Kolegij: Filozofija Antonija Gramscija

Nastavnici: doc. dr. sc. Luka Bogdanić
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: kolegij/predavnja

Cilj kolegija:

Svrha ovog kolegija je da studenti/ice steknu bazične pretpostavke za filozofijska istraživanja u području teorijske i praktičke filozofije, tako što će se dopunski osposobiti u metodskom pogledu i steći interpretacijska umijeća nužna za razumijevanje i interpretaciju filozofijskih tekstova (od pojedinačnog iskaza do knjige). Također cilj je ovog kolegija upoznati studente s problematikom Gramscijve misli nastale na tragu Marxa. Osobita pažnja biti će posvećena Gramscijevim promišljanjima i poimanjima čovjeka, društva i kulture. Analizom Gramscijevih tekstova želi se upoznati studente s vrlo heterogenim i fragmentarnim filozofskim opusom, te dati mogući ključ za razumijevanje kako njegove misli tako i recentne filozofijske produkcije nastale pod njegovim utjecajem. Očekuje se da će studenti radom na predavanjima (čitanjima i vlastitim seminarima) steći bazičnu sposobnost kritičkog razlučivanja osobitosti izvornog teksta i njegovih posrednih korištenja unutar drugih teorija. Specifična znanja koja će steći odnose se na definicije marksizma kao filozofije prakse, problematiku nadgradnje/superstrukture, odnosa čovjeka i društva te Gramscijeva poimanja i definiranja koncepata kulturne hegemonije, historijskog bloka. Namjera je kolegija omogućiti studentima sticanje osnovnih saznanja o pitanjima i problemima vezanim za marksističku analizu čovjeka i društva kulture.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegiji doprinosi razjašnjavanju složenih odnosa između filozofijske produkcije nekog autora i njenih interpretacija (uvijek bremenitih  potrebama konkretnog političkog-povijesnog trenutaka), što je relevantno u pogledu opće osposobljenosti studenata/ica filozofije za snalaženje u rubnim područjima između filozofije, znanosti i ideologije. Također kolegiji može služiti kao priprema za niz ispita iz različitih filozofijskih disciplina u kojima se u literaturi susreću Marx i/ili marksisti, pojam modernog humanizama,  pitanja o ulozi i položaju intelektualaca u društvu, te pitanja o odnosu kulture, ekonomije i povijesti. U metodičkom se smislu kolegij posebno preporučuje kao priprema za pojedine kolegije iz područja teorijske i praktičke filozofije, te ispita koji se odnose na talijansku modernu kulturu i književnost.

Korištene metode: predavanja, seminarski radovi, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada.

Način polaganja ispita: usmeni ispit, evaluacija ukupnog rada u kolegiju te seminarski rad od oko (8-10 kartica).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija

seminarskih referata.
Napomena

Studentice i studenti se moraju dogovoriti s nastavnikom – prije izlaska na ispit – oko izabrane literature te oko seminarskog rada. To valja učiniti najkasnije 3 tjedna prije izlaska na određeni ispitni rok. Ispitna literatura može se dogovarati već za trajanja nastave kao i na konzultacijama.

Sadržaj kolegija:

• Društveno-politička situacija u Italiji na početku XX stoljeća. Početci marksizma u Italiji. Talijanska filozofija i marksizam, prva kriza marksizma (1 sjednica)
• Marksizam kao historijski materijalizam ili filozofija praxis-a. Razvoj marksizma u Italiji od A. Labriola preko G. Gentilea, B. Crocea do A. Gramscija (2 sjednice)
• Intelektualni razvoj Antonija Gramscija (1 sj.)
• Osnovne karakteristike filozofija prakse u interpretaciji A. Gramscija  (2 sj.)
• teorija hegemonije – instituti i aparati hegemonije i pojam integralne (ili proširene) države (2 sj.)
• Uloga intelektualca i problematika ideologije (3 sj.)
• Problematika historijskog bloka (2 sj.)
• Gramscijeva promišljanja o čovjeku (1 sj.)

Literatura

(jedno djelo iz grupe A i dva iz grupe B)

            A

• Gramsci, Izabrana dela. predgovor Jože i Marija Vilfan, Beograd, Kultura, 1959.
• Gramsci, Historijski materijalizam i filozofija Benedetta Crocea, Zagreb, Naprijed, 1958.
• Gramsci, Problemi revolucije: intelektualci i revolucija, Beograd, Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1973.
• Gramsci , Filozofija istorije i politike. Izbor iz dela. Beograd, Slovo ljubve, 1980.
• Gramsci, O državi, Izbor, prijevod i predgovor Ivo Petrinović, Beograd, Radnička štampa, 1979.
• Gramsci, Marksizam i književnost, Zagreb: Školska knjiga, 1984.

           B

• D. Thomas, The Gramscian Moment: Philosophy, Hegemony and Marxism, Historical Materialism Book Series, vol. 24, Brill, Leiden/Boston, 2009.
• Liguori, Gramsci’s Pathways, Lieden-Brill, London, 2015.
• Veljak, Filozofija prakse Antonija Gramscija, 1983.
• Kraljević, Antonio Gramsi. Život i delo, Slovo ljubve, Beograd 1980.

Dopunska literatura 

(preporučeno za bolje razumijevanje tema koje će se obrađivati na nastavi)

1. Marx-F. Engels, Njemačka ideologija, u: K. Marx, Rani Radovi, Naprijed, Zagreb (bilo koje izdanje)
2. Marx, Teze o Feuerbachu, (bilo koje izdanje)
3. Marx – F. Engels, Manifest komunističke partije, (bilo koje izdanje)
4. Marx, Prilog kritici političke ekonomije, (bilo koje izdanje)
5. Marx, Nadnica, cijena i profit, (bilo koje izdanje)
6. Marx, Građanski rat u Francuskoj, (bilo koje izdanje)
7. Marx, Kritika gotskog programa, (bilo koje izdanje)

Dopunska literatura o Gramsciju:

• Veljak, «Umberto Cerroni, “Lessico gramsciano”», Naše Teme, 11, 1980, str. 2058-64.
• Veljak, «Antonio Gramsci, «O državi», Naše Teme, 5, 1980, str. 812-15.
• Veljak, «Gramscijeva intelektualna formacija» Kulturni Radnik, 5, 1980, str. 211-19.
• Veljak, «Jedna njemačka interpretacija Gramscija» Kulturni Radnik, 6, 1982.
• Veljak, «Gramsci u Njemackoj,» Kulturni Radnik, 4, 1983, str. 124-47.
• Veljak, «Gramsci i marksizam,» Rukovet, 1-2, 1985.
• Kraljević, Antonio Gramsci: život i djelo, Beograd, 1980.
• Stipčević, Književni pogledi Antonija Gramšija, Beograd, Prosveta, 1967.
• Festini, «Antonio Gramsci o povijesti i kulturi», Politička misao: časopis za političke znanosti, god. 8 , 1971, br. 3, str. 308-315.
• Petrinović, «Gramscijevo shvaćanje političke partije radničke klase kao Machiavellijevog “vladara”», Politička misao: časopis za političke nauke, god. 3, 1966, br. 4, str. 34-41.
• Mužić, «Pedagoški lik Antonija Gramscija», Pedagoški rad: časopis za pedagoška i kulturno-prosvjetna pitanja, god. 11, 1956, br. 7, str. 399-403.
• Veljak, «”Pozitivistički marksizam” i Mondolfova interpretacija Engelsa», Pitanja (časopis) 1979.
• Mikecin, Talijanska kritika između esteticizma i marksizma, Zagreb, Hrvatsko filološko društvo, 1971.
• Mikecin, Otvoreni marksizam, Zagreb, Globus, 1988.
• Grupa autora, Marksizam i umjetnost /izbor tekstova, predgovor, bilješke o autorima Vjekoslav Mikecin/, Beograd, Komunist, 1976.
• Vranicki, Historija marksizma, 1 i 2 svezak, cekade, Zagreb, 1987.
• Petrović, Odabrana djela, I svezak, Filozofija prakse, Zagreb-Beograd, Naprijed – Nolit, 1986.
• Petrović, Odabrana djela, III svezak, Marx i marksisti, Zagreb-Beograd, Naprijed –Nolit, 1986.

Osnovna literatura na stranim jezicima

Gramscijeva djela:

Gramsci, Quaderni del carcere, tom I-IV, Einaudi, Torino, 1975

Gramsci, Lettere dal carcere 1926-1937, ur. P. Spriano, Einaudi, Torino, 1971.

Kritička literatura o Gramsciju:

Luciano Gruppi, Il concetto di egemonia in Gramsci, Editori Riuniti, Roma, 1972.

Guido Liguori, Gramsci conteso. Interpretazioni, dibattiti e polemiche 1922 – 2012, Editori Riuniti University Press, Roma, 2012.

Guido Liguori, Sentieri gramsciani, Carocci editore, Roma 2006 .

Domenico Losurdo, Antonio Gramsci, dal liberalismo al «Comunismo critico»,  Roma, Gamberetti, 1997.

Fabio Frosini, Da Gramsci a Marx: ideologia, verità e politica, Derive Approdi, Roma, 2009.

Guido Liguori (ur.), Dizionario gramsciano: 1926-1937, Carocci, Roma 2009.

Christine Buci-Glucksmann, Gramsci et l’Ėtat: Pour Une Théorie Materialiste de la Philosophie, Fayard, 1975.

Giuseppe Vacca, Vita e pensieri di Antonio Gramsci. 1926-1937, Collana Storia, Torino, Einaudi, 2012.

Grupa autora, Studi gramscinai nel mondo 2000-2005, ur. G. Vacca i G. Schirru, Il Mulino, Bologna, 2007.