logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Grčka filozofija I

Naziv kolegija: Grčka filozofija I
Nositelji kolegija: izv. prof. Marko Tokić, izv. prof. dr. sc. Ljudevit Fran Ježić
Izvoditelji kolegija: izv prof. dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, dr. sc. Slobodan Stamatović
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar, 2 sata tjedno
Status kolegija: obvezni
Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Seminar iz Grčke filozofije I ima upoznati studente sa središnjim pitanjima grčke filozofije do Platōna i sa sadržajem temeljnih grčkih filozofijskih tekstova u tome razdoblju. Seminar je velikim dijelom posvećen najranijim grčkim misliocima – tzv. predsokratovcima, pri čemu se posebna pažnja poklanja temeljnim pojmovima ranogrčkoga filozofijskog mišljenja: arkhe, psykhe, physis, kosmos, nus i logos. Dijelom se prikazuje život i misao Sōkrata, te njegov odnos prema sofistima. Težište se stavlja na studij Platōnove filozofije, koji se zasniva na dijalozima ranoga, srednjega i kasnoga razdoblja: Menōn, Politeia, Phaidōn, Symposion, Phaidar, Sophist. Istraživanje Platōnove filozofije prije svega pruža uvid u Platonōvo poimanje znanja kao moći ostvarenja istinitoga života, te u tome kontekstu rasvjetljuje odnos između umijeća obrazovanja i dijalektike. Propituje se odnos istine i privida, onoga što jest i onoga što nije, ideja i pojava.

 

Osnovne tematske jedinice:

  1. Narav filozofijskih izvora ranih grčkih mislilaca, fragmenti i svjedočanstva
  2. Grčke biografije i doksografije, prikazi filozofskih loza učitelja i učenika (diadokhai), prikazi sustava ili nazora filozofskih škola i filozofa (haireseis)
  3. Odnos Grka i grčke filozofije spram drugih kulturno-duhovnih tradicija
  4. Thal i Milećani Anaximandar i Anaximen
  5. Pythagora i pythagorovci
  6. Hērakleit Ephežanin
  7. Xenophan i Ēlejci Parmenid, Zēnōn i Meliss
  8. Empedokle iz Agrigenta i Anaxagora iz Klazomene
  9. Atomisti Leukipp i Dēmokrit
  10. Sofisti, Sōkrat i sōkratovske škole (ēlidsko-eretrijska, megarska, kyrēnska, kynička)
  11. Platōn i rani akademici (Speusipp, Xenokrat, Polemōn i Kratēt)

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz grčke filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije posvećenima filozofiji u starome vijeku, te predstavlja uvod u studij povijesti filozofije tijekom preddiplomskoga studija.

Nastavne metode: profesorsko uvodno izlaganje, studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenoga teksta pod vodstvom nastavnika; nastavni materijali studentima uvelike dostupni preko Omege.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskoga rada na zadanu temu, priprema za kolokvij i konačni ispit.

Način provjere znanja: Praćenje pripremljenosti studenata za seminar po poznavanju dogovorenoga teksta i umijeću njegova tumačenja u zajedničkoj raspravi te četiri ispitne jedinice: seminarsko izlaganje, seminarski rad, kolokvij iz grčkoga nazivlja te pismeni i usmeni ispit na kraju drugoga, tj. ljetnoga semestra.

 

Literatura za rad u seminaru:

1) Prijevodi grčkih tekstova

Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa (prev. Albin Vihar), Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 11973., 21979., 31985.

(osobito »Predgovor« u knjizi I, pregled kyrēnske filozofije u poglavlju »Aristip« u knjizi II te »zajednička učenja« kynika u poglavlju »Menedem« na kraju knjige VI)

Diels, Hermann, Predsokratovci. Fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb, 1983.

Heraklit, u: Mikecin, Igor, Heraklit, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. / Despot, Branko, Tako kazuje Heraklit, Efežanin, Jesenski i Turk, Zagreb, 2005. ili Vidokrug apsoluta, Demetra, Zagreb, 2008., str. 395-429. / Heraklit. Svjedočanstva i fragmenti (prev Niko Majnarić), Matica hrvatska, Zagreb, 1951.

Parmenid, u: Ježić, Mislav, »Parmenidov spjev ‘O prirodi’«, Latina et Graeca 12, Zagreb, 1978. ili Ježić, M., Mišljenje i riječ o bitku u svijetu, Zagreb, 1989., str. 11-28. / Žunjić, Slobodan, Fragmenti Elejaca, Beograd, 1984.

Platon, Obrana Sokratova (prev. Luka Boršić), Demetra, Zagreb, 2000. / Obrana Sokratova (prev. Koloman Rac), Matica hrvatska, Zagreb, 2009.

Platon, Protagora (prev. Koloman Rac), u: Platon, Protagora; Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.

Platon, Gorgija (prev. Albin Vihar), Kultura, Beograd, 1968.

Platon, Menon (prev. Filip Grgić), Kruzak, Zagreb, 1997.

Platon, Država (prev. Martin Kuzmić), Jurčić, Zagreb, 1997. / Platonova Politeia (knjiga VI i VII, prev. Damir Barbarić), Demetra, Zagreb, 1995.

Platon, Gozba, u: Dukat, Zdeslav, Eros i Filia, Demetra, Zagreb, 1996. / Symposion (prev. Franjo Petračić), Logos, Split, 1981. (11897.)

Platon, Fedar (prev. F. Petračić), Jurčić, Zagreb, 1997. (pretisak djela Phaidros iz 1894.)

Platon, Fedon (prev. Jure Zovko), Jurčić, Zagreb, 2010.

Platon, Sofist (prev. Milivoj Sironić), u: Platon, Protagora; Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.

 

2) Povijesni pregledi

Johansen, Karsten Friis, A History of Ancient Philosophy from the Beginnings to Augustine (prev. na engleski Henrik Rosenmeier), Routledge, London i New York, 1998.

Guthrie, William Keith Chambers, Povijest grčke filozofije I-VI, Naklada Jurčić, Zagreb, 2005.-2007. (izvornik: Guthrie, W. K. C., A History of Greek Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge, 1962-1981)

  1. I: Raniji predsokratovci i pitagorovci
  2. II.: Predsokratovska tradicija od Parmenida do Demokrita
  3. III: Sofisti – Sokrat
  4. IV: Platon
  5. V: Kasni Platon

Praechter, Karl, Friedrich Ueberwegs Grundriss der Geschichte der Philosophie. Erster Teil: Die Philosophie des Altertums, Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz, 131953.