logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Seminar iz etike: Bioetika, ekonomija, politika

Naziv kolegija: Seminar iz etike: Bioetika, ekonomija, politika
Nositelj/nastavnik: dr. sc. Hrvoje Jurić, doc.
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna predavanja, seminarska izlaganja, rasprava
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, jedan usmeno izloženi ili pisani rad
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata
Cilj kolegija: Ciljevi kolegija, iz kojih proistječu i odgovarajuće kompetencije, su: ukazati na potrebu proširenja djelokruga bioetičke refleksije na područja ekonomije i politike; razjasniti ulogu ekonomije i politike u pluriperspektivnom horizontu integrativne bioetike; upoznati studente s modernim oblicima tehnoznanosti, politike i ekonomije, te njihovim sistemskim međudjelovanjem; ukazati na utjecaj tehnoznanstveno-političko-ekonomskog sistema na razmatranje bioetičkih problema; upoznati studente s alternativnim pogledima na znanost i tehniku, politiku i ekonomiju, u kontekstu etičkih i bioetičkih rasprava; pružiti uvid u mogućnost alternativnih praksi usmjerenih na očuvanje javnih/zajedničkih dobara, čovječanstva i prirode; razvijati sposobnosti kritičkog mišljenja i rasuđivanja; razvijati prezentacijske vještine, a posebno vještine jasnog izražavanja ideja.
Opis kolegija: Polazište kolegija je teza da je izvor većine bioetičkih problema djelovanje sistema koji sačinjavaju moderne forme tehnoznanosti (sklop tehniciziranih prirodnih znanosti i biomedicine, matematike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i biotehnologija), ekonomije (neoliberalistička kapitalistička ekonomija) i politike (pseudodemokratska birokratsko-militaristička politika). On i u totalu i u pojedinostima određuje ono ljudsko i ne-ljudsko, te ugrožava samu osnovu života – kako prirodnog tako i društvenog – budući da je monoperspektivistički i redukcionistički orijentiran, te je usmjeren protiv javnog/zajedničkog dobra, uključujući vitalne sfere ljudskog života i prirodna dobra. Iako se u osnovi ovog globalno vladajućeg sistema nalazi novovjekovna (“kartezijansko-bejkonovska”) tehnoznanstvena predodžba prirode i čovjeka, a glavni mehanizam njegove provedbe je politika shvaćena kao gola moć bez moralne i društvene odgovornosti, ipak je ključni element ovog tročlanog sistema ekonomija bazirana na interesima krupnoga kapitala i korporacija, te privatnome profitu. Namjera ovog kolegija je osvijetliti bioetičku problematiku iz naznačenog rakursa, da bi se bolje artikuliralo pojedina bioetička pitanja i da bi se doprinijelo sistemskom rješavanju bioetičkih problema, uključujući razvijanje alternativnih pogleda na znanost i tehniku, politiku i ekonomiju, te uvid u mogućnost alternativnih praksi usmjerenih na očuvanje javnih/zajedničkih dobara, čovječanstva i prirode. U tom kontekstu, nastojat će se pristupiti problemima koji nastaju u dodiru bioetike s područjima ekonomije i politike, tako da se otkriju idejna i ideološka uporišta onih praksi o kojima ovise današnji režimi manipulacije životom, ali i da se ishode teorijskih razmatranja uputi prema praksi, individualnoj i kolektivnoj, institucionalnoj i vaninstitucionalnoj. U tu svrhu, kroz uvodna predavanja, te seminarska izlaganja i rasprave, razmatrat će se sljedeće okvirne teme:

– Tehnoznanstveno-političko-ekonomski sistem i njegov utjecaj na čovjeka i prirodu;
– Biopolitički pogled na problematiku života;
– Biopolitika i bioetika;
– Ekološka kriza, socijalno-ekonomsko-politička kriza, kriza medicine: konstatiranje, analiza, prijedlozi za rješavanje;
– Pojam javnog/zajedničkog dobra i imperativ njegove zaštite;
– Privatizacija života i pitanje vlasništva;
– Primjeri i slučajevi: zrak, voda i zemlja; poljoprivreda i hrana; genetički modificirani organizmi; životinje; medicina i zdravstvo; izbjeglice i tražitelji azila; urbani prostori; obrazovanje;
– Bioetičke rasprave i pravno-politička regulacija bioetičkih pitanja pod uvjetima liberalne demokracije i kapitalizma.

Literatura:

  • – Agamben, Giorgio: Homo sacer. Suverena moć i goli život. Zagreb: Multimedijalni institut, 2006.
  • – Barnes, Peter: Capitalism 3.0. A Guide to Reclaiming the Commons. San Francisco: Berrett-Koehler Publishers, 2006.
  • – Bollier, David: “Reclaiming the Commons. Why We Need to Protect Our Public Resources from Private Enroachment”, Boston Review,god. 27 (2002), br. 3-4, http://bostonreview.net/BR27.3/bollier.html.
  • – Čović, Ante: “Bioetika u uvjetima postkomunizma – slučaj Hrvatska”, Arhe, br. 5-6/2006, str. 355-372.
  • – Engdahl, F. William: Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo. Zagreb:Detecta, Zagreb, 2005.
  • – Gajski, Lidija: Lijekovi ili priča o obmani. Zagreb: Pergamena, 2009.
  • – Foucault, Michel: The Birth of Biopolitics. Lectures at the Collège de France, 1978-1979. Basingstoke, New York: Palgrave Macmillan, 2008.
  • – Hardin, Garrett: “The Tragedy of the Commons”, Science, god. 62 (1968), br. 3859, str. 1243-1248.
  • – Hardt, Michael; Negri, Antonio: Imperij. Zagreb: Multimedijalni institut, Arkzin,2010.
  • – Harvey, David: A Brief History of Neoliberalism. Oxford: Oxford University Press, 2007.
  • – Hösle, Vittorio: Filozofija ekološke krize. Moskovska predavanja. Zagreb: Matica hrvatska, 1996.
  • – Jonas, Hans: Princip odgovornost. Pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju. Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.
  • – Jurić, Hrvoje: “Privatisation of Life”, u: Walter Schweidler (ur.), BioethikMedizinPolitik / BioethicsMedicinePolitics, Sankt Augustin: Academia Verlag, 2012, str. 97-104.
  • – Krznar, Tomislav: Znanje i destrukcija. Integrativna bioetika i problemi zaštite okoliša, Zagreb: Pergamena, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011.
  • – Kuhse, Helga; Singer, Peter (ur.): A Companion to Bioethics. Oxford, Carlton, Malden: Blackwell, 2004 (poglavlje: “Resource Allocation”).
  • – Marx, Karl; Engels, Friedrich: Rani radovi. Zagreb: Naprijed, 1989.
  • – Ostrom, Elinor: “Revisiting the Commons. Local Lessons, Global Challenges”, Science, god. 294 (1999), br. 5412, str. 278-282.
  • – Patterson, Charles: Vječna Treblinka. Naše postupanje prema životinjama i holokaust. Zagreb: Genesis, Prijatelji životinja, Zagreb, 2005.
  • – Proudhon, Pierre-Joseph: Što je vlasništvo? Zagreb: Globus, 1982.
  • – Rifkin, Jeremy: Biotehnološko stoljeće. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 1999.
  • – Rousseau, Jean-Jacques: Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor. Zagreb: Školska knjiga, 1978.
  • – Schweidler, Walter (ur.): Bioethik – Medizin – Politik / Bioethics – Medicine – Politics. Sankt Augustin: Academia Verlag, 2012.
  • – Sen, Amartya; Williams, Bernard (ur.): Utilitarianism and Beyond. Cambridge, Paris: Cambridge University Press, Editions de la Maison des sciences de l’homme, 2002.
  • – Shiva, Vandana: Biopiratstvo. Krađa prirode i znanja. Zagreb: DAF, 2006.
  • – Shiva, Vandana: Ratovi za vodu. Privatizacija, zagađivanje i profit. Zagreb: DAF, 2006.
  • – Singer, Peter: Oslobođenje životinja. Zagreb: IBIS grafika, 1998.
  • – Singer, Peter: Praktična etika. Zagreb: KruZak, 2003.
  • – Singer, Peter: Jedan svijet. Etika globalizacije. Zagreb: Ibis grafika, 2005.
  • – Smith, Jeffrey: Sjeme obmane. Razotkrivanje korporacijskih i vladinih laži o sigurnosti genetski modificirane hrane koju jedete. Zagreb: Biovega, 2005.
  • – Thieme, Sebastian: “Economic Thinking and Ethics. An Ethical Approach for Economical Issues” (2011), http://mpra.ub.uni-muenchen.de/34313/.
  • – Ulrich, Peter: Integrative Wirtschaftsethik. Grundlagen einer lebensdienlichen Ökonomie. Bern, Stuttgart, Wien: Haupt Verlag, 2001.
  • – Ulrich, Peter: Civilizing the Market Economy. The Approach of Integrative Economic Ethics to Sustainable Development. St. Galen: Institute for Business Ethics, 2009.
  • – Vrček, Valerije: GMO između prisile i otpora. Zagreb: Pergamena, 2010.