logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Fichteova transcendentalna filozofija

Naziv predmeta: Seminar iz povijesti filozofije
Naziv kolegija: Fichteova transcendentalna filozofija
Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.
Izvoditelj kolegija: Ljudevit Fran Ježić, asist.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: ljetni semestar akad. god. 2013./2014., 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar
Opis kolegija: U seminaru se studenti uvode u prvi i najpoznatiji Fichteov sustav filozofije kao temeljne znanosti svih znanosti, kao znanosti o sustavu nužnih radnja ljudskoga duha (njem. Wissenschaftslehre). Intenzivno će se raditi na tekstovima u kojima je taj sustav uobličen i koji su objavljeni za Fichteova boravka i profesure u Jeni (1794.-1799.). Na uvodnim predavanjima studenti su pozvani da pitaju i sudjeluju u raspravama, a kasnije tijekom seminara pored toga prema vlastitu interesu i u dogovoru s nastavnikom svatko odabire i zalazi u jednu temu u obzoru problematike Fichteove filozofije te pod vodstvom nastavnika o njoj izlaže ili ju obrađuje u seminarskome radu. Svrha je kolegija razvijanje smisla za čitanje filozofijskoga teksta, prepoznavanje filozofijskih pitanja sadržanih u njem, kritičko promišljanje i raspravljanje o njegovu značenju.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je neposredno povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u novome vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za svladavanje trećega dijela ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI, koji se odnosi na filozofiju u novome vijeku, odnosno klasični njemački idealizam.
Nastavne metode: zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskog teksta, studentsko seminarsko izlaganje na dogovorenu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava na osnovi proučenoga teksta.
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem dogovorenoga teksta, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta i raspravljanjem o njem; uvjet za potpis je seminarsko izlaganje ili seminarski rad na dogovorenu temu..
Način provjere znanja: konzultacije između nastavnika i studenta o temi i izvedbi seminarskoga izlaganja ili rada, praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskoga rada, rasprave u seminaru.

 

Okvirni sadržaj kolegija po tjednima:

1.  Dogovor o načinu rada, pregled Fichteovih djela izabranih za kolegij.

2.-3. Predavanja o Fichteovoj filozofiji spram Kantove i njenu mjestu u pokantovskim raspravama uopće, a unutar njih spram Reinholdove elementarne filozofije, Jacobijeve filozofije vjere te Schulzeova i Maimonova skepticizma napose. Također o odnosu ranih Schellingovih spisa spram Fichteovih.

4.-5. Čitanje, izlaganja i rasprave o spisu O pojmu nauke o znanosti.

6.-9. Čitanje, izlaganja i rasprave o Fichteovim dvama uvodima u nauku o znanosti.

10.-15. Čitanje, izlaganja i rasprave o Fichteovu spisu Osnova cjelokupne nauke o znanosti.

Literatura:

I. Osnovna primarna literatura:

  • Fichte, Johann Gottlieb, O pojmu nauka o znanosti, u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 233-265 (prev. K. Miladinov).
  • Fichte, J. G., Prvi uvod u nauku o znanosti, u:  Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave, Kultura, Zagreb, 1956., str. 169-201. (prev. V. Sonnenfeld).
  • Fichte, J. G., Drugi uvod u nauku o znanosti, u:  Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave, Kultura, Zagreb, 1956., str. 203-268. (prev. V. Sonnenfeld).
  • Fichte, J. G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti, , Naprijed, Zagreb, 1974. (prev. V. Sonnenfeld).

II. Preporučena dodatna primarna literatura:

  • Fihte, Johan Gotlib, O osobenosti učenja o nauci s obzirom na teorijsku moć, u: Fihte, J. G., Učenje o nauci, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 1976., str. 49-105. (prev. D. Basta).
  • Fichte, J. G., Bjelodani izvještaj široj publici o navlastitom biću najnovije filozofije, u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 267.-307. (prev. K. Miladinov).
  • Jacobi, F. H., O transcendentalnome idealizmu, u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 193.-203. (prev. K. Miladinov).
  • Kant, I., Kritika čistog uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984. (prev. V. D. Sonnenfeld).
  • Kant, I., Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990. (prev. V. D. Sonnenfeld).
  • Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976. (prev. V. D. Sonnenfeld; napose se preporuča Uvod).
  • Šeling, Fridrih Vilhelm Jozef, Forma i princip filozofije: rani spisi, Nolit, Beograd, 1988. (prev. D. Basta)

Fichteova djela na njemačkome na internetu i poveznice na njih:

Fichteova djela u njemačkoj digitalnoj knjižnici Zeno.org:

III. Sekundarna literatura (izbor):

  • Beiser, Frederick C., The Fate of Reason: German Philosophy from Kant to Fichte, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts / London, England, 1987.
  • Breazeale, Daniel, «Fichte’s ‘Aenesidemus’ Review and the Transformation of German Idealism», The Review of Metaphysics 34 (3/1981.), str. 545-568.
  • Class, Wolfgang & Alois K. Soller, “Kommentar zu Fichtes Grundlage der gesamten Wissenschaftslehre“, Rodopi, Amsterdam / New York, 2004.
  • Hartmann, Nicolai, Die Philosophie des deutschen Idealismus, Walter de Gruyter, Berlin, 1960.
  • Henrich, Dieter, Between Kant and Hegel: Lectures on German Idealism (ur. David S. Pacini), Cambridge University Press, Cambridge, Massachusetts / London, England,. 2003.
  • Kangrga, Milan, Klasični njemački idealizam. Predavanja, FF press, Zagreb, 2008.