logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Povijest Odsjeka/Arhiv

________________

Povijest Odsjeka

[autor: prof. dr. Hotimir Burger]

________________

Odsjek za filozofiju utemeljen je zajedno s Filozofskim fakultetom i Sveučilištem u Zagrebu 1874 godine. Odsjek je utemeljen sa svrhom da ‘uvede filozofiju u nas i stvori našu filozofiju’. Od svog osnutka Odsjek je svoju djelatnost odredio kao teorijsku filozofiju, praktičku filozofiju i povijest filozofije, s naglašenom praktičnom intencijom, tj. s nakanom da djeluje na društveno okruženje u kojemu se nalazi i da podiže razinu njegove duhovnosti.

[Galerija povijesti Odsjeka, 2003.]

Na profiliranje Odsjeka djelovalo je zahvaljujući povijesnim i društvenim okolnostima nekoliko pojedinaca. Prvi među njima i ujedno prvi sveučilišni profesor filozofije na Sveučilištu u Zagrebu bio je Franjo Marković, koji je uobličio Odsjek za filozofiju u skladu s cjelokupnom idejom sveučilišta i sa ‘shemom cjelokupnog spoznajnog hrama’, tako da je Odsjek u svojoj nastavi uključivao slijedeće sadržaje: ‘I Logiku, II Matematiku, III Empirijsko prirodoznanstvo i empirijsku psihologiju, antropologiu, povijest i jezikoslovlje; IV Umstvenu teoriju spoznaje; V Umstvenu spoznaju prirode ljudskog duha ili filozofiju prirode i umstvenu psihologiju; VI Umstvenu spoznaju krasote i dobrote ili filozofijsku estetiku i etiku; VII Pokus umstvene spoznaje apsolutnoga bića ili fiolzofiju vjere’.

F. Marković je svojim nastavničkim i drugim javnim radom od 1874. do umirovljenja 1909. stvorio Odsjek za filozofiju. U našoj je kulturi najveći trag ostavila njegova knjiga Razvoj i sustav obćenite estetike (1903), a svojim rektorskim govorom Filozofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do XVIII. (1881) učinio je prvi korak u istraživanju hrvatske filozofske baštine.

Markovićev učenik Gjuro Arnold prvi je doktor filozofije na našem sveučilištu a svojim je radovima artikulirao osobito tematiku filozofije povijesti i praktičke filozofije, te osnovao pedagogijske studije u nas.

Razvoj i opstanak Odsjeka u prvoj polovici 20.st. odredio je u najvećoj mjeri rad Alberta Bazale. On je studirao na njemačkim sveučilištima a od velike je važnosti bila njegova trotomna – prva naša – Povijest filozofije (1906-1912). To Bazalino djelo ostavilo je velikoga traga u našoj filozofiji, osobito stvaralačkim oblikovanjem naše filozofske terminologije, ali i u našoj kulturi uopće, a važna je bila teza kojom je Bazala bio nošen: nema filozofije bez povijesti filozofije.

‘Naredbom kr. Hrv. – slav. – dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu’ iz 1911. ustrojen je filozofijski seminar sa sada institucionaliziranom izrazito praktičkom orijentacijom. U takve intencije uklapio se je i Bazalin prijedlog da se na Sveučilištu osnuje zajednička otvorena katedra za sve fakultete na kojoj bi nastavnici držali predavanja ne samo za studente. Tako je 1912. nastalo ‘Pučko sveučilište’ kao najpopularnija njegova ustanova i jedna od najpoznatijih prosvjetnih ustanova u Zagrebu toga vremena. Bazala je slično djelovao i u Matici hrvatskoj i dugi niz godina u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao njen član i predsjednik.

Sličan duh gajio je i Vladimir Dvorniković, autor Savremene filozofije (I-II, 1919-1920), koji je doktorirao u Beču, na Odsjeku djelovao od 1919. godine a nizom svojih radova proširio je horizonte filozofije u Hrvatskoj.

Takvu tradiciju u Odsjeka nastavio je i Pavao Vuk-Pavlović, student spomenutih profesora, osobito zaslužan za razvoj spoznajne teorije, estetike, filozofije povijesti i teorijske pedagogije. Vuk-Pavlović je 1948. uklonjen s Odsjeka za filozofiju, ali je svoj rad nastavio na Sveučilištu u Skopju, gdje je utemeljio studij filozofije.

Vuk-Pavlovićeva stručna karijera samo je jedan od slučaja sukoba slobodnoga i angažiranoga mišljenja, koje se je gajilo i gaji na Odsjeku, s vlastima, jer je sličnu sudbinu prije njega doživio Bazala (u razdoblju od 1941- 1945., a na Odsjek su od strane državnih instanci kao nastavnici tada postavljeni Albert Haler i Julije Makanec). Iz takvog pritiska političke sfere proizašla je kasnije i zabrana časopisa ‘Praxis’ i ‘Korčulanske ljetne škole’, a u taj sklop mogli bi se ubrojiti i neki slučajevi otpuštanja nastavnika iz nedavne prošlosti. Pa i drastično smanjenje upisne kvote Odsjeka u devedesetim godinama jedan je od pokazatelja takvih odnosa.

Važnu ulogu u povijesti Odsjeka za filozofiju odigrao je Vladimir Filipović, Bazalin učenik, koji je studirao i u Münchenu i Berlinu, a 1948. našao se na čelu Odsjeka u duhovno gledano teškim vremenima, a suradnik mu je bio Marijan Tkalčić, prije toga dugogodišnji profesor na VPŠ.

Filipović je preuzeo podjelu filozofije na teorijsku i praktičku s pripadnim im disciplinama, što je imalo za posljedicu ustanovljenje najprije katedri za povijest filozofije, za teorijsku filozofiju, za etiku i estetiku, te katedre za marksističku filozofiju a u slijedećim je godinama Odsjek podijeljen na slijedeće katedre: Katedra za povijest filozofije, Katedra za logiku, Katedra za ontologiju, Katedra za spoznajnu teoriju, Katedra za etiku, Katedra za estetiku, Katedra za filozofsku antropologiju, za socijalnu filozofiju i filozofiju politike i Katedra za filozofiju istočnih naroda. Takvo ustrojstvo Odsjeka zadržalo se do danas.

Odsjek je kadrovski obnovljen krajem 40-ih i početkom 50-ih godina, kada su na njemu počeli djelovati Predrag Vranicki, Gajo Petrović, Milan Kangrga, Branko Bošnjak, Vanja Sutlić i Danilo Pejović.

Vladimir Filipović bio je predstojnik Katedre za povijest filozofije do svoga umirovljenja, a potom su ga zamijenili Branko Bošnjak, zatim Danilo Pejović a sada je njen predstojnik Branko Despot. U toj katedri djelovao je i Marijan Cipra a sada djeluju još Boško Zenić i Pavel Gregorić. Predrag Vranicki bio je niz godina predstojnik katedre za teorijsku filozfiju i ujedno Katedre za marksističku filozofiju, koju je kasnije preuzeo Gajo Petrović a sada su izdvojene Katedre za ontologiju, koju vodi Lino Veljak, za spoznajnu teoriju koju je vodio Neven Sesardić, do nedavna pomagao Lino Veljak a sada ju preuzima Borislav Mikulić i Katedra za logiku koju vodi Goran Švob a u njoj djeluje i Davor Lauc. Katedru za etiku vodio je do umirovljenja Milan Kangrga a sada Ante Čović a u njoj djeluje i Hrvoje Jurić. Katedru za estetiku vodio je do svoje smrti Danko Grlić, a sada Nadežda Čačinović, a u njoj djeluje i Gordana Škorić. Katedru za filozofsku antropologiju, za socijalnu filozofiju i filozofiju politike naizmjence vode njeni članovi Hotimir Burger, Gvozden Flego i Žarko Puhovski. Katedru za filozofiju istočnih naroda utemeljio je Čedomil Veljačić, a naslijedila ga je Rada Iveković. U radu te katedre sudjelovao je jedno vrijeme Gvozden Flego i Ksenija Premur a sada to čini Borislav Mikulić. Usprkos ovakvoj razdiobi filozofije, članovi Odsjeka uvijek su, pored brige za disciplinarni pristup, gajili i razvijali interes za cjelinu filozofije.

Odsjeku pripada i Zavod za filozofiju kao znanstvenoistraživačka jedinica, u kojoj se je organizirao istraživački rad i stručni i znanstveni skupovi a bila je pokrenuta i filozofska biblioteka. U njemu su djelovali Veselin Golubović, Mladen Labus i Tin Radovani, ali sada Zavod nema nijednog stalno zaposlenog suradnika.

Do osnivanja Odsjeka za sociologiju u okvirima Odsjeka za filozofiju organizirana je i nastava iz sociologije, koju su tada održavali Rudi Supek i Veljko Cvjetičanin, tako da je Odsjek za filozofiju potaknuo i sudjelovao u osnivanju Odsjeka za sociologiju.

Uz nastavnu i znanstvenu djelatnost valja istaknuti i stručni i javni rad Odsjeka i njegovih članova. Tako je 1956. pokrenuta Filozofska hrestomatija, čijih dvanaest svezaka je uredio Vladimir Filipović, a pisci tekstova bilio su svi tadašnji članovi Odsjeka. Kao filozofski kompendij objavljen je i prvi naš Filozofski rječnik, kojeg je isto tako uredio Vladimir Filipović, uz suradnju širokog kruga stručnjaka. U ovaj krug djelatnosti valja ubrojiti i biblioteku Enciklopedija filozofskih disciplina, što su je članovi Odsjeka pokrenuli kod izdavača ‘Naprijed’ a u kojoj je objavljen veći broj svezaka, zatim Leksikon filozofa čije je prvo izdanje Danko Grlić objavio 1968 godine, kao i trotomnu Povijest filozofije, što ju je Branko Bošnjak objavio 1993.

Na inicijativu članova Odsjeka osnovano je 1957. Hrvatsko filozofsko društvo, u čijem radu su sudjelovali kao njegovi predsjednici, članovi Upravnog odbora ili na drugi način gotovo svi članovi Odsjeka.

Već 1962. godine počela su pod vodstvom Vladimira Filipovića prva sustavna istraživanja starije hrvatske filozofije a njegovim zalaganjem osnovan je 1967. Institut za filozofiju, kojemu je prvenstvena zadaća bila takvo istraživanje. Njegov prvi direktor bio je Predrag Vranicki, a od 1968. pa sve do svoje smrti Vladimir Filipović.

Filipovićevim zalaganjem pokrenut je i studij filozofije na novootvorenom Filozofskom fakultetu u Zadru (1961.), a članovi zagrebačkog Odsjeka dugo vrijeme pomagali su u izvođenju njegove nastave.

Godine 1964. nekolicina najuglednijih članova Odsjeka u suradnji s drugim filozofskim središtima u tadašnjoj Jugoslaviji pokrenula je časopis ‘Praxis’ (izdavač mu je bio HFD), koji je ubrzo imao i svoje međunarodno izdanje na engleskom, njemačkom i francuskom. Časopis je prvenstveno bio zaokupljen marksističkom filozofijom ali je ostvario suradnju, osobito svojim međunarodnim izdanjem, s velikim brojem najistaknutijih filozofa raznih orijentacija u cijelome svijetu. Na taj je način i inače njegovana suradnja sa svjetskom filozofijom u nas dobila snažni zamah, a naša filozofija, osobito tzv. ‘zagrebački filozofski krug’, postao je ravnopravni sudionik suvremenih filozofskih rasprava u svijetu.

Komplementarna časopisu ‘Praxis’ bila je i ‘Korčulanska ljetna štola’, organizirana u suradnji s Odsjekom za sociologiju Filozofskog fakulteta. Na njoj su se jednom godišnje organizirale višednevne rasprave o aktualnim filozofski, socijalnim i političkim temama u suradnji s velikim brojem najuglednijih suvremenih filozofa iz svijeta. Časopis ‘Praxis’ i ‘Korčulanska ljetna škola’ ukinuti su 1974 na temelju administrativne zabrane.

I časopis ‘Filozofska istraživanja’, s međunarodnim izdanjem Synthesis philosophica, koji još uvijek izlazi, pokrenuli su 1980. tada mlađi članovi Odsjeka za filozofiju.

Odnose sa svjetskim filozofskim središtima Odsjek je gajio i pozivanjem na predavanja stranih filozofa. Svojim predavanjima u Odsjeku su tako gostovali H. G. Gadamer, A. J. Ayer, T. Kotabrinski, J. Ritter, E. Fink, E. Heintel, L. Gabriel, L. Landgrebe, G. Martin, P. Wilpert, B. Kedrov, M. Müller, H. Heimsoeth, J. Habermas, K.-H. Volkmann-Schluck, W. Strolz, R. Ingarden, G. Semerari, W. Levi, L. Goldmann, E. Fromm, W. Stegmüller, R. Cohen i mnogi drugi.

Odsjek je Fakultetu dao šest dekana: Franju Markovića, Gjuru Arnolda, Alberta Bazalu, Vladimira Filipovića, Predraga Vranickog i Branka Bošnjaka, a Sveučilištu četiri rektora: Franju Markovića, Gjuru Arnolda, Alberta Bazalu i Predraga Vranickog. Redovni članovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti odnosno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bili su Franjo Marković, Gjuro Arnold, Albert Bazala, Branko Bošnjak i danas Predrag Vranicki. A. Bazala bio je predsjednik Akademije u tri mandata. Danilo Pejović ima danas počasno zvanje profesora emeritusa Filozofskog fakulteta.

Odsjek sada ima jedanaest nastavnika, dva asistenta i jednog mlađeg asistenta. To su abecednim redom navedeno: dr. Hotimir Burger, redovni profesor; dr. Nadežda Čačinovič, redovni profesor; dr. Ante Čović, izvanredni profesor; dr. Branko Despot, redovni profesor; dr. Gvozden Flego, izvanredni profesor; dr. Borislav Mikulić, docent; dr. Žarko Puhovski, redovni profesor; dr. Gordana Škorić, docent; dr.Goran Švob, izvanredni profesor; dr. Lino Veljak, redovni profesor; Boško Zenić, viši predavač; mr. Pavel Gregorić, viši asistent; Hrvoje Jurić, mlađi asistent; mr. Davor Lauc, asistent.

U Odsjeku već dugo radi Nada Čutić kao tajnica i bibliotekar prof. Darko Šegota.

Prof. dr. sc. Hotimir Burger

[za web Odsjeka priredio B. Mikulić, 2003., 2014.]

_______________________________________________________

[Arhiv starih web stranica Odsjeka 2003.]