Odsjek za arheologiju

U kronologiji početaka i rada pojedinih odsjeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeku za arheologiju pripada istaknuto mjesto. Počeci Odsjeka padaju, naime, u drugu pol. 19. st., u vrijeme uznapredovale svijesti o značenju arheologije u proučavanju povijesti i kulture. Nastavu arheologije i povijesti umjetnosti organizirao je u Zagrebu Isidor Kršnjavi 1878. g. Te je godine održao nastupno predavanje na Mudroslovnom fakultetu pod naslovom «Znamenovanje poviesti i arkeologije umjetnosti». Nešto kasnije, 1893., Kršnjavi je odvojio studij arheologije od studija povijesti umjetnosti, te se ta godina uzima kao stvarni početak studija arheologije u okvirima tada utemeljenog Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta. 1896. postao je izvanrednim profesorom Josip Brunšmid, Vinkovčanin koji je studirao i doktorirao u Beču, a u svojoj znanstvenoj djelatnosti ostvario velike rezultate koji i danas imaju vrijednost. Bio je prvenstveno numizmatičar i epigrafičar, ali se bavio i drugim područjima arheologije, pa je tako napisao odličnu studiju o nekoliko ranosrednjovjekovnih grobalja s područja kontinentalne Hrvatske. Kako je Brunšmid, prema zakonskoj odredbi koju je donio Isidor Kršnjavi, i koja je vrijedila sve do 1951. g., istovremeno uz rad na Fakultetu bio i ravnateljem Muzeja, stekao je velike zasluge i unutar muzeološke djelatnosti. Osobno je inventirao oko 70 000 primjeraka novca u muzejskoj zbirci, koja je postala jednom od najvećih numizmatičkih zbirki u jugoistočnoj Evropi. Od njegovih brojnih radova ističemo ovdje objavu disertacije «Die Inschriften und Münzen der griechischen Städte Dalmatiens», Wien 1898.

Drugi znameniti zagrebački profesor arheologije bio je Viktor Hoffiller, kao i Brunšmid rodom iz Vinkovaca i prvenstveno posvećen klasičnoj arheologiji, epigrafiji i numizmatici. Bavio se, međutim, i prapovijesnom arheologijom i stvarao temelje za kasniji razvoj te arheološke grane. Hoffillerov je poseban doprinos ipak vezan uz proučavanje latinskih natpisa. Na tom području surađivao je u projektu berlinske Pruske akademije «Corpus inscriptionum latinarum». Zajedno s B. Sarijom objavio je 1938. g. djelo «Antike Inschriften aus Jugoslawien» s natpisima iz Norika i Panonije.Viktor Hoffiller bio je dekan Filozofskog fakulteta 1933/34. g.

Pored V. Hoffillera, od 1934. do 1945. na studiju arheologije predavao je Mirko Šeper, autor zapaženih studija o antičkim, ali i prapovijesnim i srednjovjekovnim temama. Nakon Hoffillerova odlaska u mirovinu, klasičnu arheologiju i epigrafiju kraće je vrijeme predavao Branimir Gabričević, koji je napisao niz zanimljivih rasprava o religijama i kultovima antičkog svijeta, te Duje Rendić-Miočević, koji je duže vrijeme, sve do 80-tih godina, ostao na Filozofskom fakultetu i svojim znanstvenim i nastavnim radom ostavio trajan pečat. D. Rendić-Miočević bio je prvenstveno klasičar – epigrafičar i numizmatičar. Intenzivno se bavio i antičkom provincijalnom i ranokršćanskom arheologijom. Iz svih tih područja napisao je veći broj vrijednih i zanimljivih radova. Izbor njegovih odabranih radova objavljen je 1989. u knjizi «Iliri i antički svijet». Nešto ranije, 1987., objavljena je zbirka «Carmina epigraphica» u kojoj je posebno došao do izražaja Rendićev interes za epigrafičke teme. Osim svestranog bavljenja antičkom arheologijom, D. Rendić-Miočević je svojim radom znatno utjecao na razvoj i organizacijsko oblikovanje Odsjeka za arheologiju u cjelini.Na početku njegove djelatnosti na Fakultetu, utemeljene su katedre za prapovijesnu i srednjovjekovnu arheologiju i tako pospješen razvoj tih arheoloških grana. Osnovan je odsječki časopis Opuscula archaeologica, kojemu je Rendić-Miočević bio prvim urednikom. Bio je i dekan Filozofskog fakulteta od 1968. do 1970.

Tijekom djelovanja Rendić-Miočevića znanstvenu djelatnost razvili su vrsni znanstvenici i profesori na Odsjeku za arheologiju – Zdenko Vinski, Vladimir Mirosavljević, Marin Zaninović, Stojan Dimitrijević, Nives Majnarić-Pandžić i Marija Šmalcelj. Ovi znanstvenici u velikoj mjeri su utjecali na znanstveno formiranje sadašnjih djelatnika Odsjeka za arheologiju, koji nastavljaju već 115 godina dugu tradiciju nastave arheologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Danas je broj djelatnika znatno porastao u odnosu na stanje od prije desetak godina, tako da je na Odsjeku trenutačno zaposleno 20 osoba u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima. Velika pažnja pridaje se obrazovanju i zapošljavanju mladih znanstvenika, o čemu svjedoči broj znanstvenih novaka u ukupnom broju zaposlenih na Odsjeku. Znanstveni novaci prvenstveno se bave užim temama svog znanstvenog interesa, ali i sudjeluju u izvođenju nastave za studente arheologije.

Od početaka postojanja studija arheologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, velika pažnja pridavana je arheološkim iskopavanjima. Mnoge znamenite lokalitete (Vinkovci, Vučedol, Bribir, Danilo, Knin itd.) istraživali su profesori s Odsjeka za arheologiju. Danas su se istraživanja i intenzivirala, a provode se, kao i nekada, u različitim područjima Hrvatske. Tako se u posljednje vrijeme intenzivno istražuju vrlo važni lokaliteti u kontinentalnoj Hrvatskoj (spomenimo Lobor u Hrvatskom Zagorju, Kaptol kod Požege i Bapsku) i Dalmaciji (Gardun kod Trilja). Iako je možda nešto veća usmjerenost na područje kontinentalne Hrvatske razumljiva iz praktičnih razloga lakšeg organiziranja istraživanja i jedinstvenog položaja Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta upravo na sjevernohrvatskom području gdje je Odsjek jedina znanstveno-nastavna arheološka ustanova, svakako je značajno i vrijedno organiziranje istraživanja i na jadranskom području, u Dalmaciji, čime se osigurava znanstvena širina i prisutnost u općim okvirima arheologije u Hrvatskoj.

Utjecaj Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta ispoljava se i kroz prisutnost studenata iz Dalmacije i Istre, koji tradicionalno, u većem broju studiraju arheologiju upravo u Zagrebu. Ta otvorenost Odsjeka vrijednost je koju će trebati njegovati i u budućnosti. Ona predstavlja i bitnu komponentu novog sistema studiranja, za koji je Odsjek za arheologiju osigurao potrebne preduvjete.