedski jezik I

6 V 

6 ECTS   

Skandinavija i Skandinavci

2 P + 2 S

7 ECTS

Strani jezik (engl. ili njem., na FF-u)*

2 V  

2 ECTS

II. semestar    (16 ECTS)    

Švedski jezik II   

6 V

7 ECTS  

Uvod u studij skandinavskih književnosti 

1 P + 2 S 

7 ECTS   

Strani jezik (engl. ili njem., na FF-u)*

2 V

2 ECTS 

III. semestar  (14 ECTS)

Švedski jezik  III 

6 V

7 ECTS

Uvod u lingvistički studij švedskog 

2 P + 2 S

7 ECTS

IV. semestar   (15 ECTS)

Švedski jezik u društvenom kontekstu I       

3 V

3 ECTS

Švedska književnost i film I

2 P + 2 S

6 ECTS

Uvod u prevoditeljstvo

1 P + 3 S

6 ECTS

V. semestar (16 ECTS)  

Švedski jezik u društvenom kontekstu II

3 V

4 ECTS

Sintaksa švedskoga jezika

2 S

Švedska književnost i film II

3 S 

6 ECTS

Izborni na FF-u**

VI. semestar   (15 ECTS)

Švedski jezik u društvenom kontekstu III

2 V

3 ECTS

Kontrastivna analiza teksta

3 S

4 ECTS

Suvremeni norveški jezik I

4 V

4 ECTS

Stručni rad (na švedskom)

4 ECTS

* ako student može uvjerljivo dokazati vrlo visoku kompetenciju i u engleskom i u njemačkom, odlučit će u dogovoru s mentorom na Katedri koji će drugi kolegij upisati umjesto kolegija ‘Strani jezik’.

** izborni seminar student bira iz fakultetske ponude, u dogovoru s mentorom na Katedri. U shemi se navodi onaj broj bodova kojim se ispunjava predviđena semestralna kvota na ovom studiju, no taj broj može varirati ovisno o kolegijima koje student pohađa izvan studija švedskog, uz poštivanje minimalne propisane kvote za jedan semestar.

Program studija ne obuhvaća kolegij iz tjelesne kulture i sporta, no on se izvodi u skladu sa Statutom Sveučilišta, dakle kao obavezan u prva četiri semestra, a neobavezan u ostalim semestrima. Studentima se preporuča da se uključe i u rad neke od sportskih sekcija na Fakultetu odnosno Sveučilištu.

Program preddiplomskog studija švedskog jezika i književnosti – redoslijed i status kolegija – uvjetovan je činjenicom da studenti upisuju studij bez ikakvog znanja švedskog jezika. Jasno je stoga da jezični kolegiji predstavljaju znatan dio programa u prva tri semestra, da su svi obavezni te da se kolegiji koji se predaju na švedskom pohađaju tek u kasnijim semestrima. Ukoliko bi neki student posjedovao dovoljnu jezičnu kompetenciju, ne postoje prepreke za pohađanje kolegija drugim redoslijedom (osim onih koji podrazumijevaju slijed), o čemu se student mora dogovoriti s mentorom.

Opis kolegija preddiplomskog studija

Naziv predmeta: 

Suvremeni švedski jezik

Naziv kolegija: 

Švedski jezik I

ECTS-bodovi:

6 bodova

Jezik:

hrvatski i švedski

Trajanje:

1 semestar (zimski)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

6 sati vježbi na tjedan

Uvjeti:

upis u I. semestar

Ispit:

pismeni i usmeni

Sadržaj:

Početno učenje švedskog jezika: usvajanje pravila izgovora, pravila pisanja, osnovne gramatike (oblika riječi i rečenica), početnog leksika. Čitanje jednostavnih udžbeničkih tekstova, početna komunikacija na švedskom.

Cilj:

Usvajanje početnih znanja na više jezičnih razina; razvijanje sposobnosti aktiviranja kompetencije u drugim jezicima radi bržeg učenja švedskog; upoznavanje s manjim brojem specifičnih obilježja švedske kulture.

Literatura:

• Göransson, U. – Parada, M. (1997), På svenska, Folkuniversitets förlag

• Holm, B. – Nylund, E. (2000), Deskriptiv svensk grammatik Stockholm: Skriptor

• Johnsson, H.I. (1995) Sverige i fokus, Stockholm: Svenska Institutet

• Nyborg, R. – Petterson, N.O. (2001), Svenska Utifrån, Stockholm: Svenska Institutet

• standardni dvojezični rječnik

Naziv predmeta: 

Skandinavska društva

Naziv kolegija: 

Skandinavija i Skandinavci

ECTS-bodovi:

7 bodova

Jezik:

hrvatski

Trajanje:

1 semestar (zimski)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

2 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan

Uvjeti:

upis u I. semestar

Ispit:

2 seminarska rada i pismeni ispit

Sadržaj:

Kolegij pruža informacije o zemljopisnim i demografskim osobinama Švedske i drugih skandinavskih zemalja, njihovoj povijesti, suvremenoj organizaciji društva, istaknutim ličnostima u raznim područjima života, običajima te o pojedinim aspektima umjetnosti (likovnim umjetnostima, arhitekturi, filmskoj umjetnosti, stripu…). Osnovni okvir i temeljne informacije za svaku temu pruža nastavnik, dok se pojedini aspekti detaljnije razrađuju na seminaru, kroz diskusije na pripremljene teme.

Studenti izabiru dvije teme – jednu koja se odnosi na Švedsku te jednu koja se odnosi na neku /neke druge skandinavske zemlje - koje naročito detaljno razrađuju u obliku pismenog seminarskog rada.

Cilj:

Omogućiti studentima upoznavanje s obilježjima skandinavskih zemalja i skandinavskih kultura, stjecanje znanja koje će biti podloga brojnim drugim kolegijima i općenito omogućiti bolje razumijevanje i bolje snalaženje u skandinavskim temama.

Literatura:

• Lagerqvist, L.O. (2001) Swedish History, Svenska institutet

• radni materijali na hrvatskom i engleskom

jedna knjiga po izboru između sljedećih:

• Anker, L. – Litzell, G. – Lundberg, B.A. (2002) World Heritage Sites in Sweden, Svenska institutet – The National Heritage Board

• Bono, F. – Koskinen, M. (ur.) (1996) Swedish Film Today, Svenska institutet

• Engblom, S. (1998) Leaving the empty cube, Svenska institutet

• Englund, C. – Janzon, L. (1997) Theatre in Sweden, Svenska institutet

• Häggroth, S. -  Kronvall, K. – Riberdahl, C. – Rudebeck, K. (1999) Swedish Local Government – Traditions and Reforms, Svenska institutet

• Olsson, S. E. (1990) Social Policy and Welfare State in Sweden, Lund: Arkiv

Naziv predmeta: 

Strani jezik

Naziv kolegija: 

Engleski jezik ili Njemački jezik

ECTS-bodovi:

2 u I. i 2 u II. semestru

Jezik:

engleski tj.  njemački

Trajanje:

2 semestra (zimski i ljetni)

Status:

obavezno pohađanje jednog od kolegija u fakultetskoj ponudi, prema izboru studenta

Oblik nastave:

vježbe

Uvjeti:

upis u I. semestar

Ispit:

prema opisu kolegija na razini fakulteta

Sadržaj:

Prema opisu kolegija na razini fakulteta. Student upisuje onaj od ponuđenih kolegija koji odgovara njegovoj/njezinoj dotad stečenoj kompetenciji.

Cilj:

Podizanje kompetencije u studentovom prvom stranom jeziku na razinu koja omogućava korištenje tog jezika u akademskom radu.

ili

Podizanje kompetencije u studentovom drugom stranom jeziku na razinu koja će pružiti opću komunikacijsku sposobnost te koja će, uz samostalno daljnje usavršavanje u narednim semestrima, omogućiti korištenje tog jezika u akademskom radu na diplomskom studiju.

Literatura:

prema opisu kolegija na razini fakulteta

Naziv predmeta: 

Suvremeni švedski jezik

Naziv kolegija: 

Švedski jezik II

ECTS-bodovi:

7 bodova

Jezik:

hrvatski i švedski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

6 sati vježbi na tjedan

Uvjeti:

upis u II. semestar, položen Švedski jezik I

Ispit:

pismeni i usmeni

Sadržaj:

Radom na udžbeničkim tekstovima te jednostavnijim ne-nastavnim tekstovima proširivanje vokabulara te daljnje upoznavanje sa švedskim društvom i kulturom. U pogledu gramatike, završava se upoznavanje s oblicima riječi za sve vrste riječi te se uvježbavaju složenije sintaktičke strukture. Konstruiranje jednostavnijih tekstova – opisi, argumentacije.

Cilj:

Završeno upoznavanje s oblicima riječi. Visok stupanj primjene tih znanja te puna primjena gramatičkog znanja iz prethodnog jezičnog kolegija u pismu i govoru. Podizanje leksičke kompetencije do razine koja omogućuje razumijevanje jednostavnijih autentičnih (ne-nastavnih) tekstova na švedskom. Viša razina upoznatosti sa švedskom svakodnevnicom.

Literatura:

• kao i za kolegij Švedski jezik I

• standardni dvojezični rječnici

• članci iz 8 sidor, ’novina na jednostavnom švedskom’

Naziv predmeta: 

Skandinavske književnosti

Naziv kolegija: 

Uvod u studij skandinavskih književnosti

ECTS-bodovi:

7 bodova

Jezik:

hrvatski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u II. semestar

Ispit:

pismeni ispit i 1 seminarski rad

Sadržaj:

Pregled skandinavskih književnosti kroz povijest. Kritička obrada najznačajnijih epoha i autora. Čitanje pojedinih važnih djela u hrvatskom prijevodu.

Cilj:

Upoznavanje s razvojem skandinavskih književnosti i njihovom mjestu u europskoj književnosti.

Literatura:

Obvezna:

• Skandinavske književnosti u: Povijest svjetske književnosti, knj. 6, Liber, Zagreb

Dopunska literatura:

• Algulin, I. (198) A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm.

• Rossel, S. H. ed. (1992) A History of Danish Literature, The University of Nebraska Press.

Naziv predmeta: 

Suvremeni švedski jezik

Naziv kolegija: 

Švedski jezik III

ECTS-bodovi:

7 bodova

Jezik:

švedski i hrvatski

Trajanje:

1 semestar (zimski)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

6 sati vježbi tjedno

Uvjeti:

položen Švedski jezik I i II

Ispit:

pismeni i usmeni

Sadržaj:

Podizanje jezične i komunikacijske kompetencije putem rada na nastavnim i ne-nastavnim tekstovima složenije strukture i vokabulara, vođenjem, konverzacije i diskusija, pisanjem vlastitih razrađenijih tekstova. Upoznavanje s većim brojem švedskih idioma i poslovica. Gramatičke vježbe za savladavanje težih sintaktičkih konstrukcija. Aktualne društvene teme – upoznavanje s činjenicama, pismeno i usmeno iznošenje vlastitih stavova.

Cilj:

Završetak upoznavanja s normativnom gramatikom švedskog jezika. Podizanje jezične kompetencije na razinu koja omogućuje razumijevanje velikog broja autentičnih općejezičnih tekstova. Podizanje razine aktivnog jezičnog znanja do razine koja omogućuje sadržajno sudjelovanje u raspravi.

Literatura:

• Eckerbom, T. – Söderberg, E. (1990), Sagor och Sanningar, Natur och Kultur

• Ekeroth, L-J. (1995), Ordföljd, tempus, bestämdhet, Gleerups

• Herlitz, G. (1991),  Svenskar, Konsultförlaget AB

• Jansson,G.–Nylund,E. (1968), Enspråkiga övningar i svenska, 2. dio, Språkförlaget Skriptor

• Riserus, H. - Sandahg, Å. - Stjärnlöf, S.  (1988) Mål 3, Natur och Kultur

• članci iz švedskih novina i časopisa

Naziv predmeta: 

Lingvistički studij švedskog jezika

Naziv kolegija: 

Uvod u lingvistički studij švedskog

ECTS-bodovi:

7 bodova

Jezik:

hrvatski i švedski

Trajanje:

1 semestar (zimski)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti:

položen ispit iz kolegija Švedski jezik II

Ispit:

2 manja i 1 veći seminarski rad, usmeni ispit

Sadržaj:

Lingvistika, jezik, govor, jezične jedinice, lingvističke discipline; jezici u Švedskoj, jezične tipologije s posebnim osvrtom na švedski; švedski leksik, nasljeđenice, posuđenice, tvorenice, tvorba riječi u švedskom; fonologija, morfologija, sintaksa – opći uvid te lingvistički opis dotičnog podsustava švedskog jezika; kratak uvod u pragmalingvistiku.

Cilj:

Upoznavanje studenata s lingvističkim temama i lingvističkim metajezikom; upoznavanje jezične situacije u Švedskoj; razvijanje svijesti o švedskom u odnosu na druge jezike svijeta; usvajanje znanja o švedskom jezičnom sustavu; usvajanje osnovnih informacija  o nadrečeničnim jezičnim jedinicama.

Literatura:

• Ljung, M. – Ohlander, S. Allmän svensk grammatik, Stockholm: Liberförlag

• Yule, G. (1996). The Study of Language. 2nd ed. Cambridge University Press

poglavlja iz:

• Liljestrand, B. (1999) Språk i text

• Lyons, J. (1981). Language and Linguistics. An Introduction. Cambridge University Press

• Škiljan, D. (1980). Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga

• Thorell, O. (1984) Att bilda ord, Skriptor

Naziv predmeta: 

Suvremeni švedski jezik / Skandinavska društva

Naziv kolegija: 

Švedski jezik u društvenom kontekstu I

ECTS-bodovi:

3 boda

Jezik:

švedski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

3 sata vježbi tjedno

Uvjeti:

upis u IV. semestar, položen ispit iz kolegija Švedski jezik III

Ispit:

3 manja seminarska rada, ispit

Sadržaj:

Rad na tekstovima posvećenim društvenim temama i vlastito istraživanje kao priprema za nastavu. Diskusije i pismeni komentari o izabranim temama: švedska politička scena;  pitanja jednakosti; 'švedski mentalitet; plurikulturalna Švedska; švedski obrazovni sustav. Upoznavanje sa zanimljivim detaljim iz švedske jezične prakse i komentiranje o njima.

Cilj:

Upoznavanje s pojedinim aspektima švedskog društva, uz istovremeno podizanje razine jezičnog znanja i komunikacijskih vještina.

Literatura:

• Hellström, G. (1991) Grammatikövningar för Sfi, drugi dio, Almqvist&Wiksell

• Herlitz, G. (1991) Svenskar, Konsultförlaget AB

• Lindström, F. (2000) Världens dåligaste språk, MånPocket

• Mathlein, M. (1996), Avancera grammatik, Liber AB

• Riserus, H. – Sandahl, Å.- Stjärnlöf, S. (1988), Mål 3, Natur och Kultur

• članci iz švedskog tiska

Naziv predmeta: 

Skandinavske književnosti

Naziv kolegija: 

Švedska književnost i film I

ECTS-bodovi:

6 bodova

Jezik:

švedski i hrvatski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u IV. semestar, položen ispit iz kolegija Uvod u studij skandinavskih književnosti

Ispit:

1 manji i 1 veći seminarski rad, pismeni ispit

Sadržaj:

Kritički pregled švedske pismenosti i književnosti od vikinškog doba do kraja 20. st, uz čitanje ulomaka iz djela važnijih autora  (na pr. Sv. Birgitte, Swedenborga, Bellmana, Almqvista, A. Strindberga, P. Lagerkvista, S. Lagerlöf, E. Södergran i dr.). Studenti imaju obavezu pročitati dva djela proučavanih autora na hrvatskom te jedno u originalu.

Cilj:

Upoznavanje s važnijim idejama, temama i stilovima švedske književnosti.

Literatura:

Obvezna:

• Algulin, I. (1989) A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm.

• Edquist, S.-G. &. Söderblom, I. (1998) Svenska Författare Genom Tidena, Almqvist & Wiksell, Stockholm

Dopunska:

• zasebne publikacije o pojedinim piscima.

Naziv predmeta: 

Lingvistički studij švedskog jezika / Suvremeni švedski jezik

Naziv kolegija: 

Uvod u prevoditeljstvo

ECTS-bodovi:

6 bodova

Jezik:

švedski, hrvatski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

1 sat predavanja i 3 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u IV. semestar, položen ispit iz kolegija Švedski jezik III

Ispit:

2 manja seminarska rada, 8 kraćih prijevoda, 1 duži prijevod, ispit

Sadržaj:

Studenti se upoznaju s prirodom procesa komunikacije posredstvom prevoditelja i osnovnim normama koje reguliraju taj proces, prijevodnim postupcima te priručnicima neophodnima u prevoditeljskoj praksi. Ukazuje im se na poželjna znanja i vještine kojima treba vladati prevoditelj te im se daju praktični savjeti. Prevode se kraći tekstovi različite žanrovske i tematske pripadnosti, koji služe kao podloga diskusijama o prevoditeljskoj praksi, prijevodnim normama, poželjnim kvalitetama prijevodnih tekstova i dr. Znatna se pažnja pridaje jezičnoj i komunikacijskoj primjerenosti ostvarenih prijevoda.

Cilj:

Cilj je kolegija pružiti temeljne uvide u norme prevoditeljskog rada, razviti osnovne prevoditeljske vještine te učvrstiti jezičnu i, naročito, tekstualnu kompetenciju u hrvatskom i švedskom.

Literatura:

• Ingo, R. Från källspråk till målspråk, Lund: Studentlitteratur, str. 92-238

• Newmark, P. (1988) A Textbook of Translation, London: Prentice Hall International (UK)

Naziv predmeta: 

Suvremeni švedski jezik / Skandinavska društva

Naziv kolegija: 

Švedski jezik u društvenom kontekstu II

ECTS-bodovi:

4 boda

Jezik:

švedski

Trajanje:

1 semestar (zimski)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

3 sata vježbi tjedno

Uvjeti:

upis u V. semestar, položen ispit iz kolegija Švedski jezik u društvenom kontekstu I

Ispit:

3 manja seminarska rada, ispit

Sadržaj:

Rad na tekstovima posvećenim društvenim temama i vlastito istraživanje kao priprema za nastavu. Diskusije i pismeni komentari o izabranim temama: švedski pravni sustav, zdravstvena i socijalna zaštita, švedski mediji. Zanimljivosti iz suvremene švedske jezične prakse.

Cilj:

Upoznavanje s izabranim aspektima švedskog društva, uz istovremeno podizanje razine kulturne i komunikacijske kompetencije.

Literatura:

• Alfredsson, R. (2002), Skrivtrappan, Folkuniversitets förlag

• Gruenbaum, C. (2000), I sällskap med språket, Bokförlaget DN

• Lindström, F. (2002) Jordens smartaste ord, Albert Bonniers Förlag

• Mathlein, M. (1996), Avancera Grammatik, Liber AB

• članci iz švedskog tiska

Naziv predmeta: 

Lingvistički studij švedskog jezika

Naziv kolegija: 

Sintaksa

ECTS-bodovi:

3 boda

Jezik:

hrvatski i švedski

Trajanje:

1 semestar (zimski)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

2 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u V. semestar, položen Uvod u lingvistički studij švedskog jezika

Ispit:

ispit

Sadržaj:

U kolegiju se obrađuju ove teme: rečenica (sats : mening), sintaktička fraza, načini slaganja riječi u fraze (paratax, hipotax, katatax), vrste fraza (imenička, glagolska, pridjevska, priložna, prijedložna itd.), rečenični dijelovi, funkcija riječi u rečenici, sintaktičke preoblike, glavna rečenica, zavisna rečenica, vrste nezavisno- i zavisno-složenih rečenica, red riječi, švedski dvočlani glagoli. 

Cilj:

Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osnovnim sintaktičkim pojmovima i značajkama švedske sintakse te švedskim dvočlanim glagolima.

Literatura:

Obavezna:

• Andersson, Erik. (1993). Grammatik från grunden, En koncentrerad svensk satslära, Hallgren & fallgren

• Bodegård, Anders (1994). Tänk efter. Skriptor, Almqvist & Wiksell Förlag AB, Stockholm

• Bolander, Maria. (2005). Funktionell svensk grammatik. Liber, Stockholm

• Holmgren Ording, Hans (1998). Se upp! Svenska partikelverb. Natur och kultur. Stockholm. Uppsala

Izborna:

• Bolander, Maria. (2005). Funktionell svensk grammatik. Övningsbok. Liber, Stockholm

• Ejerhed, Eva. (1978). ”Verb-partikel-konstruktionen i svenska: syntaktiska och semantiska problem”. Svenskans beskrivning 11. str. 49–64.

• Holm, L.; Larsson, K. (1980.): Svenska meningar, Studentlitteratur, Lund

• Holmes, Philip; Hinchliffe, Ian (1994). Swedish, A comprehensive grammar. Routledge Grammars, London

• Josefsson, Gunlö G. (2001). Svensk universitetsgrammatik för nybörjare. Studentlitteratur,

• Josefsson, Gunlö G. (2001). Svensk universitetsgrammatik för nybörjare. Övningar med facit och kommentarer. Studentlitteratur, Lund

• Jörgensen, N. & Svensson, J. (1986.). Nusvensk grammatik, Liber, Malmö

• Lindberg, E. (1980). Beskrivande svensk grammatik, AWE/GEBERS Stockholm

• Lindvall, Ann. (1999). ”Partikelverb i svenskan i jämförelse med slaviska språk”. I: Sesam. Lärar–pm 20/99

• Lindvall, Ann. (2000). ”Grund, aspekt och definithet – en studie i morfologi i grekiska, polska och svenska”. I: Postskriptum.Språkliga studier till minnet av Elsie Wijk-Andersson. S. 167–181.

• Lindvall, Anna. (1997). ”Aspect marking and situation types in Greek, Swedish and Polish” in Greek, Swedish and Polish”. Working Papers, Lund University 42.103-15.

• Lindvall, Anna. (2000). ”Swedish verb particle and Polish aspect marking”. I: Preceedings of the 18th Scandinavian Conference of Linguistics. Vol 2. Red. av Arthur Holmer, Jan-Olof Svantesson & Åke Viberg. Lund. S. 151–165.

• Ljung, M. & Ohlander, S. (1971). Allmän grammatik, Gleerups, Malmö

• Norén, Kerstin. (1985). ”Partikelverb – är det något särskilt?” I: Svenskans beskrivning 15. S. 375–386.

• Strzelecka, Elżbieta. (1988). ”Svenska rumsliga verbpartiklar och deras polska motsvarigheter”. I: Nysvenska studier 68. S. 57–74.

Naziv predmeta: 

Skandinavske književnosti

Naziv kolegija: 

Švedska književnost i film II

ECTS-bodovi:

6 bodova

Jezik:

švedski

Trajanje:

1 semestar (zimski)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

3 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u V. semestar, položena Švedska književnost i film I

Ispit:

2 seminarska rada, (usmeni) ispit

Sadržaj:

Pomnije sagledavanje položaja švedske književnosti u skandinavskom i evropskom kontekstu kroz stoljeća, uz čitanje djela iz opusa istaknutih autora poput  Sv. Birgitte, Dalina, Stiernhielma, Swedenborga, Bellmana, Tegnéra, Almqvista, E. Bremer, Runeberga, Strindberga, V. Benedictsson, Frödinga, Lagerkvista, H. Bergmana, S. Lagerlöf, A. Lindgren, E. Södergran, Johnsona,

Cilj:

Razumijevanje švedskih književnih strujanja kroz stoljeća, bolja upoznatost s istaknutim švedskim autorima i njihovim djelima.

Literatura:

Obvezna:

• Olson, B. & Algulin, I. (1987) Litteraturens Historia i Sverige, Norstedts, Stockholm

• Lönnroth, L. & Johanesson, H.-E. (1990) Den Svenska Litteraturhistoria, Bonniers,  Stockholm.

Dopunska:

• Nordens kvinnolitteraturhistoria (1993) AB Wiken

• Zasebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.

Naziv predmeta: 

Skandinavska društva / Suvremeni švedski jezik

Naziv kolegija: 

Švedski jezik u društvenom kontekstu III

ECTS-bodovi:

3 boda

Jezik:

švedski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

2 sata vježbi tjedno

Uvjeti:

upis u VI. Semestar, položen ispit iz kolegija Švedski jezik u društvenom kontekstu II

Ispit:

2 manja seminarska rada, ispit

Sadržaj:

Rad na tekstovima posvećenim društvenim temama i vlastito istraživanje kao priprema za nastavu. Diskusije i pismeni komentari o izabranim temama vezanim uz švedsku kulturnu  scenu: dječja kultura, švedska glazba, film, kazalište, istaknute ličnosti švedske kulture.  Zanimljivosti iz suvremene švedske jezične prakse. Samostalno utvrđivanje gramatičke kompetencije prema uputama nastavnika.

Cilj:

Upoznavanje sa švedskom kulturnom scenom, uz istovremeno učvršćivanje jezične i komunikacijske kompetencije. Ostvarivanje pune gramatičke kompetencije.

Literatura:

• Andersson, L.G. (2000), Vi säger så, Norstedts Ordbok

• Jansson, G. – Nylund, E. (1968), Enspråkiga övningar i svenska- del 2, Språkförlaget Skriptor

• članci iz švedskog tiska

Naziv predmeta: 

Suvremeni norveški jezik

Naziv kolegija: 

Suvremeni Norveški jezik I

ECTS-bodovi:

4 boda

Jezik:

hrvatski i norveški

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

izborni

Oblik nastave:

4 sata vježbi na tjedan

Uvjeti:

upis u VI. semestar, položen ispit iz kolegija Švedski jezik u društvenom kontekstu I

Ispit:

pismeni i usmeni

Sadržaj:

Upoznavanje studenata s osobinama drugog skandinavskog jezika, uz ukazivanje na najbitnije sličnosti i razlike (fonetika, ortografija). Kolegij nadalje daje osnove te  proširuje znanje gramatike i vokabulara. Uvodi jednostavne autentične tekstove iz dnevnog tiska i dječje literature.

Cilj:

Studenti trebaju steći sposobnost razumijevanja i izražavanja (usmenog i pismenog) na norveškom jeziku o temama obuhvaćenima materijalima korištenim u nastavi.

Literatura:

• En, to tre på norsk

• Elingsen, E. -  Mac Donald, K.  På vei

• Greftegref, L. a.  Enkel norsk grammatikk

Naziv predmeta: 

Suvremeni norveški jezik

Naziv kolegija: 

Suvremeni danski jezik I

ECTS-bodovi:

4 boda

Jezik:

hrvatski i danski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

izborni

Oblik nastave:

4 sata vježbi na tjedan

Uvjeti:

upis u VI. semestar

Ispit:

pismeni i usmeni

Sadržaj:

Upoznavanje studenata s osobinama drugog skandinavskog jezika, uz ukazivanje na najbitnije sličnosti i razlike (fonetika, ortografija). Kolegij nadalje daje osnove te  proširuje znanje gramatike i vokabulara. Uvodi jednostavne autentične tekstove iz dnevnog tiska i dječje literature.

Cilj:

Studenti trebaju steći sposobnost razumijevanja i izražavanja (usmenog i pismenog) na danskom jeziku o temama obuhvaćenima materijalima korištenim u nastavi.

Literatura:

Naziv predmeta: 

Lingvistički studij švedskog jezika / Suvremeni hrvatski jezik

Naziv kolegija: 

Kontrastivna analiza teksta

ECTS-bodovi:

4 bodova

Jezik:

hrvatski i švedski

Trajanje:

1 semestar (ljetni)

Status:

obavezni

Oblik nastave:

3 sata seminara tjedno

Uvjeti:

upis u VI. semestar, položen Uvod u lingvistički studij švedskog jezika

Ispit:

2 usmena izlaganja i 1 pisani seminarski rad, ispit

Sadržaj:

U kolegiju se obrađuju funkcionalni stilovi i njihove osobitosti u švedskome i hrvatskome jeziku. Posebna se pozornost pridaje indikatorima različitih funkcionalnih stilova u pojedinome tekstu. Također se obrađuju  gramatičke i pravopisne norme obaju jezika.

Cilj:

Cilj je kolegija razvijanje svijesti o postojanju različitih funkcionalnih stilova, njihove povezanosti s pojedinim tipovima teksta i komunikacijskih situacija te usvajanje znanja o   njihovim osobitostima u dvama jezicima. Namjera je i povećati sposobnost studenta  za  samostalno pisanje tekstova usklađenih s jezičnim i komunikacijskim normama  hrvatsko odnosno švedskog.

Literatura:

• Anić, V. i Silić, J. (2001): Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi liber ili

• Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (2000): Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga

• Barić i dr. (1995): Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga

• Holmes, Ph. i Hinchliffe, I. (1993): Swedish, A comprehensive grammar, Routledge Grammars: London and New York

• Josephson, O. (red) (2000): Stilstudier, Uppsala: Hallgren & Fallgren

• Nyström, C. (2001): Hur hänger det ihop?, En bok om textbinding, Uppsala: Hallgren & Fallgren

• Pranjković, I. (2001) Funkcionalni stilovi i sintaksa u: Nova hrvatska skladnja, Zagreb

• Silić, J. (1996) Administrativni stil hrvatskoga standardnoga jezika u: Kolo br. 4

• Škiljan, D. (2000) Javni jezik, Zagreb: Izdanja Antibarbarus.

• Težak, S. i Babić, S. (1992): Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga

Završni rad na studiju Švedskog jezika i kulture

ECTS-bodovi:

4 boda

Jezik:

švedski

Status:

obavezni

Uvjeti:

upis u VI. semestar

Sadržaj:

Student je obavezan napisati stručni rad na temu iz područja lingvistike švedskog  ili studija švedske kulture.

Cilj:

Provjeriti studentovu sposobnost pronalaženja, konzultiranja i analize stručne literature na švedskom te sastavljanja stručnog rada na švedskom prema normama dotičnog žanra.

Studij završava kada je student položio sve obavezne ispite te prikupio propisani broj bodova, koji obavezno uključuje i bodove za predviđeni stručni odnosno pregledni rad.

Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata

Studij se odvija prema shemi programa. Uvjeti za pohađanje pojedinog kolegija navedeni su u okviru opisa kolegija, a utvrđeni su tako da osiguraju da je student položio barem jedan skandinavistički kolegij iz prethodnog semestra te da je ostvario onaj broj bodova koji ga prema relevantnim dokumentima kvalificira za prelazak u viši semestar studija.

Predmeti koje student može izabrati s drugih studija

I. i II. semestar: engleski ili njemački jezik na Filozofskom fakultetu

VI. semestar:izborni seminar na Filozofskom fakultetu: student slobodno bira izborni kolegij na bilo kojem odsjeku Filozofskog fakulteta (u iznimnim slučajevima i uz konzultacije s mentorom na Katedri, i sa nekog dugog fakulteta Sveučilišta), uz  obavezu izrade jednog seminarskog rada koji će sadržaj izabranog rada povezati tj. primijeniti na okolnosti u Skandinaviji.

Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku:

kombinirano na hrvatskom i švedskom:

Švedski jezik II

Uvod u lingvistički studij švedskog

Uvod u prevoditeljstvo

Kontrastivna analiza teksta

na švedskom:

Švedski jezik u društvenom kontekstu I, II, III

Švedska književnost I, II

na engleskom ili njemačkom:

Strani jezik

kombinirano na hrvatskom i norveškom:

Suvremeni norveški jezik I

Od studenata se očekuje da su u stanju pratiti predavanja gostujućih predavača na engleskom jeziku, na to višoj razini što je viši semestar koji student pohađa. Od IV. semestra nadalje takva se predavanja mogu smatrati obaveznim sadržajem kolegija.