logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Povijest filozofije: srednjovjekovna rasprava o univerzalijama (2015./16.)

Naziv predmeta: Povijest filozofije: srednjovjekovna rasprava o univerzalijama
Izvoditelj kolegija: dr. sc. Marko Tokić, doc.
ECTS bodovi: 3 + 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: 1 (ljetni) semestar, 2 sata tjedno
Status kolegija: obavezni
Oblik nastave: predavanje
Uvjeti za upis kolegija: položen kolegij Uvod u filozofiju II
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je dio jedinstvenog predmeta Povijest filozofije I-VI i unutar njega pripada obradi filozofije u srednjem vijeku. Kolegij sadrži dio gradiva iz kojega se polaže jedan od ukupno triju ispita iz predmeta Povijest filozofije I-VI.
Nastavne metode: predavanje
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave i priprema za nastavu
Način provjere znanja: konzultacije, pismeni i usmeni ispit
Opis kolegija: Na ovom kolegiju studenti stječu osnovna znanja o metafizičkim odrednicama srednjovjekovne rasprave o univerzalijama. Osim što uviđaju Augustinov utjecaj na razvijanje srednjovjekovne rasprave o univerazalijama, upućeni su i na Porfirijeve komentare uz Aristotelove Kategorije. Naime Boetijevi Komentari na Porfirijev Uvod u Aristotelove Kategorije (Commenta in Isagogen Porphyrii) predstavljaju polazište srednjovjekovne rasprave o univerzalijama. Studenti razmatraju mogućnosti univerzalne spoznaje pojedinačnih bića, osim kod Boetija, također i kod Abelarda, Ivana Duns Škota te Williama Ockhamskog. U konačnici će biti sposobni za samostalno studiranje, razumijevanje te tumačenje ove specifične problematike srednjovjekovne filozofije.
Osnovne tematske jedinice:

  • O srednjovjekovnoj filozofiji općenito
  • Povijesnofilozofijski razvoj srednjovjekovne rasprave o univerzalijama
  • Razvoj srednjovjekovne rasprave o univerzalijama u kontekstu logičkih pitanja o rodu i vrsti iz Porfirijeva Uvoda u Aristotelove Kategorije
  • O osnovnim mogućnostima egzistiranja univerzalija: (1) universalia ante res, (2) universalia in rebus, (3) universalia post res
  • Boetijevo problematiziranje univerzalija
  • Abelardovo problematiziranje univerzalija
  • Pitanje individuacije u Ivana Duns Škota
  • Problematiziranje univerzalija u Villiama Ockhamskog

Literatura:
Literatura za praćenje kolegija:

Primarna:

Spade, P., V. (ed.), Five Texts on the Mediaeval problem of Universals: Porphyry, Boethius, Abelard, Duns Scotus, Ockham, Hackett Publishing Company, Indianapolis/Cambridge, 1994.

Dopunska:

Kušar, S., »Filozofija u srednjem vijeku«, u: Kušar, S. [et al.], Srednjovjekovna filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1996, str. 7–87.

Copleston, F., Istorija filozofije II., Srednjovjekovna filozofija, BIGZ, Beograd, 1989. (izvornik: A History of Philosophy. Mediaeval Philosophy. Augustine to Scotus, Search Press, London 1976)

Copleston, F., Istorija filozofije III., Kasni srednji vek i renesansna filozofija, BIGZ, Beograd 1994. (izvornik: A History of Philosophy. Late Mediaeval and Renaissance Philosophy. Ockham to Suarez. Search Press, London 1976)

Literatura za ispit (obavezna i dopunska literatura za Povijest filozofije III-IV):

http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/preddipl-studij/povijest-filozofije/