U petak, 31. kolovoza 2018., u Zagrebu je, nakon duge i teške bolesti, preminuo prof. dr. sc. Hotimir Burger, umirovljeni profesor Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Rođen je 22. ožujka 1943. godine u Tržiču (Slovenija). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Varaždinu, gdje je živio od 1947. godine. Studij filozofije i komparativne književnosti završio je 1966. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1975. godine s tezom Problem znanosti u Marxovu djelu. Znanost i povijest, pod mentorstvom akademika Predraga Vranickog.

Od 1968. do 1975. radio je kao asistent na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu. Od 1975. do umirovljenja 2013. radio je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i to kao asistent (od 1975.), docent (od 1976.), izvanredni profesor (od 1980.), redovni profesor (od 1986.) te redovni profesor u trajnom zvanju (od 1997.). U dva mandata obnašao je dužnost pročelnika Odsjeka za filozofiju, a bio je i predstojnik Katedre za filozofsku antropologiju.

Kao stipendist Zaklade Alexandera von Humboldta boravio je u više navrata na njemačkim sveučilištima (Frankfurt na Majni, München, Berlin). Kao gostujući profesor držao je predavanja na sveučilištima u Frankfurtu na Majni, Bernu, Ljubljani i Sarajevu, a sudjelovao je i u radu brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Od 1982. je bio suradnik i koordinator nekoliko domaćih istraživačkih projekata, među kojima se ističe projekt Teorije subjekta i suvremena filozofija (od 1990. nadalje).

Uz veliki broj znanstvenih i stručnih članaka, objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima, objavio je sljedeće knjige: Znanost povijesti: problem znanosti u Marxovu djelu (1978.), Filozofija i kritika političke ekonomije (1979.), Filozofija tehnike (1979.), Marx i marksizam (1986.), Subjekt i subjektivnost: filozofske rasprave (1990.), Filozofska antropologija (1993.), Wissenschaft und Ethik / Znanost i etika (urednik, 1997.), Sfere ljudskoga: Kant, Hegel i suvremene diskusije (2001.), Čovjek, simbol i prafenomeni: temeljni horizont Cassirerove filozofije (2003.), Ljudska moralnost: studije o antropologiji i etici (2008.) i Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji (2014.). Osim toga, preveo je na hrvatski jezik niz znanstvenih članaka i knjiga s njemačkog i slovenskog jezika te uredio i pogovorima popratio brojne prijevode djela stranih autora, osobito kao jedan od urednika biblioteke Prometej u Nakladnom zavodu Globus iz Zagreba te kao pokretač i urednik biblioteke Homo absconditus u zagrebačkoj Nakladi Breza. Od osnivanja 1980. do 1983. bio je jedan od glavnih i odgovornih urednika časopisa Filozofska istraživanja, a kao odgovorni urednik tog časopisa djelovao je i od 1984. do 1989. Od osnivanja 1986. do 1989. bio je također odgovorni urednik časopisa Synthesis philosophica. U ovim je časopisima bio i član savjeta od 1980. do 1991. (Filozofska istraživanja), odnosno od 1986. do 1991. (Synthesis philosophica).

Organizirao je međunarodne skupove Condicio humana, o H. Plessneru, E. Cassireru i A. Gehlenu (Zagreb, 1993.) te Wissenschaft und Ethik (Zagreb, 1997.) u Klubu hrvatskih humboldtovaca. Bio je organizator i sudionik dugovječnog međunarodnog skupa Moderne Transzendentalphilosophie u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, a organizacijski je doprinosio i Korčulanskoj ljetnoj školi, koju je od 1963. do 1974. organiziralo Hrvatsko filozofsko društvo.

Bio je član Hrvatskog filozofskog društva, Ernst-Bloch-Gesellschaft, Internationale Hegel-Gesellschaft i Helmuth-Plessner-Gesellschaft. U Hrvatskom filozofskom društvu obnašao je dužnosti tajnika (1968.-1971.) i predsjednika Društva (1979.-1981.).