logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofija povijesti (2016./17.)

Naziv kolegija: Filozofija povijesti: teologija filozofije povijesti u djelu Karla Löwitha
Nositelj/nastavnici: doc. dr. sc. Marija Selak
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno.
ECTS: 4 boda.
Oblik nastave: Predavanje.
Korištene metode: Predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Ispit.
Uvjeti za upis kolegija: Nema.
Opis i cilj kolegija: Uvodno će se razmotriti filozofija povijesti kao filozofska disciplina. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, izvest će se Löwithovo tumačenje svjetske povijesti kroz usporedbu kršćanske eshatologije i ideje napretka, s posebnim naglaskom na Löwithovo promišljanje povijesti u djelima Burckhardta, Marxa, Hegela, Comtea, Vicoa, Boussueta i Joachima te Augustina i Orosiusa. U završnom krugu rasprave, uz osvrt na suvremenu svjetskopovijesnu situaciju “zapadanja u antropocentrizam” (K. Löwith) koja je vođena paradigmom shvaćanja znanja kao moći, studenti će se upoznati s Löwithovim konceptom filozofije svijeta kao moguće alternative sadašnjem tehno-znanstvenom pokušaju podvrgavanja svijeta čovjeku.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Predavanje nadopunjuje kurikulum studija filozofije aktualnom problematikom odnosa prirodoznanstvene i filozofske spoznaje, problematiziranjem ideje napretka te osvještavanjem suvremene svjetskopovijesne situacije.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, provjera znanja tokom predavanja, konzultacije sa studentima, ispit znanja.

Sadržaj kolegija

  1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima predavanja i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe predavanja s obzirom na naslov kolegija.

I. Filozofija povijesti kao filozofska disciplina

  1. Filozofija povijesti u povijesnom prikazu i sistematskom pregledu: temeljni modeli filozofijsko-povijesnih objašnjenja: linearni, ciklički, konstelacijski.

II. Napredak nasuprot providnosti.

  1. Burchkardtovo negiranje filozofije povijesti.
  2. Marxovo shvaćanje povijesti. Historijski materijalizam i kršćanska eshatologija.
  3. Hegelova filozofija povijesti kao teodiceja.
  4. Ideja napretka. Comteovo pozitivno tumačenje povijesti.
  5. VicovaNovaznanost kao racionalni dokaz božje providnosti u socijalnoj povijesti.
  6. Bossuetova i Joachimova filozofija povijesti.
  7. Augustinova i Orosiusova filozofija kao početak teološkog razumijevanja filozofije povijesti.
  8. Grčko shvaćanje povijesti. Usporedba grčkog i kršćanskog shvaćanja povijesti.Logos kozmosaumjesto boga povijesti.

III. Suvremena svjetskopovijesna situacija

  1. Epohe kao svjetskopovijesne cjeline i etape svjetskopovijesnog razvoja. Zasnivanje epoha na dominantnom tipu znanja. Novovjekovna paradigmaznanjakao moći (F. Bacon), razvoj znanosti i ovladavanje prirodom.
  2. Suvremena svjetskopovijesna situacija: “zapadanje u antropocentrizam” (K. Löwith).
  3. Löwithovo dokidanje filozofije povijesti i utemeljivanje filozofije svijeta.
  4. Završna rasprava.

Literatura

A. Primarna literatura

  • Karl Löwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Sarajevo: Veselin Masleša, 1988.
  • Karl Löwith,Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb: August Cesarec, 1990.

B. Sekundarna literatura

  • Aurelije Augustin, O državi Božjoj, sv. I-III, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995.
  • Francis Bacon, Noviorganon, Zagreb: Naprijed, 1986.
  • Jacques Bénigne Bossuet, Discours sur l`historie universelle, a M.gr Le Dauphin; pour expliquer la suite de la Religion et les changemens des Empires, depuis le commencement du monde jusqu’a l’empire de Cherlemagne, knj. I-II, A Lyon : J. B. Kindelem, 1813.
  • Jacob Burckhardt,Razmišljanja o svjetskoj povijesti, Zagreb: Prosvjeta, 1999.
  • Auguste Comte,Kurs pozitivne filozofije, Crna Gora: Centar za istraživačko-izdavačku djelatnost RK SSO, 1989.
  • Georg Wilhelm Friedrich Hegel,Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed, 1966.
  • Martin Heidegger: “Pitanje o tehnici”, u: Martin Heidegger,Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Rasprave i članci, Zagreb: Naprijed / Brkić i sinovi, 1996., str. 219–247.
  • Karl Marx, Ohistorijskom materijalizmu:  izbor tekstova, Zagreb: Školska knjiga, 1974.
  • Giambattista Vico, Načela nove znanosti : o zajedničkoj prirodi nacija, Zagreb: Naprijed, 1982.