logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




doc. dr. sc. Goran Kardaš

Predmet: Indijska filozofija

konzultacije: četvrtak, 16.45-17.45 h (C218, tel. 4092-181)
e-mail adresa: gkardas@ffzg.hr

Životopis

Rođen 1970. godine u Požegi gdje je završio osnovnu i srednju matematičko-informatičku gimnaziju. Godine 1991. upisao studij filozofije i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997 stekao zvanje diplomiranog indologa i profesora filozofije. 1999-2001 pohađa poslijediplomski studij književnosti.

Godine 2001 zapošljava se kao znanstveni novak pri Odsjeku za orijentalne studije i hungarologiju. Godine 2004 stječe stupanj magistra znanosti pošto je obranio radnju pod naslovom „Intertekstualnost Bhagavadgīte s posebnim osvrtom na srednje upanišade i Mokšadharmaparvan Mahābhārate“.

Godine 2009. obranio doktorsku disertaciju (izvan doktorskog studija) pod nalovom „Nāgārjunina kritika filozofije abhidharme. Unutarnji buddhistički doktrinarni sporovi na razmeđi dharmičke ontologije (abhidharma) i specifične fenomenologije iskustva (buddhadharma)“.

Na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije izvodi obavezni kolegij „Osnove hindske gramatike“ (kontinuirano od ak.god. 2004/5), sanskrtske stručne seminare (buddhistički filozofski tekstovi, nyāya), te povremeno nudi izborne kolegije iz buddhističke i općenito indijske filozofije na dodiplomskom i diplomskom studiju. U zimskom semestru ak.god. 20010/11 održao kolegij na stranom jeziku (engleskom) „Foundations and Historical Development of the Buddhist Philosophy“ (izborni na razini Sveučilišta). Na Odsjeku za filozofiju održavat će izborne kolegije i seminare iz indijske filozofije. Ak.god. 2011/12 proveo na postdoktorskom usavršavanju u Ghentu (Belgija).

Uže područje znanstvenog istraživanja i objavljivanja obuhvaća indijsku epsku filozofiju, srednje upanišadi, srednjovjekovnu indijsku pobožna liriku i teologiju (bhakti), buddhističku filozofiju (posebno kanonsku, zatim škole theravāda, sautrāntika, sarvāstivāda, madhyamaka, škola buddhističkih logičara) i filozofijske discipline unutar toga kompleksa – epistemologija, logika, ontologija i filozofija jezika.

Intenzivno se bavi prevodilačkom djelatnošću iz područja indijske i komparativne filozofije, član uredničkog kolegija (za azijske filozofije) „Filozofskog leksikona“ u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, član uredništva (za područje indologije) niza Bibliotheca Orientalica Hrvatskog filološkog društva.

Aktualno područje intenzivnog istraživanja: temelji klasične indijske epistemologije i logike (škola nyāya) i indijskom filozofijom jezika.

 

Znanstveni radovi (od 2000)

Knjiga:

2006. Bhagavadgītā (Intertekstualna studija uz metrički prijevod djela na hrvatski),  Demetra, Zagreb (359 stranica)

Članci:

2000. „Vidyāpati: Mistika ili ljubavna lirika“; u: Trava od srca, Hrvatske Indije II, Bibliotheca orientalica, Zagreb; str. 495-515.

2007. “Buddhistička negacija apsoluta”, Anthropos, 1-2 (205-206), str. 78-86

2009. „Buddha i Nietzsche“, Anthropos, 3-4 (215-216), str. 161-177

2011. „Vasubandhu o dharmičkoj ontologiji buddhističke škole sarvāstivāda-vaibhāšika (Abhidharmakośa 5. 25-26 i Bhāšya)“, Filozofska istraživanja, 123-3; str.  587-603

2012 „Nāgārjuna on Causation: Translation of the First Chapter of the Mūlamadhyamakakārikā (Pratyayaparīkša) with Excerpts from Candrakīrti’s Commentary (Prasannapadā)“, u: Hrvatske Indije III, Bibliotheca Orientalica, Zagreb; str. 311-351

2012 „Nāgārjunina ‘Himna Onomu koji je otišao onkraj svijeta (lokātitāstava)’“, Književna smotra, 166 (4); str. 123-131