logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofija uma 2015.

Naziv kolegija (satnica, broj ECTS): Filozofije uma (4 sata tjedno, 6 ECTS boda)
Nositelj kolegija: dr. sc. Lino Veljak, redoviti profesor
Izvođač kolegija: dr. sc. Barbara Stamenković Tadić, znanstvena novakinja-viša asistentica
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: predavanja
Razina studija: preddiplomski i diplomski
Tip izbornosti: C1 (15 studenata/ica psihologije)
Uvjeti za upis kolegija: odlično poznavanje engleskog jezika
Ispit: Da
Ocjena: Brojčana

Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Kolegij uvodi u filozofiju uma iz perspektive mentalnih bolesti, upuštajući se u uzbudljivo istraživanje poveznica između uma, mozga i mentalnih bolesti. Ovakav pristup utemeljen je na: činjenici da je, zbog usmjerenosti psihijatrije na razumijevanje ljudskog uma, filozofija uma centralni aspekt filozofije psihijatrije; na činjenici da psihopatološki fenomeni predstavljaju empirijski „test“ za filozofske konceptualizacije uma; na činjenici da u posljednja dva desetljeća raste interes i broj istraživanja u filozofiji psihijatrije upravo pod utjecajem spoznaja u filozofiji uma, trenutno vrlo utjecajnom i živom filozofskom području. Drugim riječima, u podlozi psihijatrijske teorije i prakse nalazi se problematika koja spada u filozofiju uma – pitanja odnosa uma i tijela, mentalne kauzalnosti, osobnog identiteta, subjektivnosti, svijesti, racionalnosti, itd – i čije filozofijsko poimanje pruža važne nove uvide u mentalne bolesti poput autizma, shizofrenije, depresije, anoreksije, disocijativnog poremećaja ličnosti, poremećaja pažnje, psihopatije i dr. Dok, s jedne strane, razumijevanje i objašnjavanje mentalnih bolesti zahtijeva primjenu koncepata i metodologije karakteristične za filozofiju uma, s druge strane, fenomeni mentalnih bolesti na odličan način prezentiraju i propituju centralne koncepte i pozicije u filozofiji uma. Stoga, polazeći od spoznaja iz filozofije uma, kolegij tematizira prirodu psihijatrijskih fenomena poput poremećaja pažnje, percepcije, emocija, moralnog osjećaja, pamćenja i volje. Osim u sadržajnom smislu, kolegij je interdisciplinarnog karaktera i u metodološkom pogledu (postavljanjem prvenstveno ontoloških pitanja o prirodi mentalnih fenomena i epistemoloških pitanja o spoznavanju mentalnih fenomena, istovremeno se uzimaju u obzir empirijski nalazi o rezultatima skeniranja mozga ili teorije o mentalnom funkcioniranju iz kognitivne psihologije). Kolegij adresira sljedeća ontološka pitanja: Što su mentalna stanja i kako su ona povezana s fizičkim stanjima uključujući moždana stanja?, Na koji način su mentalna stanja „o nečemu“?, U kojem smislu je intencionalnost uma njegovo prirodno svojstvo?, Koja je povezanost između misli i jezika?, Mogu li mentalna stanja uzrokovati djelovanje? te epistemološko pitanje: Kako znamo o vlastitim i tuđim mentalnim stanjima? Kolegij je namijenjen studentima filozofije zainteresiranima za filozofiju uma, kao i studentima psihologije koji filozofijskim uvidima žele proširiti svoje spoznaje iz psihopatologije.

Sadržaj kolegija:

  1. Problem odnosa između uma i tijela
  • prikaz modela odnosa između uma i tijela (interakcionistički dualizam, funkcionalizam, anomalni monizam, teorija identiteta, supervenijencija)
  • propitivanje pitanja Što je mentalna bolest i može li se ona razlikovati od neurološke bolesti?

 

  1. Značenje i sadržaji mentalnih stanja (svijest, misao i intencionalnost)
  • kognitivna psihologija i redukcionističke teorije mentalnih stanja (modularni pristup umu, naturalizirani pristup mentalnim sadržajima, deskriptivni kauzalni pristup mentalnim sadržajima, teleološki kauzalni pristup mentalnim sadržajima)
  • diskurzivna psihologija i antiredukcionističke teorije mentalnih stanja (wittgensteinovski pristup mentalnim sadržajima, Dennettovo objašnjenje intencionalnih mentalnih stanja, Davidsonovo objašnjenje lingvističkih značenja i mentalnih sadržaja)
  • modularni pristup i afazija
  • diskurzivni pristup um i Alzheimerova bolest
  1. Djelovanje, kauzalitet i sloboda
  • propitivanje odnosa između kauzaliteta/uzroka i slobodne volje/razloga
  • sučeljavanje kauzalnih i nekauzalnih teorija uma (Davidson vs. Tanney)
  • prikaz pokušaja pomirenja determinizma i slobode/moralne odgovornosti (Strawson)
  • promišljanje fenomena nametnutih voljnih činova, misli, osjećaja i poriva
  • promišljanje odgovornosti i prisile kod ovisnosti
  1. Osobni identitet i mentalne bolesti
  • prikaz teorija identiteta (antirealističke teorije, (fizikalni pristup, spiritualni pristup, pristup pomoću kapaciteta, pristup „kognitivne zatvorenosti”)
  • usporedba između „asketskog“ (Dworkin) i „obilatog“ (Locke) koncepta osobnog identiteta
  • pokušaj odgovaranja na pitanje U kojoj mjeri je opravdano kod teških mentalnih bolesti (Alzheimerove bolesti, shizofrenije, disocijativnog poremećaja identiteta, disocijativne fuga i dr.) govoriti o mogućnosti očuvanja osobnog identiteta?
  • prikaz kako nam različite konceptualizacije osobnog identiteta pomažu u razumijevanju kliničkih fenomena poput nametnutih misli, nametnutih voljnih čini, somatske pasivnosti?
  1. Spoznavanje tuđih umova
  • pregled teorija o pristupima tuđim umovima (kartezijanski pristup i argument iz analogije, logički biheviorizam, teorija o teoriji uma, simulacijska teorija, teorija direktnog pristupa mentalnim stanjima)
  • promišljanje spora između teorije o teoriji uma i simulacijske teorije u svjetlu empirijskih dokaza iz autizma

Obavezna literatura:

The Disordered Mind: An Introduction to Philosophy of Mind and Mental Illness / George Graham. Routledge, 2010

Oxford textbook of philosophy and psychiatry / K.W.M. (Bill) Fulford, Tim Thornton, George Graham. Oxford; New York : Oxford University Press, 2006 (poglavlja 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28.)

Esssential Philosophy of Psychiatry (International Perspectives in Philosophy and Psychiatry) / Tim Thornton. OUP Oxford, 2007 (poglavlja 4., 4.1, 4.2, 4.3)

 

Izborna literatura:

The Oxford Handbook of Philosophy and Psychiatry (Oxford Handbooks in Philosophy) / KWM Fulford (Editor), Martin Davies (Editor), Richard Gipps (Editor), George Graham (Editor), John Sadler (Editor), & 2 more. OUP Oxford, 2015 (poglavlja: Cognitive Science and Explanations of Psychopathology/ Kelso Cratsley and Richard Samuels; Reduction and Reductionism in Psychiatry/ Kenneth F. Schaffner, Psychopathology and the Enactive Mind/ Giovanna Colombetti, Mental Disorder: Can Merleau-Ponty Take Us Beyond the “Mind–Brain” Problem?/ Eric Matthews)

The Mind and its Discontents (International Perspectives in Philosophy & Psychiatry) / Grant Gillett. OUP Oxford, 2009

The Oxford Handbook of the Self (Oxford Handbooks) / Shaun Gallagher (Editor). Oxford University Press, 2013