logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Etika – seminar: Etika i tehnika

Naziv kolegija:Seminar iz etike: Etika i tehnika

Nositelj: dr. sc. Ante Čović, red. prof.

Izvoditelj: Marko Kos, mag. phil., asistent
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentiranja studenata. Po mogućnosti, organizirat će se nastupi eksperata o pojedinim problemskim segmentima.
Uvjeti pristupa:nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje, jedan pismeni izvještaj o radu sredinom semestra i jedan usmeno izloženi ili pisani rad, te aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama.
Ispit: ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata
Cilj kolegija: Rad u seminaru treba studente: a) u sadržajnom pogledu upoznati s najvažnijim projektima »nove etičke kulture«, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama, postignućima i ulogom u povijesnom procesu prelamanja epoha; b) u metodološkom pogledu osposobiti za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih tema na području etike, bioetike i filozofije tehnike; c) u praktičkom pogledu pripremiti za suočavanje s opasnostima znanstveno-tehničke civilizacije, razumijevanje naravi suvremene tehnike i za aktivno uključivanje u rasprave koje ona donosi.

Sadržaj:

Rad u seminaru bit će strukturiran u četiri tematske cjeline. Predviđeno je da se svaka cjelina obrađuje na 3-4 seminarske sesije, ovisno o tijeku i širini rasprave, te o potrebi dodatnih razjašnjavanja.

Prva tematska cjelina elaborirat će temu krize tradicionalne etike, odnosno njenu nemoć u suočavanju s problemima znanstveno-tehničke civilizacije (Jonas), zatim u kontekstu stvaranja “nove etičke kulture” okolnosti nastanka  bioetike i njenih razvojnih etapa od osnovnih pojmova do principalizma, preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U tom kontekstu bit će izložena programska ideja stvaranja europske bioetike te valorizirano djelo Fritza Jahra.

Druga tematska cjelinabit će posvećena razmatranju osnovnih pojmova filozofije tehnike (Kapp), kao i obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u novoj povijesnoj situaciji, a može se razumjeti samo kroz podrobniju analizu povijesnog razvoja pojma techne (Löbl). Cilj prve tematske cjeline je postaviti okvir unutar kojeg će se raspravljati o odnosu priroda–čovjek–tehnika (Ortega y Gasset), te metamorfozama pojedinih pojmova u njihovim historijskim i povijesnim kontekstima.

U trećoj tematskoj cjelini bit će govora o obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje upovijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (»ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda« – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće (Ellul). U polazištu će se Baconova velika obnova znanosti (instauratiomagna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabeatomske energije i biotehnologije.

Četvrta tematska cjelinabit će posvećena problematici »novih kretanja« ne samo u etici nego i suvremenoj metafizici. Rasprava o toj temi bit će uvedena kroz filozofijsko-povijesno elaboriranje učinaka znanstveno-tehničke civilizacije u našem vremenu. Ta vrsta rasprave podrazumijeva razmatranja o transhumanizmu (Bostrom), transanimalizmu (E. Anthes) i drugim temama vezanim uz razumijevanje naravi tehnike. Završna izlaganja bit će posvećena utopijskim i distopijskim scenarijima koje upisujemo u svoja razmatranja budućnosti tehnike.

 

Literatura:

  • Anthes, Emily, Frankenstein’s Cat, Scientific American/Farrar, StrausandGiroux, New York, 2014.
  • Bekon, Frensis, Eseji ili Saveti politički i moralni, Kultura, Beograd, 1967.
  • Bostrom, Nick, »The Future of Humanity«, u: Jan-KyrreBergetal. (ur.), New Waves in Philosophy of Technology, PallgraveMcMillan, New York, 2007.
  • Čatić, Igor, Sintezologijski pogled na povezanost teologije i tehnologije, Nova prisutnost 11 (1/2013).
  • Čović, Ante: Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb, 2004.
  • Čović Ante: »Integrativna bioetika i pluriperspektivizam«, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, (ur.) V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str. 65-76.
  • Elil, Žak, Tehnika ili Ulog veka, Anarhija/Blok 45 i Bratstvo iz Erevona, Beograd, 2010.
  • Engdahl, F. William: Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb, 2005.
  • Filipović, Vladimir, Smisao i vrijednost tehnike, Matica hrvatska, Zagreb, 1944.
  • Gabriel, Markus, Why the world does not exist, Polity Press, Cambridge-Berlin-Malden, 2015.
  • Grassi, Ernesto, Moć mašte, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
  • Heidegger, Martin, »Pitanje o tehnici«, u: Kraj filo­zofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996.
  • Hösle, Vittorio: Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  • Jahr, Fritz: Selected Essays in Bioethics 1927-1934, Medizinethische Materialien, Heft 186, Zentrum fü rmedizinische Ethik, Bochum, 2010.
  • Jahr, Fritz: AufsätzezurBioethik 1927-1938, MedizinethischeMaterialien, Heft 187, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010.
  • Jonas, Hans: Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
  • Jurić, Hrvoje: »Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera«, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, (ur.) V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 77-99.
  • Jurić, Hrvoje: Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010.
  • Kant, Immanuel: Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1974, 1990.
  • Kangrga, Milan, »Čovjek i svijet (povijesni svijet i njegova mogućnost)«, u: Praxis (3-4/ 1972), str. 519-532.
  • Kapp, Ernst, Grundlinien einer Philosophie der Technik, DruckundVerlag von George Westermann, Braunschweig, 1877.
  • La Mettrie, JulienOffray, Čovjek stroj – Čovjek biljka, Artresor, Zagreb, 2004.
  • Löbl, Rudolf, TEXNH-TECHNE: Untersuchungen zur Bedeutung dieses Wortes in der Zeit von Homer bis Aristoteles, sv. 1–3, Könighausen & Neumann, Würzburg, 1997.
  • Ortega y Gasset, José, O ljubavi – O tehnici, Jutriša i Sedmak, Zagreb, 1944.
  • Rinčić, Iva / Muzur, Amir: FritzJahr i rađanje europske bioetike, Pergamena, Zagreb.
  • Selak, Marija: Ljudska priroda i nova epoha, Breza, Zagreb, 2013.
  • Streitbörger,Wolfgang, TEXNH-TECHNE: Eine anwendungsorientierte terminologische Analyse dieses Wortes, Könighausen & Neumann, Würzburg, 2013.