Filozofija povijesti – seminar: Ideja revolucije u filozofiji povijesti
Seminar iz filozofije povijesti:
Ideja revulucije u filozofiji povijesti (izborni seminar, I. – IV. god.)
Naziv kolegija: Seminar iz filozofije povijesti – Ideja revolucije u filozofiji povijesti (izborni seminar, I. – IV. god.)
Nositelj/nastavnici: dr. sc. Marija Selak, docentica
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno.
ECTS: 3 boda.
Oblik nastave: Seminar.
Korištene metode: Seminarski referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Jedan usmeno izloženi ili pismeni seminarski rad tijekom semestra.
Opis i cilj kolegija: Rad u seminaru odvijat će se u tri tematska kruga. Uvodno će se razmotriti polazišni pojmovi bitka i svijeta u svjetlu Kangrgine teze da je povijesno mišljenje moguće s istodobnim postajanjem svijeta povijesnim ili točnije rečeno kada se upravo povijesno događanje pokazuje kao uspostavljanje čovjekova svijeta. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, istražit će se revolucionarnost mišljenja Kanta, Fichtea i Hegela. U završnom krugu rasprave obradit će se Marxova revolucionarna misao prakse gdje će u središtu promatranja biti uloga prakse ili proizvodnje kao stvaralaštva, a samim time i određenje pojma svijeta. Završno će se Marxova misao dovesti u kontekst suvremene svjetskopovijesne situacije.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar nadopunjuje kurikulum studija filozofije problematikom odnosa ontologije i filozofije povijesti te promišljanjem pojma revolucije u filozofsko-povijesnom kontekstu. Studenti će navedenu problematiku sagledati osim iz perspektive filozofije povijesti i iz perspektive ontologije i etike.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.
Sadržaj kolegija
1.Upoznavanje. Uvodnenapomeneociljevimaseminara, načinuradaipreuzimanjuseminarskihobaveza. Kratakopisosnovneidejeisvrheseminarasobziromnanaslovkolegija.
I. Metafizika vs. filozofija povijesti
- Pojam bitka i pojam svijeta. Ontologija i filozofija svijeta.
- Pojam svijeta i pojam povijesti.
II. Kant – Fichte – Hegel
- Kantov povijesni obrat u mišljenju
- Fichteova nauka slobode
- Hegelovo mišljenje povijesnoga
III. Marxovo revolucionarno mišljenje prakse
- Marxova znanost povijesti
- Svijet kao čovjekov proizvod. Izmjena svijeta ili jedanaest Marxovih teza o Feuerbachu
- Ekskurs 1: Marksizam kao kritika kapitalizma
- Ekskurs 2: Revolucionarni karakter ljubavi
- Završna rasprava i evaluacija.
Literatura
A. Primarna literatura
– Karl Marx: O historijskom materijalizmu: izbor tekstova, Zagreb: Školska knjiga, 1974.
– Ernst Bloh, Marksove teze o Fojerbahu, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1976.
– Terry Eagleton, Zašto je Marx bio u pravu, Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.
– Johan Gottlieb Fichte, Osnova cjeokupne nauke o znanosti, Rijeka: Naprijed, 1974.
– Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed, 1966.
– Milan Kangrga, Etika ili revolucija, Zagreb: Naprijed, 1989.
– Milan Kangrga: Praksa – vrijeme – svijet, Zagreb: Naprijed, 1989.
– Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed, 1990.
B. Sekundarna literatura
– Ernst Bloch, Subjekt – objekt. Objašnjenja uz Hegelovu filozofiju, Rijeka: Naprijed, 1975.
– Milan Kangrga, Spekulacija i filozofija. Od Fichtea do Marxa, Beograd: Službeni glasnik, 2010.
– Karl Löwith: Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Sarajevo: Veselin Masleša, 1988.
– Herbert Marcuse, Um i revolucija. Hegel i razvoj teorije društva, Sarajevo: „Veselin Masleša“ – „Svjetlost“, 1987.
– Predrag Vranicki, Filozofija historije (I.-III.), Zagreb: Golden marketing, 2003.