Bapska

 

kasnoneolitičko naselje u istočnoj Hrvatskoj

 

 

 

 

 

Položaj lokaliteta Bapska unutar Karpatske kotline (karta).

 

GPS pozicija:

 N45 11 34.1     E19 15 34.0

Lokalitet je smješten na zapadnim padinama Fruške gore 4,5 km južno od Dunava.

Regija je poznata po vrlo bogatim nalazištima, pogotovo prapovijesnim (Vinkovci, Vučedol, Sotin, Lovas, Šarengrad, Ilok, etc.).

 

 

 

 

                                                                                                                                                                               

Položaj lokaliteta Gradac nedaleko od sela Bapska (označeno crvenom strelicom)

 

 

 

Ime lokaliteta

 

Lokalitet je nazvan po obližnjem selu Bapska (vidi kartu desno). To ime se već otprije uvelike koristi u raznim arheološkim publikacijama. Sam lokalitet naziva se Gradac. Naime, taj se toponim koristi za veliki broj naselja na uzvisinama u Hrvatskoj, od prapovijesnih vremena do srednjeg vijeka.

 

 

Povijest istraživanja

 

Prvi nalazi s područja oko Vukovara i Bapske stigli su u  Arheološki muzej u Zagrebu (AMZ) 1901/02. godine, a sakupili su ih lokalni stanovnici. Do 1913. godine Naturhistorisches muzej u Beču i AMZ sakupili su izvjesnu količinu arheološkog materijala sa lokaliteta nedaleko od Bapske, ali taj je materijal bio izvan znanstvenog konteksta. Uzevši to u obzir, dr. Josip Brunšmid, upravitelj AMZ-a i prvi profesor arheologije na Zagrebačkom Sveučilištu, odlučio je, 1911. godine, napraviti nekoliko probnih sondi na tom području, uključujući i Bapsku. Materijal sa tih iskopavanja, kao i prethodno sakupljeni nalazi, objavljeni su u Corpus Vasorum Antiquorum.

Sljedeće iskopavanje vodio je, 1938/39. godine, dr. Robert Rudolf Schmit sa Sveučilišta u  Tübingenu, koji je u to vrijeme vodio i iskopavanja na lokalitetu Vučedol - Gradac. Neke od svojih nalaza objavio je u svojoj monografiji Die Burg Vučedol (1945). Na tim iskopavanjima asistent mu je bio Vladimir Milojčić. U monografiji Chronologie der Jüngerensteinzeit Mittel-und Südosteuropas (1949), Milojčić je naveo, opisao i datirao dio Schmidtovih nalaza iz 1938/39.

Posljednje iskopavanje vodio je prof. dr. Stojan Dimitrijević (Odsjek za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu) 1964. godine. U publikaciji tiskanoj 1968. (Sopotsko-lenđelska kultura, Monographiae Archaeologicae vol. I, Zagreb), definirao je kasno neolitičku sopotsku kulturu i podijelio naselje u Bapskoj na dva osnovna horizonta:

 

 

 

Osim dva prije spomenuta sloja, na lokalitetu ima i nalaza starčevačke i badenske kulture, te nalaza iz brončanog doba.

 

Odsjek za arheologiju u Zagrebu trenutno radi na neobjavljenom materijalu koji je iskopao prof. Dimitrijević, uz dopuštenje Gradskog muzeja Vukovar i upraviteljice muzeja gospođe Ruže Marić.

 

                                                                                                                               

                                                                                            Picture Gallery               Finds

© 2004 Arhiva Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu