logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Metafizika (2017./18.)

Naziv kolegija: Metafizika: Metafizičke pretpostavke ideje poboljšanja čovjeka
Nositelj/nastavnici: dr. sc. Marija Selak, docentica
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno.
ECTS: 4 boda.
Oblik nastave: Predavanje.
Korištene metode: Predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Ispit.
Uvjeti za upis kolegija: Nema.
Opis i cilj kolegija: U ovom će se kolegiju razmotriti metafizičke pretpostavke ideje poboljšanja čovjeka. U tom smislu sagledat će se odnos čovjeka i tehnike u vidu prijelomnosti suvremene svjetskopovijesne situacije gdje je napredak tehnike omogućio čovjeku mijenjanje vlastite prirode. Prvi dio kolegija odnosit će se na promišljanje ljudske prirode, u sklopu čega će se u prvom redu obraditi antropološka određenja. U ovom kontekstu pažnja će biti posvećena shvaćanju čovjeka kao manjkavog bića, koje se u početnoj artikulaciji može naći već kod Tome Akvinskoga u djelu Summa Theologiae. Kasnije će ga Arnold Gehlen sustavno razviti i učiniti polazištem svoje filozofske antropologije. U drugom dijelu kolegija postavit će se pitanje o biti tehnike. U tom smislu analiza će se temeljiti na kritičkoj i tematski usmjerenoj obradi nekoliko tekstova koji su relevantni za razumijevanje ove problematike. Kritička analiza Gehlenove antropološke pozicije omogućit će uvid u ključno proturječje koje u sebi sadrži sama ideja ljudske prirode, a koje se razotkriva u odnosu čovjeka i tehnike, u ideji tehničkog poboljšanja čovjeka. Stoga će se u trećem dijelu provesti detaljnija analiza prerastanja čovjekove stvaralačke u sebestvoriteljsku ulogu u svijetu kojom čovjek, prema ideji transhumanizma, treba tehnički nadoknaditi svoje prirodne manjkavosti.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij nadopunjuje kurikulum studija filozofije aktualnom problematikom odnosa čovjeka i tehnike. Studenti će navedenu problematiku imati priliku sagledati iz perspektive metafizike, ali i filozofije povijesti, etike i filozofske antropologije.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, provjera znanja tokom predavanja, konzultacije sa studentima, ispit znanja.

Sadržaj kolegija

  1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe kolegija.

I. Bit ljudske prirode?

  1. Ideja ljudske prirode kroz povijest i njezino artikuliranje unutar filozofske antropologije.
  2. Interpretacija čovjeka kao “manjkavog bića”. Povijesni pregled interpretacije čovjeka kao “manjkavog bića”.
  3. Johann Gottfried von Herder: čovjekovi prirodni nedostaci i sloboda. Arnold Gehlen: čovjek kao djelatno biće. Erich Fromm: čovjekova biološka slabost i egzistencijalne dihotomije.

II. Moderna tehnika kao pokušaj kompenzacije biološke manjkavosti čovjeka

5. Tehne – tehnika – moderna tehnika.

6. Arnold Gehlen: Moderna tehnika kao način samospoznaje čovjeka. Berdjajevljeva interpretacija odnosa čovjeka i stroja kao kritika Gehlena. Heideggerovo promišljanje biti tehnike kao kritika Berdjajeva.

III. Suvremeni pokušaji samoprekoračenja čovjeka u biološkom smislu

  1. Tehno-znanstvene pretpostavke mogućnosti ostvarenja biomedicinskog poboljšanja čovjeka.
  2. Kognitivno poboljšanje, poboljšanje raspoloženja, fizičko poboljšanje i produženje životnog vijeka. (Ne)moralno poboljšanje čovjeka.
  3. Transhumanizam.
  4. Transhumanizam vs. Biokonzervativizam.
  5. Metahumanizam i metatijelo.Transhumanizam i feminizam.
  6. Metafizičke pretpostavke ideje biomedicinskog “poboljšanja” čovjeka.
  7. Završna rasprava i evaluacija.

 

Literatura

A. Primarna literatura

– Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev: Novo srednjovjekovje: razmišljanje o sudbini Rusije i Europe, poglavlje: “Čovjek i stroj”, Split: Laus, 1991.

– Nick Bostrom: “A History of Transhumanistic Thought”, Journal of Evolution and Technology, 2005, Vol. 14, No. 1. (http://www.nickbostrom.com/)

– Nick Bostrom: “In  Defence  of  Posthuman  Dignity”, Bioethics, 2005, Vol. 19, No. 3.

– Erich Fromm: Čovjek za sebe. Istraživanje o psihologiji etike, Zagreb: Naprijed, 1966.

– Francis Fukuyama: Kraj čovjeka? Naša poslijeljudska budućnost: posljedice biotehnološke revolucije, Zagreb: Izvori, 2003.

– Arnold Gehlen: Čovjek. Njegova priroda i njegov položaj u svijetu, Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.

– Arnold Gehlen: Duša u tehničkome dobu – socijalnopsihološki problemi u industrijskom društvu, Zagreb: AGM, 2004.

– Jürgen Habermas: Budućnost ljudske prirode. Na putu prema liberalnoj eugenici? / Vjerovanje i znanje, Zagreb: Breza, 2006.

– Martin Heidegger: “Pitanje o tehnici”, u: Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Rasprave i članci, Zagreb: Naprijed / Brkić i sinovi, 1996.

– Martin Heidegger: Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985.

– Johann Gottfried Herder: Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb, 2005.

 

B. Sekundarna literatura

– Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev: Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu: za razumijevanje naše epohe, Split: Verbum, 2007.

– Nick Bostrom & Julian Savulescu (ur.): Human Enhancement, Oxford: Oxford University Press, 2009.

– Nick Bostrom: “The Transhumanist FAQ”, http://www.nickbostrom.com/.

– Igor Čatić (ur.): Filozofija i tehnika, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2003.

– Hans Jonas: Princip odgovornost. Pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju, Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.

– Jeremy Rifkin: Biotehnološko stoljeće, Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999.