logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Fichteov subjektivni idealizam

Naziv kolegija: SEMINAR IZ ONTOLOGIJE: FICHTEOV SUBJEKTIVNI IDEALIZAM
Nastavnik, -ca, -ci: prof. dr. sc. Lino Veljak, dr. sc. Barbara Stamenković, v. asist.
ECTS-bodovi: 3
Jezik:  hrvatski
Trajanje: jedan semestar, zimski
Status: izborni kolegij za studente filozofije
Oblik nastave: seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Cilj kolegija: Svrha seminara je da studenti/ice steknu znanja i vještine nužne za razumijevanje i interpretaciju filozofijskih tekstova i problema te razviju sposobnost kritičkog kompariranja filozofijskih djela i filozofijskih gledišta. Specifična znanja koja se mogu steći i/ili produbiti u seminaru odnose se na filozofiju Johanna Gottlieba Fichtea, filozofijsku poziciju subjektivnog idealizma (njemačkog klasičnog idealizma u širem smislu) i teme poput prijepora između subjekta i objekta, slobodnog djelovanja i trpljenja,  razuma i uma, teorijskoga i praktičkoga, inteligentnoga i djelatnoga, itd.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: rad u seminaru služi kao priprema za niz ispita iz različitih filozofijskih disciplina (Ontologije, Teorije spoznaje, Povijesti filozofije)
Korištene metode: seminarski referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada
Način polaganja ispita: seminarski rad i evaluacija ukupnog rada u seminaru
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija

 

Sadržaj kolegija:

  • aktivitet subjekta kao polazna i završna točka Fichteovog filozofijskog sistema
  • Fichteovo tematiziranje odnosa Jastva i realiteta, odbacivanje stvari po sebi i postuliranje subjekta-objekta
  • problematiziranje statusa opažanja i predodžbi u Fichteovoj filozofiji
  • Fichteov kritički idealizam kao pokušaj iznalaženja srednjeg puta između dogmatičkog idealizma i realizma
  • Fichteovo odbacivanje fatalizma i rekonceptualiziranje odnosa slobodnog djelovanja i trpljenja, ograničenja i mogućnosti, izbora i prisile
  • Fichteovo nastavljanje Kantovog „kopernikanskog obrata“ kojim subjekt zauzima centralnu ulogu u spoznavanju
  • problematiziranje statusa inteligencije/rasuđivanja/refleksije, osjećaja, nagona i volje u Fichteovoj filozofiji na osnovi Fichteovog razlikovanja jastva i individualiteta te apsolutnog (čistoga, određivalačkoga) i inteligentnoga (ograničenoga, određenoga) Ja
  • razlike u Fichteovom i Kantovom poimanju razuma i uma te promišljanju odnosa teorijskoga i praktičkoga
  • Fichteovo utemeljenje Kantovog kategoričkog imperativa u apsolutnom Ja

 

Literatura:

A.   Obavezna

Fichte, J. G. (1974). Osnova cjelokupne nauke o znanosti. Zagreb: Naprijed.

Fichte, J. G. Uvod u nauku o znanosti. U: Fichte, J. G. (1956). Odabrane filozofske rasprave. Zagreb: Kultura.

Fichte, J. G. Pokušaj novog prikaza nauke o znanosti. U: Fichte, J. G. (1956). Odabrane filozofske rasprave. Zagreb: Kultura.

 

B.    Dopunska

Kant, I. (1984). Kritika čistog uma. Zagreb: nakladni zavod Matice hrvatske.

Kant, I. (1990). Kritika praktičkog uma. Zagreb: Filozofska biblioteka.

 

C.   Sekundarna

Kangrga, M. (2008). Klasični njemački idealizam (predavanja, ur. B. Mikulić). Zagreb: Filozofski fakultet.

Barbarić, D. (1998). Filozofija njemačkog idealizma. Zagreb: Školska knjiga.

Gardner, S. (1999). Routledge philosophical guidebook to Kant and Critique of pure reason. London: New York: Routledge.