logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofija i kulturalizam

Naziv predmeta: Filozofija i kulturalizam (ISVU 51302)
ECTS: 3 boda
Status i vrsta kolegija: izborni proseminar za 1. godinu studija filozofije
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski
Cilj: Upoznavanje idejno-historijskih i suvremenih metodoloških i znanstveno-političkih pretpostavki za filozofsko-refleksivni i kritički uvod u studij filozofije u njezinoj pripadnosti kulturnom kontekstu i specifičnoj autonomnosti od konteksta. Razvijanje sposobnosti kritičke refleksije spram dihotomijskih podjela poput univerzalizam-kulturalizam.
Sadržaj: Kolegij je usmjeren na metateorijsko (idejno-povijesno, pojmovno-refleksivno) upućivanje u fenomen filozofije s obzirom na njezin kulturno-historijski kontekst i napose kulturno-kritičku ambiciju od početaka u antici (evropskoj i indijskoj) do suvremenih diskusija o mjestu filozofije u kulturi i njezinog odnosa s drugim diskurzivnim praksama (religija, politika, književnost, film). — Specijalne teme: “univerzalnost” vs kulturna uvjetovanost filozofije – kulturalizacija filozofije kroz filološki historizam romanticizma, znanstveno-filozofska diskusija kasnog 19. stoljeća i nastanak kulturnih znanosti, evropocentrizam i kulturni šovinizam u filozofiji – modernizam i kulturno-historijska situacija u Indiji kolonijalnog i postkolonijalnog doba (“neohinduizam”) – razine samorazumijevanja filozofije kao misaone forme života i dosezi kulturnog važenja takvog samorazumijevanja – težnja ka jedinstvu teorije i prakse u filozofiji – forme “življenja” filozofije u evropskoj tradiciji – Indija kao privilegirani slučaj “jedinstva filozofije i života”, problem “orijentalizma” – filozofska kritika svijeta i samokritika filozofije; granice kritike: samouništenje i/ili samoukidanje filozofije.
Mjesto kolegija u curriculumu studija filozofije: Uvodni propedeutički kolegij u intersekciji različitih filozofskih i znanstveno-teorijskih perspektiva; prikladan i za nefilozofske studijske grupe. Obuhvaća u načelu metafilozofska djela klasične, moderne i suvemene filozofije i drugih disciplina (od povijesti i sociologije kulture, kulturne antropologije do filmologije), koja tematiziraju mjesto i ulogu filozofije u izvanfilozofskom kulturnom kontekstu.
Način provjere znanja: pismeni izvještaji o praćenju rada, referati studenata, sudjelovanje u diskusiji, završni pismeni rad (8-10 kartica)
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave (maksimalno 3 izostanka, obavezan kolokvij) i praćenje rada u kolegiju (izvještaji o radnim jedinicama u kolegiju, ca. 2 kartice), konzultacije; studentska anketa

 

Sadržaj kolegija (tentativni raspored tema po tjednima)

I. Uvod: Filozofija i ‘kulturalizam’ (3-4 sjednice)

  • Aspekti kulturne pojavnosti i kulturalne analize filozofije (uvodno izlaganje, diskusija i plan rada): pojam kulture i prethodni pojam ‘kulturalizma’
  • Tradirano kulturno-historijsko razumijevanje filozofije: grecizam, evropocentrizam, izvanevropske tradicije, univerzalizam i komparativna filozofija

II. Filozofija kao kulturna forma (3-4 sjednice, referati o temama po vlastitom izboru, filmske projekcije i diskusije)

  • Visoka i niska kultura filozofije; svakodnevica i pop-kultura
  • Filozofske škole kao životne zajednice
  • Akademska filozofija i problem “angažmana”

III. Mediji filozofije (3-4 sjednice; referati o temama, filmske projekcije i diskusija)

  • Filozofska teorija dijaloga i pitanje istinskog medija mišljenja
  • Jezici filozofiranja i žargoni autentičnosti
  • Filozofija i književnost
  • Filmozofija

IV. Forme samokritike filozofije (3-4 sjednice; referati

  • Samokritika: pojam i primjerci kritičke autorefleksije u filozofiji
  • Samouništenje (Buddha; egzistencijalistička filozofija)
  • Samoukidanje (Marx, praxis filozofija)
  • Samoporicanje (‘antifilozofija’)

V. Završna diskusija

Materijali za rad u kolegiju
(popis naslova dopunit će se u kolegiju ovisno o interesima studenata)

a) Literatura (primarne i pomoćne reference, dostupno u knjižnici Fakulteta)

  • Platon, Teetet i Simpozij (različita izdanja)
  • Pierre Hadot, “Forms of Discourse and Forms of Life in Anscient Philosophy”, u: Critical Inquiry 16, 1990, str. 483-505
  • Hans Joachim Krämer, Platonovo utemeljenje metafizike, Zagreb: Demetra, 1997. (osobito I. dio, filozofske teorije dijaloga i problem nepisanog učenja)
  • Thomas. A. Szlezák, Čitati Platona, Zagreb: Jesenski i Turk, 2000.
  • J. J. O’Donnell, Avatars of the Word. From Papyrus to Cyberspace, 1998
  • Čedmil Veljačić, Philosophia perennis I-II, Zagreb: Demetra, 2003-2004.
  • Herrmann Oldenberg, Buddha, Zagreb: Demetra, 2007.
  • Slavoj Žižek, Pervertitov vodič kroz film, Zagreb: hdp, 2008.
  • Johann Gottlieb Fichte, Filozofija zidarstva, Zagreb, 2001.
  • Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Zagreb, 2001.
  • Alain de Botton, Utjehe filozofije, Zagreb: Sysprint, 2002.
  • Zbirka eseja “Drugo tijelo filozofije” u: Treći program Hrvatskog radija 40/1993., priredio B. Mikulić (sadrži:  Hans Blumenberg, Tračankin smijeh (izabrana poglavlja), J. Derrida, O pravu na filozofiju, G. Deleuze/F. Guattari, Što je filozofija?

b) Filmovi (igrani filmovi i dokumentarne filmske biografije, filmski eseji o filozofskim temama)

  • Roberto Rossellini, Sokrat (1960)
  • Bernardo Bertolucci, Little Buddha (1993)
  • Sridhar Allani, Gautama Buddha (2007)
  • Kim Ki-Duk, Proljeće, ljeto, jesen, zima i proljeće… (2004)
  • Liliana Cavani, Galilej (1969), S onu stranu dobra i zla (1977)
  • Astrid Taylor, Žižek! (2005)