logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofija jezika I-II

Naziv kolegija: Filozofija jezika I-II
Nositelj predmeta: Prof. dr. Goran Švob
Jezik: hrvatski
Trajanje: 2 semestra, status: izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja
Uvjeti: Upisan najmanje 3. semestar studija
ECTS: 3+3  boda
Ispit: usmeni
Cilj je upoznati studente s osnovnim problemima i smjerovima filozofije jezika, naročito u njenim novijim oblicima unutar tzv. analitičke tradicije.Student se treba osposobiti za aktivno samostalno praćenje suvremenih diskusija o filozofiji jezika i  srodnim područjima

Sadržaj kolegija

Tjedan Opis

1.

Uvod u kolegij i literatura. Što je to filozofija jezika? Filozofija jezika i analitička filozofija.

2.

Početak suvremene analitičke tradicije u Fregeovom djelu. Fregeova koncepcija logike i logičkog jezika.Frege i Leibniz. Leibniz i Kina.

3.

Osnovne linije pojmovnog pisma. Fregeova teorija značenja. Značenje i smisao. Vlastita imena i rečenice., znak tvrdnje.  Frege nasuprot Millu.

4.

Fregeov princip konteksta. Kontekstualne definicije. Fregeov pristup problemu definiranja broja kao paradigma filozofije jezika (Dummett).

5.

Fregeova kritika psihologizma. Meinongova teorija intencionalnih objekata. Russell i Meinong. Logička analiza nasuprot pseudopsihologiji.

6.

Russellova teorija određenih opisa..

7.

Logičke antinomije i problem autoreferencije. Russellova jednostavna teorija tipova.

8.

Obitelj antinomija  i Russellova raslojena teorija logičkih tipova. Problem autoreferencijalne inkonzistentnosti.

9.

Wittgensteinov ‘Tractatus’ kao polemika s Fregeom i Russellom. Teorija jezika kao slike. Logički atomizam.

10.

Logički pozitivizam i filozofija ‘Tractatusa’. Logička sintaksa i princip tolerancije u sintaksi.

11.

Odjeci logičkog pozitivizma.

12.

Semantička teorija istine A. Tarskog

13.

Neriješeni problemi ‘Tractatusa’: autoreferencijalna inkonzistentnost, teškoće s identitetom i znakom tvrdnje.

14.

Wittgensteinov obrat: od ‘Tractatusa’ k ‘Istraživanjima

15.

Kasni Wittgenstein i novi oblici filozofske analize. ‘Filozofske teorije’ i ‘razaranje idola.’

16.

Pravila i postupanje u skladu s pravilima. Argument o privatnom jeziku. Pojmovna hijerarhija i obiteljske sličnosti.

17.

Strawsonova kritika Russella. Filozofija običnog jezika

18.

Austinovo otkriće performativa

19.

Searleova teorija jezičkih činova

20.

Quineova kritika ‘dvije dogme’ i ideja radikalnog prijevoda

21.

Davidson i semantička teorija istine

22.

Griceova implikatura i konverzacijski postulati

23.

Modalni argumenti u filozofiji jezika: Kripke

24.

Noam Chomski i temeljne ideje transformacijske gramatike

24.

Suvremene dileme i perspektive: lingua characterica universalis i prirodni jezici

25.

Završne  napomene i priprema za završni ispit.

Literatura:

Obvezna 
G. Frege: “O smislu i značenju”, “Funkcija i pojam”, “O pojmu i predmetu”, “Misao”
L. Wittgenstein: Tractatus Logico-Philosophicus, Filozofska istraživanja
W.V.O. Quine: Riječ i predmet
D. Davidson: Istraživanja o istini i interpretaciji
S. Kripke: Imenovanje i nužnost

M. Devitt, K. Sterelny: Jezik i stvarnost

Izborna
B. Russell: “On Denoting”, An Inquiry into Meaning and Truth
L. Linsky (ur.): Semantics and the Philosophy of Language
P.F. Strawson: Logico-Linguistic Papers, (ur.): Philosophical Logic
J.L. Austin: Philosophical Papers, How to do Things with Words
P. Grice: Studies in the Ways of Words
J. Searle: Speech Acts
M. Dummett: Truth and Other Enigmas, The Seas of Language
B. Hale, C. Wright (ur): A Companion to the Philosophy of Language
H. Ineichen: Einstellungssätze
K. Taylor: Truth and Meaning
I. E. Mackenzie: Introduction to Linguistic Philosophy
F.v. Kutschera: Sprachphilossophie
A. Newen, E.v. Savigny: Einfűhrung in die Analytische Philosophie