logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija

Naziv predmeta:Filozofska antropologija
Nositelj i izvoditelj: doc. dr.sc. Luka Bogdanić
ECTS bodovi: 6 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: ljetni semestar
Status kolegija:obavezan za studente filozofije, vanjska izbornost
Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature te rasprava na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u obrađivanu problematiku filozofske antropologije, te razvijanje sposobnosti studenata da samostalno pristupaju osnovnim okosnicama interdisciplinarnog diskursa o čovjeku.
Uvjeti za upis kolegija: položen ispit iz Suvremene filozofske terminologije
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu:
Kolegij ima zadaću uvođenja u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Filozofska antropologija svojim multidisciplinarnim pristupom promišljanju i problematiziranju čovjeka i njegovog djelovanja omogućava specifične daljnje uvide u većinu tematika, kako socijalne tako i političke filozofije. Tema kolegija biti će rađanje i razvoj moderne koncepcije i ideala čovjeka, kao svestranog stvaralačkog bića te problematika otuđenja. Dakle, namjera je dati povijesno-konceptualni pregled modernog promišljanja o čovjeku, koje ima svoje izvorište u renesansnim filozofima. Potom, kolegij namjerava rasvijetliti mjesto nastajanja i razrade pitanja otuđenja koje je dominiralo – u različitim oblicima – u većini filozofskih debata XX. stoljeća. Utoliko, osobita pažnja bit će posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Kolegij će ukazati i na važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma i filozofija prakse. Istovremeno, kolegiji želi postaviti pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja u suvremenom društvu.

Način polaganja ispita: usmeni ispit
Uvjeti za potpis: redovno pohađanje nastave
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija
Studentske obaveze: 75% prisutnosti na nastavi, i sudjelovanje u diskusijama na nastavi.
 
Sadržaj kolegija :

Naslov kolegija:Pojam i ideal modernog čovjeka: problematika otuđenja i pitanje realizacije čovjeka

  • Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada te kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije (1 sjednica)
  • O nastanku modernog pojma čovjeka – pojam čovjeka u renesansi –(nastanak dinamične koncepcije čovjeka – prve ideje o čovjeku kao svestranom biću) (2 sjednice)
  • Problematika otuđenja u Fenomenologiji duha (2 sj.)
  • Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu; (čovjek kao rodno biće) te Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha (2 sj.)
  • Problematika otuđenja u »Ranim radovima« K. Marxa (2 sj.)
  • Čovjek kao povijesno biće (1)
  • Otuđenje, fetišizam i reifikacija – pojedinac, društvo i društveno-ekonomski procesi (1)
  • Freudo-marksizam – problematika erosa i civilizacija –čovjek u industrijskom masovnom društvu (2)
  • Otuđenje u suvremenom društvu – problem ubrzanja

Ispitna literatura

Obavezna:

studenti mogu izabrati djela iz grupe A ili grupe B, djela iz grupe su C obavezna, iz grupe D moraju izabrati jedan od 3 ponuđena naslova. Osim toga moraju izabrati dva naslova iz izborne literature.

A    

  • Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998
  • Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji, Prosvjeta, Zagreb 1997– samo: II dio str. “Razvoj individuuma”, str. 125-163.
  • Cassirer, P. O Kristeller., J. H. Randall. (ur.), The Renaissance Philosophy of Man: Petrarca, Valla, Ficino, Pico, Pomponazzi, Vives, Universityof Chicago Press, 1961 – samo: str. 215-222.
  • Suchodolski, Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogrda, 1972- samo: str. 11- 30, str. 100-116, i str.178-183.

B

  • W F., Hegel, Fenomenologija duha, (bilo koje izdanje); samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest”: “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”, str. 130-148., u izdanju Naprijed, Zagreb, 1987, [čitanje Hegela se preporuča uz paralelno čitanje sekundarne literature npr. komentara fenomenologije Jean Hyppolite-a].

C

  • L. Feuerbach, Izbor iz djela. prev. Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  •  L. Feuerbach, Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L. Feuerbach, Čovek i Bog, (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  • K. Marx – F. Engels, Rani radovi (bilo koje izdanje)
  •  K. Marx, Temelji slobode:osnovi kritike političke ekonomije – Grundrisse, Naprijed, Zagreb, 1974, (samo str. 1-232, te od 275-302)
  • K. Marx , Kapital. Kritika političke ekonomije, knjiga I, Beogradski izdavačko-grafički zavod. prev. M. Pijade i R. Čolaković, (prvi odjeljak – glava prva)
  • H. Marcuse, Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.

D

(jedantekst na izbor)

  • Hartmut, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus 2010.
  • Balibar, From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? , u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012.
  • Petrović G., Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marxovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i” Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”]

Izborna literatura (dva djela na izbor):

  • A. Heller, Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston: Routledge and Kegan Paul, 1978.
  • G. Agamben , Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin,  Zagreb, 2006.
  •  L. Althusser, Za Marxa (bilo koje izdanje).
  • E. Bloch, Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
  • H. Burger, Filozofska antropologija,Naprijed, Zagreb, 1993.
  • H. Burger, Ljudsko odnošenjestudije o relacijskoj antropologiji, Zagreb, 2014.
  • F. Cerutti (ur.), Identitet i politika, Zagreb, 2006.
  • E. Cassirer, Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  • N. Chomsky-M. Foucault, Debate on human nature, New Press, 2006.
  • F. Engels, Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države(bilo koje izdanje).
  • F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije(bilo koje izdanje).
  • L. Feuerbach, Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
  • M. Foucault, Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
  • S. Freud, Totem i tabu, (bilo koje izdanje).
  • S. Freud , Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)
  • E. Fromm, Begstvo od slobode (bilo koje izdanje).
  • A. Ghelen, Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.
  • A. Ghelen, Čovjek i institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.
  • G. Godelier, Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  • J. Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirodena putu prema liberalnoj eugenici ?. Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  • A., Heller, Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u: „Marksizam u svetu“, god.II, 1975, br. 11, str. 1-33. (dostupno online)
  • J. G. Herder, Rasprva o porijeku jezika, (bilo koje izdanje)
  • I. Kant, Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje- preporučeno izdanje; Breza, Zagreb, 2003).
  • F. Lazzarato, Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
  • K., Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka [Prvi dio poglavlja: I II i III (poglavlja II i III); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa)]
  • G., Lukács, Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
  •  G. Lukács, Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  • G. Lukács, Mladi Hegel, Kultura, Beograd, 1959.
  • H., Marcuse, Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Naprijed, Zagreb, 1965.
  • G. Petrović , Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, (prvi dio str. 27- 91).
  • H. Plessner, Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologiji, NZ Globus, Zagreb, 1994.
  • E. Rothacker, Filozofska antropologija (bilo koje izdanje)
  • A. Schaff, Marksizam i ljudska jedinka (bilo koje izdanje)
  • M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  • B. Suchodolski, Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogrda, 1972.

Dopunska literatura (preporučeno)

  • Platon, Država, (bilo koje izdanje)
  • Platon, Timej, (bilo koje izdanje)
  • Aristotel, O duši, (bilo koje izdanje)
  • Aristotel, Politika, (bilo koje izdanje)
  • B. Groethuysen, Anthropologie philosophique, Gallimard, Paris, 1953.
  • M. De Carolis, Il paradosso antropologico: nicchie, micromondi e dissociazione psichica, Quodlibet, Roma, 2008.
  • F. Borrelli (ur.), Nuovi disagi della civiltà, Einaudi, Torino, 2013.
  • Colletti L., Ideologija i društvo, prev. Vera Frangeš, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  • Colletti L., Marksizam i Hegel, Nolit, Beograd 1982.
  • E. Balibar, La philosophie de Marx, ili engleski prijevod Balibar E., The Philosophy of  Marx.
  • R. Esposito, Le persone e le cose, Einaudi, Torino, 2014.
  • A. Honnet i Joas H., Soziales Handeln und menschliche Natur ili na engleskom Social Action and Human Nature (bilo koje izdanje)
  • R. Hartmut, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus 2010; ili na fr. Accélération. Une critique sociale du temps, La Découverte, Paris 2011; ili Beschleunigung und Entfremdung: Entwurf einer kritischen Theorie spätmoderner Zeitlichkeit, Suhrkamp Verlag, Berlin 2013.
  • C. Sumpter, Anthropology, Socialist Prediction and William Morris’s Commonweal, in “Cultural and Social History”, vol. 9, br. 3, 2012, str. 349-367.