Naziv kolegija: Seminar iz etike: Feministička bioetika
Nositelj/izvoditelj: dr. sc. Hrvoje Jurić, izv. prof.
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna predavanja, seminarska izlaganja, rasprave
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, jedan usmeno izloženi ili pisani rad
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata
 

Cilj kolegija: Cilj kolegija je uvesti studentice i studente u raspravu o bioetici i feminizmu, koja podrazumijeva, s jedne strane, dijalog između bioetike i feminizma, kao zasebnih teorijskih koncepcija i društvenih pokreta, a s druge strane, „feminističku bioetiku“. Pritom će metodološku podlogu predstavljati koncept „integrativne bioetike“, koji počiva na interdisciplinarnosti i pluriperspektivnosti. U tom horizontu može se ne samo odgovoriti na pitanje o feminističkom doprinosu raspravi o bioetičkim pitanjima i oblikovanju jednog šireg bioetičkog pristupa, nego i otvoriti mogućnost da integrativno shvaćena bioetika doprinese samorazumijevanju i samoosmišljavanju samoga feminizma. U sadržajnom smislu, pak, kolegij će obuhvatiti široki raspon bioetički relevantnih tema u kojima je neizostavna spolno-rodna dimenzija. Uvriježenom shvaćanju „feminističke bioetike“ kao esencijalističkog feminističkog pristupa etičkim dilemama biomedicine i pitanjima reprodukcije, ovdje se suprotstavlja širim pogledom i na bioetiku i na feminizam. Tako u pojam „feminističke bioetike“ ulaze ne samo pitanja medicinske skrbi i reproduktivnih prava, nego i feministički prilozi raspravama o tjelesnosti, biotehnologijama te odnosu čovjeka prema ne-ljudskim živim bićima i prirodi.

Sadržaj kolegija: Uvodna predavanja o feminizmu, bioetici i feminističkoj bioetici; Tjelesnost i spolno-rodna pitanja; Ženska tjelesnost i žensko zdravlje; Kontracepcija i pobačaj; Medicinski potpomognuta oplodnja, surogatno majčinstvo i kloniranje; Kiborgizacija, transhumanizam i pitanja roda; Žene i priroda: ekofeminizam; Ekofeminizam vs. dubinska ekologija; Žene i životinje: animalistički ekofeminizam.

Literatura:

• Adams, Carol J.; Donovan, Josephine (ur., 1995): Animals & Women: Feminist Theoretical Explorations. Durham, London: Duke University Press.
• Balsamo, Anne (1997): Technologies of the Gendered Body: Reading Cyborg Woman. Durham, London: Duke University Press.
• Donchin, Anne; Scully, Jackie (2015): Feminist Bioethics, Stanford Encyclopedia of Bioethics, http://plato.stanford.edu/entries/feminist-bioethics/.
• Donovan, Josephine; Adams, Carol J. (ur., 1996): Beyond Animal Rights: A Feminist Caring Ethics for the Treatment of Animals. New York: Continuum.
• Drezgić, Rada; Duhaček, Daša; Vasiljević, Jelena (ur., 2012): Ekofeminizam: nova politička odgovornost. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
• Gaard, Greta (1993): Ecofeminism: Women, Animals, Nature. Philadelphia: Temple University Press.
• Geiger, Marija (2006): Kulturalni feminizam: simboličke i spiritualne veze žene i prirode. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, Institut za društvena istraživanja, Zavod za sociologiju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
• Haraway, Donna (1999): Kiborški manifest: znanost, tehnologija i socijalistički feminizam krajem dvadesetog stoljeća, u: Linda J. Nicholson (ur.), Feminizam / Postmodernizam, Zagreb: Liberata, Centar za ženske studije, str. 167-205.
• Holy, Mirela (2007): Mitski aspekti ekofeminizma. Zagreb: TIM Press.
• International Journal of Feminist Approaches to Bioethics, časopis: sva izdanja od 2008. (http://www.ijfab.org/).
• Iviček, Matija (ur., 2010): Bioetika i feminizam. Zagreb: Udruženje studenata filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
• Jurić, Hrvoje (2011): Feminism in the Light of the Bioethical Pluri-Perspectivism, u: Ante Čović (ur.), Integrative Bioethik und Pluriperspektivismus / Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism, Sankt Augustin: Academia Verlag, str. 237-243.
• Kuhse Helga; Singer, Peter (ur., 2003): Bioethics. An Anthology. Malden, Oxford, Carlton: Blackwell.
• Marjanić, Suzana: Transrodnost (i transvrsizam) i kao utopijska projekcija, u: Gordana Bosanac, Hrvoje Jurić, Jasenka Kodrnja (ur.), Filozofija i rod, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, str. 849-861.
• Naša tela, mi (2001). Beograd: Autonomni ženski centar.
• O’Neill, John (2004): Five Bodies: Re-figuring Relationships. London, Thousand Oaks, New Delhi: Sage Publications.
• Pilcher, Jane; Whelehan, Imelda (2004): Fifty Key Concepts in Gender Studies. London, Thousand Oaks, New Delhi: Sage Publications.
• Prijić, Snježana (ur., 1995): Pobačaj – za i protiv. Rijeka: Hrvatski kulturni dom.
• Purdy, Laura M. (2001): What Feminism Can Do for Bioethics, Health Care Analysis, god. 9 (2001), sv. 2, str. 117-132.
• Rawlinson, Mary C. (2001): The Concept of a Feminist Bioethics, Journal of Medicine and Philosophy, god. 26 (2001), sv. 4, str. 405-416.
• Ruether, Rosemary Radford (1975): New Woman / New Earth: Sexist Ideologies and Human Liberation. New York: The Seabury Press.
• Shildrick, Margrit (1997): Leaky Bodies and Boundaries: Feminism, Postmodernism and (Bio)ethics. London, New York: Routledge.
• Tong, Rosemarie (1997): Feminist Approaches to Bioethics: Theoretical Reflections and Practical Applications. Boulder, Oxford: Westview Press.
• Treća, časopis: tematski brojevi “Ekofeminizam” (br. 2/2000); “Tjelesnost” (br. 1-2/2001); “Prvo lice životinjske jednine: animalizam i ekofeminizam” (br. 1/2008).
• Warren, Karen J. (2000): Ecofeminist Philosophy: A Western Perspective on What It Is and Why It Matters. New York: Rowman and Littlefield.