logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija I 2015.

Naziv predmeta: Filozofska antropologija I
Nositelj i izvoditelj: doc. dr.sc. Luka Bogdanić
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: zimsk zimski semestar 2015/2016.
Status kolegija: obavezan za studente filozofije, vanjska izbornost
Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature u svrhu diskusije na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u najvažnije probleme filozofske antropologije, te razvijanje sposobnosti studenata da samostalno pristupa osnovim okosnicama interdisciplinarnog diskursa fenomena čovjeka.
Uvjeti za upis kolegija: položen ispit iz Suvremene filozofske terminologie

Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u najvažnije probleme filozofske antropologije. Općneito filozoska antopologija fukcionalna je za bolje razumijevanje kako socijalne tako političke filozofije i filozofije odgoja. Multidisciplinarnost filozofske antropologije omogućava bolje orijentiranje unutar ontoloških i gnoseolških pitanja. Utoliko će uvodna predavanja biti posvećena problematiziraju same filozofske antropologije i njezinih klasičnih predstavnika te upoznavanju s različitim pristupima problemu čovjeka, (pa će biti postavljeno pitanje o mogućnostima i o oblicima filozofske antropologije kao discipline danas). Centralna tema kolegija biti će otuđenje, jer se u tom fundamentalnom pitanju filozofske antopologije najbolje evidentira njena multidisciplinarnsot. Namjera je i rasvijetliti mjesto nastajanja i razrade tog pitanja koje je dominiralo (u različitim oblicima) u većini filozofskih debata XX stoljeća. Kolegij će ukazati na važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma. Unutar kolegija biti će analizirana filozofija Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa, s posebnim naglasakom na pitanja religioznog te društvenog otuđenja, uz postavljanje pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja.

Način polaganja ispita: usmeni ispit zajedno s Filozofksom antopologijom II

Uvjeti za potpis: redovno pohađanje nastave te seminarski rad. Za temu rada može biti izabran ili sintetički prikaz jedne od knjiga s popisa obavezne literature ili pregled jedne od obrađivanih tema (tematskih cjelina) tokom nastave. Seminarski radovi moraju biti predani s krajem nastave u zimskom semestru.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:studentska evaluacija

Sadržaj kolegija (zimski sem. 2015/2016):
Izvori filozofske problematike ljudskog otuđenja

  • Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica)
  • Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije (1 sj.)
  • Problematika oduđenja u Fenomenologiji duha (2 sj.)
  • Feuerbachova materijalistička kritika idealizma, osobito Hegelove filozofije (2 sj.)
  • Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu; (čovjek kao rodno biće) (2 sj.)
  • Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha (1 sj.)
  • Problematika besmrtnosti u djelu- L. Feuerbacha (1 sj.)
  • Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa (2 sj.)

Ispitna literatura

Obavezna:

  • W. F Hegel, Fenomenologija duha, (bilo koje izdanje); samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest” (B): “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”
  • Feuerbach, Izbor iz djela. prev. Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  • Feuerbach, Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L.Feuerbach, “Čovek i Bog“, (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  • Marx, Rani radovi, Zagreb, samo sljedeći tekstovi: K. Marx: Prilog kritici Hegelove filozofije prava; F. Engels: Položaj Engleske; K. Marx: Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844; K. Marx: Teze o Feuerbachu; K. Marx: Marx o svome odnosu prema Hegelu i Feuerbachu; K. Marx: Građansko društvo i komunistička revolucija; K.Marx: O Feuerbachu; K. Marx: Iz pogl. I.: Feuerbach; F. Engels, Feuerbach; K. Marx i F. Engels, Njemačka ideologija.

Izborna literatura (dva djela na izbor):

  • Althusser, , Za Marxa (bilo koje izdanje).
  • Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
  • Burger, H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
  • Burger, H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb 2014.
  • Cerutti, F. (ur.), Identitet i politika Foucaulta, Zagreb, 2006.
  • Cassirer, E., Ogled o čovjeku : uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  • Engels, F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
  • Engles, F. Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).
  • Feuerbach, L., Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
  • Foucault, M.,Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
  • Freud, S., Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje).
  • Freud, S.,Totem i tabu, (bilo koje izdanje).
  • Fromm, E., Begstvo od slobode (bilo koje izdanje).
  • Godelier,M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  • Habermas, J, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici/ Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  • Heller, A., Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u „Marksizam u svetu“, Godina II, 1975, br. 11, str. 1-33. (dostupno online)
  • Herder J. G., Rasprva o porijeku jezika, (bilo koje izdanje)
  • Kant, I., Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje- preporučeno izdanje; Breza Zagreb 2003).
  • Löwith, K.,Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka [Prvi dio poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa);Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
  • Lukács, G., Povijest i klasna svijest (bilo koje izdanje).
  • Lukács, G.,Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  • Lukács, G., Mladi Hegel, Kultura, Beograd, 1959.
  • Marcuse, H.,Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva (bilo koje izdanje).
  • Petrović, G., Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, prvio dio str. 27- 91.
  • Plessner, H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
  • Rothacker, E., Filozofska antropologija (bilo koje izdanje).
  • Schaff, A., Marksizam i ljudska jedinka (bilo koje izdanje).
  • Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.

Dopunska literatura (preporučeno)

  • Platon, Država, (bilo koje izdanje)-
  • Platon,  Timej; (bilo koje izdanje).
  • Aristotel, O duši; (bilo koje izdanje).
  • Aristotel, Politika, (bilo koje izdanje).
  • B. Groethuysen, Anthropologie philosophique, Gallimard, Paris,
  • L. Colletti, Ideologija i društvo, prev. Vera Frangeš, Školska knjiga, Zagreb, 1982;
  • L. Colletti, Marksizam i Hegel, Nolit, Beograd 1982.
  • E. Balibar,La philosophie de Marx, ili engleski prijevod Balibar E.,The Philosophy of Marx.
  • C. Napoleoni, Lavoro astratto, scambio e capitale in Marx;
  • C. Napoleoni, Smith Ricardo Marx, (II Izdanje).
  • Honnet  A. i Joas H.;Soziales Handeln und menschliche Natur ili na engleskom Social Action and Human Nature (bilo koje izdanje).
  • Hartmut R,Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, 2010; ili Accélération. Une critique sociale du temps, La Découverte, 2011; ili Beschleunigung und Entfremdung – Entwurf einer kritischen Theorie spätmoderner Zeitlichkeit, 2014 8 (bilo koje izdanje)
  • Sumpter, C.,Anthropology, Socialist Prediction and William Morris’s Commonweal, in “Cultural and Social History”, vol. 9, br. 3, 2012, str. 349-367.