logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Seminar iz semiologije i filozofije jezika

Naziv kolegija: Seminar iz semiologije i filozofije jezika (160818)
Voditelj kolegija: prof. dr. Borislav Mikulić
Status i vrsta kolegija: izborni seminar
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS: 3
Jezik nastave: hrvatski (materijali na stranim jezicima)

Sadržaj: Čitanje i analiza odabranih filozofskih i jezično-teorijskih izvora (antičkih, modernih i suvremenih) o konstituciji i upotrebi znaka, mentalnih reprezentacija i o znakovnom karakteru mišljenja uopće; identificiranje različitih aspekata filozofskih i bliskih teorija o prirodi i porijeklu znaka, relaciji označavanja i konstituciji značenja te povezanim koncepcijama reprezentacije i istine (odslikavanje, adekvacija, korespondencija). Upoznavanje s idejno-povijesnim, kulturnim, socijalnim vidovima označavanja i simboličke reprezentacije te njihovom epistemološkom i lingvističkom analizom; ocrtavanje podloge za konceptualnu (strukturno-epistemološku) i primijenjenu (socijalno i kulturno-filozofsku i ideološko-kritičku) analizu znaka i označavanja.

Mjesto kolegija u ukupnom kurikulumu: tematika kolegija obuhvaća raspon od povijesti ideja preko teorijske filozofije (filozofija jezika i semiologija) preko praktičke filozofije do kulturnih znanosti (kulturna antropologija, komparativna književnost)

Metode rada: izlaganja (predavanja i referati), dijalog i diskusija, pismeno izvještavanje o literaturi.

Uvjeti za pristup: bez formalnog preduvjeta; preporučuje se studentima viših semestara.

Obaveze studenata: obavezna prijava na 1. sjednici; redovito pohađanje nastave (s najviše 3 izostanka obavezan izvještaj o vlastitom radu i usmeni kolokvij); redoviti kraći pismeni izvještaji o čitanju radnih tekstova po tematskim cjelinama (cca. 2-3 kartice); završni esej (12-14 kartica kompjuterskog ispisa).

Cilj: upoznavanje s idejama filozofskih i lingvističkih teorija znaka, jezika i diskursa; razvijanje analitičkih i interpretacijskih kompetencija iz teorijske semiotike i semiologije i njihove primjene na društvene fenomene.

Način praćenja kvalitete rada u kolegiju: diskusija, praćenje pismenih radova studenata, konzultacije, komunikacija putem mailing liste kolegija; fakultetska anketa

 

Tematske cjeline i plan rada

I. uvodna pitanja:
(izlaganje; analiza teksta i diskusija; 2 sjednice)

  • semiotika, semiologija i filozofije jezika; reprezentacionalistički modeli u filozofskim teorijama svijesti i naknadnost znaka;
  • John Locke: logika kao ‘semeiotiké’ i pitanje znakovne konstitucije svijesti;

II. porijeklo i teorijski sadržaji refleksijâ o znaku

  • Platon: teorija imenovanja u Kratilu, teorija ‘tipova’ u Teetetu, teorija pisma u Fedru (2-3 sjednice)
  • Aristotel: glas, simbol i ‘hermeneia’ (1-2 sjednice)
  • stoička teorija značenja i doprinosi srednjevjekovne semiotike (teme po izboru, 1-2 sjednice)

III. moderne posljedice

  • ‘romantička’ filozofija jezika i kritika Kanta (1 sjednica)
  • “znakovnost” svijesti, determinizam vs. sloboda; univerzalizam vs. individualizam (1 sjednica)
  • jezične slike svijeta: univerzalizam vs. kulturni partikularizam (1 sjednica)

IV. suvremene pozicije

  • semiotika i pragmatizam (teme po izboru, 1 sjednica)
  • semiotika i strukturalizam (teme po izboru, 1 sjednica)
  • poststrukturalističke filozofije (teme po izboru, 1 sjednica)
  • teorijska psihoanaliza (teme po izboru, 1 sjednica)

 

Literatura:

A) Primarne reference za rad u kolegiju

(izbor prema dostupnosti u prijevodu na hrvatski i srpski; nedostupni izvori na stranim jezicima u kolegiju)

  • John Locke, Ogled o ljudskom razumu, sv. I-II, Beograd: Kultura, 1962. (završno poglavlje XXI, “O podeli nauka”; engl. verzija dostupna i na: http://carbon.cudenver.edu/~mryder/itc/locke.html)
  • Platon: dijalozi Kratil (383-387d; 427e-440), Teetet (gl. 29, osob. 185b-186e; gl. 33-34, 190e-195b , Fedar (274b6-278e3) (različita izdanja)
  • Aristotel, ‘O tumačenju’ (gl. 1-4), Poetika (gl. 20-22), Retorika (III.1) (različita izdanja)
  • G. Hamann, “Metakritik über den Purismus der Vernunft”, u: Sämtliche Werke, hrsg. Josef Nadler, Wien, 1949 (engleski prijevod u: Writings on Philosophy of Language, ed. K. Haynes, Oxford UP, 2007)
  • G. Fichte, “Von der Sprachfähigkeit und dem Ursprung der Sprache” (1795), u J. G. Fichte, Gesamtausgabe der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, ur. R. Lauth et al., Stuttgart-Bad Canstatt: Friedrich Fromann Verlag, Reihe I, Bd. 3, 1962. (engleski prijevod u: Surber, Jere Paul (1996), Language and German Idealism: Fichte’s Linguistic Philosophy, New Jersey: Humanities Press).
  • W. F. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Sarajevo: Veselin Masleša, 1987.
  • Ferdinand de Saussure, Tečaj opće lingvistike, Zagreb: ArTresor naklada, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2000 (također, Opšta lingvistika, Beograd: Nolit, 1977. i drugi prijevodi), osob. Uvod, pogl. VI (“Jezik i pismo”), Prvi dio, pogl. I (“Priroda jezičnog znaka”)
  • Čarls Sanders Pers, Pragmatizam, izbor i prevod Dušan Veličković, Beograd: Grafos, 1984.; također Charles S. Perice, On signs: writings on semiotic, James Hoopes, Chapel Hill: University of North Carolyna Press, 1991.
  • Bahtin, Mihail (1980), Marksistička filozofija jezika, Beograd: Nolit.
  • Emile Benveniste, Problemi opšte lingvistike, Beograd: Nolit 1975. (osob. pogl. “Priroda lingvističkog znaka”)
  • Umberto Eco, Kultura, informacija, komunikacija (= La struttura assente), Beograd, Nolit, 1973. (pogl. 1-2)
  • Derrida, Jacques “Les puits de la pyramide”, u Marges de la philosophie, Paris: Minuit, 1972, 79-127.

 B) Sekundarna literatura (uži izbor prema dostupnosti):

  • Dubravko Škiljan, U pozadini znaka: esej iz semiologije značenja, Zagreb: Školska knjiga, 1985.
  • Fontanille, Jacques, The semiotics of discourse, New York: Peter Lang, 2006.
  • Forster, Michael N. (2010), After Herder. Philosophy of Language in the German Tradition, Oxford-New York: Oxford UP.
  • Forster, Michael N. (2011), German Philosophy of Language. From Schlegel To Hegel and Beyond, Oxford University Press.
  • Forster, Michael N. (2012), “Kant’s Philosophy of Language”, u Tijdschrift voor Filosofie 74/2012, 485-511.
  • Frank, Manfred, Kazivo i nekazivo, Zagreb: Naklada MD, 1994. (Izvorno Das Sagbare und das Unsagbare. Studien zur französischen Hermeneutik und Texttheorie, Frankfurt a. M.: Suhrkamp 1980 (2. erw. Auflage); također, Was ist Neostrukturalismus?, Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1984.
  • Hyppolite, Jean [Ipolit, Žan] (1988), “Struktura filozofskog jezika prema ‘Predgovoru’ za Hegelovu Fenomenologiju duha”, u: Strukturalistička kontroverza, ur. E. Donato i R. Meksi, Beograd: Prosveta, 1988, 189-218.
  • McCumber, John (2006), “Sound-Tone-Word. Towards a Hegelian Philosophy of Language”, u: Surber, J. O’Neill, ur. (2006), 111-125.
  • Miščević, Nenad, Govor drugoga, Ogledi iz filozofske hermeneutike, Beograd: Mladost, 1977, str. 125-147.
  • Ponzio, Augusto (1973), Produzione lingusitica e idelogia sociale. Per una teoria marxista del linguaggio e della comunicazione, Bari: De Donato editore (hr. pr. Jezična proizvodnja i društvena ideologija, Zagreb: Školska knjiga, 1978).
  • Silverman, Alan (2000), “Flux and Language in the Theaetetus”, u: Oxford Studies in Ancient Philosophy 18, 109-152.
  • Strukturalistička kontroverza, ur. Donato, R. Meksi. Beograd: Prosveta, 1988, 189-218. (Izvorno Eugenio Donato and Richard Macksey, ed., The Structuralist Controversy 1971.)
  • Surber, Jere O’Neill, ur. (2006), Hegel and Language, New York: SUNY.
  • Surber, Jere Paul (1996), Language and German Idealism: Fichte’s Linguistic Philosophy, New Jersey: Humanities Press.
  • Vernon, Jim (2007), Hegel’s Philosophy of Language, New York: Continuum International Publishin Group.
  • Žižek, Slavoj, Znak, označitelj, pismo, Beograd: Mladost, 1976.

C) Priručnici i pregledi za pripremu, uvod i rad u kolegiju

  • Bouissac, Paul, ur. (1998), Oxford Encyclopedia of Semiotics, New York-Oxford: Oxford UP 1998 (online 2007).
  • Nöth, Winfried, Priručnik semiotike, Zagreb: Ceres 2004.
  • Hawkes, Terence, Structuralism and semiotics, London: Methuen and Co., 1977.
  • Mounin, Georges, Introduction à la semiologie, Paris: Seuil 1970.
  • Mulder, J. W. F./Hervey, S. G. J., Theory of the linguistic sign, The Hague: Mouton, 1972.
  • Coward, Rosalind i Ellis, John (1977), Jezik i meterijalizam. Razvoji u semiologiji i teoriji subjekta, Zagreb: Školska knjiga, 1985. (izvorno Language and materialism. Developments in Semiology and the Theory of the Subject, London, Boston and Henley: Routledge & Kegan.