logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija – opći predmet 2017./18.

Nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Luka Bogdanić

ECTS bodovi: 4 boda

Jezik: hrvatski

Trajanje: zimski semestar, 2P/0S/0V

Status kolegija: obavezan za studente diplomskog studija antropologije
Uvjeti za upis kolegija: nema

Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Namjera je kolegija ukazati na centralno mjesto koje zauzima filozofska antropologija u odnosu na kritiku idealizma kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i modernog materijalizma i humanizma. Posebna pažnja bit će posvećena filozofiji Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa. Unutar tog okvira razmatrat će se problematika otuđenja te odnos otuđenja i fetišizma robe. Polazeći od prikaza povijesne važnosti koju je imala antropološka kritika religije, religijskog otuđenja, te kritika otuđenja unutar radnoga procesa uopće, kolegij postavlja pitanje o aktualnosti otuđenja (i samootuđenja) danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja. Uvodna predavanja bit će posvećena problematiziranju same filozofske antropologije, njezinih klasičnih predstavnika, te upoznavanju s različitim pristupima problematici čovjeka. Istovremeno, bit će postavljeno pitanje o mogućnostima i oblicima filozofske antropologije kao filozofske discipline danas, te o njezinom odnosu prema najurgentnijim suvremenim filozofskim pitanjima.

Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature u svrhu diskusije na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u problematiku i teme filozofske antropologije. Istovremeno cilj takvog pristupa je omogućiti studentima da mogu samostalno pristupati interdisciplinarnom diskursu o čovjeku.

Način polaganja ispita: usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:studentska evaluacija

Sadržaj kolegija (zimski sem. 2017/2018.)

Problematike otuđenja i nastajanje modernog materijalističkog humanizma

  • Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica)
  • Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije (1 sj.)
  • Feuerbachova materijalistička kritika idealizma, osobito Hegelove filozofije (1 sj.)
  • Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu – čovjek kao rodno biće (2 sj.)
  • Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha (2 sj.)
  • Problematika besmrtnosti u djelu Feuerbacha (1 sj.)
  • Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa (3 sj.)
  • Od otuđenja do fetišizma u djelu K. Marxa(2 sj.)
  • Suvremene teorije otuđenje s posebnim osvrtom na promišljanja Hartmunta Rose (1. Sj.)

ISPITNA LITERATURA

OBAVEZNA:

  • Feuerbach L., Izbor iz djela, (prev. Vanja Sutlić), Matica hrvatska, Zagreb, 1956.
  • Feuerbach L., Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L.Feuerbach, Čovek i Bog, (knjiga II), Svjetlost, Sarajevo, 1962.
  • Marx K. – Engles F., Rani Radovi, (samo sljedeći tekstovi: Marx K., Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844, i  Marx K., Teze o Feuerbachu, str., 187-337, Engels F., Feuerbach, str. 352-356,  Marx K. i Engels F. Njemačka ideologija, str. 357-428), Naprijed, Zagreb, 1975 (ili bilo koja druga godina izdanja ).
  • Marx K., Kapital: kritika političke ekonomije, (knjiga I), samo prva glava – s posebnim osvrtom na paragraf br. 4: “Fetiški karate robe i njegova tajna”, Kultura, Zagreb, 1947, str. 1-48, ( bilo koje drugo izdanje).

JEDNA KNJIGA NA IZBOR

  • Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982, [Predgovor prvom i drugom izdanju, str. 13-41; “Robna ekonomija, fetišizam, magija, i znanost u Marxovom Kapitalu”, str. 319-336, “Varljivi karakter društvenih odnosa” str.338-391].
  • Hartmut R, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late- modern Temporality, NSU Press, 2010.
  • Petrović G., Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [ tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marksovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i “Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”].

IZBORNA (JEDNA KNJIGA OD NAVEDENIH):

  • Althusser L., Za Marxa, Nolit, Beograd, 1971, (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu,Bigz, Beograd, 1976.
  • Burger H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
  • Burger H., Ljudsko odnošenjestudije o relacijskoj antropologiji, Zagreb 2014.
  • Cerutti F. (ur.), Identitet i politika, Golden marketing–Tehnićka knjiga, Zagreb, 2006.
  • Cassirer E., Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb,
  • Engels F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, Bigz, Beograd, 1976 (ili bilo koje izdanje) i Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje) (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Engles F., Ludwig Feuerbach i kraj njemačke klasične filozofije, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1335-1366 (ili bilo koje drugo izdanje) i Engels F, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Engels F., Prilog istoriji ranog hrišćanstva, Zagreb-Beograd, Kultura, 1951.
  • Feuerbach, L., Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
  • Foucault, M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
  • Freud S., Nelagodnost u kulturi,  Rad, Beograd, 1988, (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Freud S.,Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000, (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Fromm E., Begstvo od slobode, Nolit, Beograd 1989 (ili bilo koje drugo zdanje).
  • Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  • Habermas, J., Budućnost ljudske prirode:na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode:na putu prema liberalnoj eugenici/Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  • Herder J. G., Rasprava o porijeklu jezika, (bilo koje izdanje).
  • Kant I., Antropologija u pragmatičnom pogledu Breza, Zagreb, 2003 (ili bilo koje izdanje).
  • Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvarnost, Zagreb 1980.
  • Löwith K., Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, “Veselin Masleša”,  Sarajevo, 1988 ili bilo koje izdanje [Prvi dio – samo poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
  • Lukács G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
  • Lukács G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  • Marcuse H., Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1989,  (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Marx, K. – Engels F., Rani Radovi, Naprijed, Zagreb, 1975,  (cijela knjiga – bilo koja godina izdanja).
  • Petrović, G., Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986.
  • Plessner H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
  • Rothacker E., Filozofska antropologija, “Veselin Masleša”,  Sarajevo, 1985.
  • Schaff A., Marksizam i ljudska jedinka, Nolit, Beograd, 1967.
  • Scheler M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.