logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija

Naziv predmeta: Filozofska antropologija
Nositelj i izvoditelj: doc. dr.sc. Luka Bogdanić
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: ljetni semestar 2015/2016.
Status kolegija: obavezan za studente filozofije, vanjska izbornost
Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature te rasprava na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u najvažnije probleme filozofske antropologije, te razvijanje sposobnosti studenata da samostalno pristupaju osnovnim okosnicama interdisciplinarnog diskursa o čovjeku
Uvjeti za upis kolegija: za Filozofsku antropologiju I uvjet je položen kolegij Suvremena filozofska terminologija II, a za Filozofsku antropologiju II uvjet je odslušan kolegij Filozofska antropologija I
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u najvažnije probleme filozofske antropologije. Tematski i strukturalno se nastavlja na prethodni ciklus predavanja (filozofske antropologije I), te s njime čini jedinstvenu cjelinu. Kolegij filozoska antropologija funkcionalan je za bolje razumijevanje kako socijalne tako i političke filozofije te filozofije odgoja. Istovremeno, multidisciplinarnost filozofske antropologije omogućava bolje orijentiranje unutar ontoloških i epistemoloških pitanja. U drugom dijelu ciklusa predavanja, posebna pažnja bit će posvećena filozofijama koje su promišljale oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Subjektivna i kulturna komponenta sastavni je dio potreba, jer je čovjek – kao prirodno i povijesno biće – uvjetovan, kako tjelesnim potrebama, tako i društveno kulturnim potrebama, koje u mnogo čemu ovise o vremenu i društvu u kojem živi. Centralna tema kolegija biti će otuđenje, jer se u tom fundamentalnom pitanju filozofske antropologije najbolje evidentira njena multidisciplinarnost, kako povezanost s ostalim filozofskim granama tako i s drugim znastvenim disciplinama, ali i bitna razlika između društveno – humanističkih i prirodnih zanosti. Nakon prvog dijela kolegija (filozofska antropologija I) u kojem je bila analizirana problematika otuđenja u Hegela, Feuerbacha i Marxa u ovom, drugom dijelu, biti će produbljena problematika otuđenja, reifikacije i fetišizma u misli Karla Marxa. Ukazati će se na historijsko materijalističko poimanje čovjeka kao društveno povijesnog bića, te će biti problematizirane Freudove teze o suprotnosti civilizacije i ljudskih instinkata, iz kojih proizlazi nemogućnost nesputane realizacije čovjeka u modrenoj civilizaciji. Također, izložiti će se kritika Ferudovih ideja od strane Marcusea, kao i njegova kritika strumentalnog tehnološkog društva, koje svodi čovjeka na biće jedne dimenzije. Na kraju ukazati će se i na aktualnost i problematičnost mogućnosti postuliranja ljudske biti te konsekvence, koje iz tog problema proizlaze u odnosnu na pitanje aktualnosti otuđenja danas, te uvjetovanosti otuđenja i društvenog političkog djelovanja.

Način polaganja ispita: usmeni ispit

Uvjeti za potpis: redovno pohađanje nastave

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija

Sadržaj kolegija (ljetni sem. 2015/2016):

            Problematiziranje otuđenja u kontekstu modernog industrijskog društva

  • Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica)
  • Čovjek kao povijesno biće (3)
  • Čovjekova bit i društveni odnosi (1)
  • Otuđenje, fetišizam i reifikacija – pojedinac, drustvo i društveni procesi (1)
  • Što je čovjek u historijsko materjalističkoj prespektivi (1)
  • Kultura- civilizacija i ljudska priroda u djelu S. Freuda (2)
  • Freudo-marksizam (2)
  • Eros i civilizacija –čovjek u industrijskom masovom drustvu (2)
  • Potrošačko društvo – industrijalizacija versus ideji čovjeka kao svestranog bića (1)
  • Kratki pregled suvremenih rasprave o ljudskoj prirodi Chomsky verus Foucault(1)

Ispitna literatura

Obavezna:

  • G. W F. Hegel, Fenomenologija duha, (bilo koje izdanje); samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest” (B): “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”; ( str. 130-148 u izdanju Naprijeda, Zagreb, 1987)
  • L. Feuerbach, Izbor iz djela. prev. Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  • L. Feuerbach,  Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L. Feuerbach, Čovek i Bog, (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  • K. Marx-F. Engels , Rani radovi, Zagreb, samo sljedeći tekstovi: K. Marx: Prilog kritici Hegelove filozofije prava; F. Engels: Položaj EngleskeK. Marx: Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844K. Marx: Teze o Feuerbachu; K. Marx: Marx o svome odnosu prema Hegelu i Feuerbachu; K. Marx: Građansko društvo i komunistička revolucija; K.Marx: O Feuerbachu; K. Marx: Iz pogl. I.: Feuerbach; F. Engels, Feuerbach; K. Marx i F. Engels, Njemačka ideologija.
  • K. Marx, Temelji slobode: osnovi kritike političke ekonomije (Grundrisse), Naprijed, Zagreb, 1974 ( samo str. 1-232, te od 275-302)
  • K. Marx, Kapital. Kritika političke ekonomije, (knjiga I) Beogradski izdavačko-grafički zavod. (prev. Moša Pijade i Rodoljub Čolaković), bilo koje izdanje: samo I glava/poglavlje I knjige
  • S. Freud, Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)
  • H. Marcuse, Eros i civilizacija, (bilo koje izdanje)

Izborna literatura (dva djela na izbor):

  • Agamben G., Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, 2006
  • Althusser, L. , Za Marxa (bilo koje izdanje).
  • Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
  • Burger, H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
  • Burger, H., Ljudsko odnošenjestudije o relacijskoj antropologiji, Zagreb 2014.
  • Cerutti, F. (ur.), Identitet i politika, Zagreb, 2006.
  • Cassirer, E., Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  • Chomsky-Foucault, Debate on human nature, New Press, 2006.
  • Engels, F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
  • Engles, F., Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).
  • Feuerbach, L.,  Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
  • Foucault, M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
  • Freud, S., Totem i tabu, (bilo koje izdanje).
  • Fromm, E., Begstvo od slobode (bilo koje izdanje).
  • Ghelen, A., Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.
  • Ghelen, A., Čovjek I institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.
  • Godelier,M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  • Habermas, J, Budućnost ljudske prirodena putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirodena putu prema liberalnoj eugenici/ Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  • Heller, A., Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u „Marksizam u svetu“, god.II, 1975, br. 11, str. 1-33. (dostupno online)
  • Herder J. G., Rasprva o porijeku jezika, (bilo koje izdanje)
  • Kant, I., Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje- preporučeno izdanje; Breza Zagreb 2003).
  • Lazzarato, M., Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
  • Löwith, K.,Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka [Prvi dio poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa);Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
  • Lukács, G., Povijest i klasna svijest (bilo koje izdanje).
  • Lukács, G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  • Lukács, G., Mladi Hegel, Kultura, Beograd, 1959.
  • Marcuse, H., Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva (bilo koje izdanje).
  • Petrović, G., Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, (prvio dio str. 27- 91).
  • Plessner, H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
  • Rothacker, E., Filozofska antropologija (bilo koje izdanje).
  • Schaff, A., Marksizam i ljudska jedinka (bilo koje izdanje).
  • Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.

Dopunska literatura (preporučeno)

  • Platon, Država, (bilo koje izdanje).
  • Platon, Timej, (bilo koje izdanje).
  • Aristotel, O duši, (bilo koje izdanje).
  • Aristotel, Politika, (bilo koje izdanje).
  • Groethuysen, Anthropologie philosophique, Gallimard, Paris,
  • De Carolis M., Il paradosso antropologico: nicchie, micromondi e dissociazione psichica, Quodlibet, Roma, 2008.
  • Borrelli F. (ur.), Nuovi disagi della civiltà, Einaudi, Torino, 2013.
  • Colletti, Ideologija i društvo, prev. Vera Frangeš, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  • Colletti, Marksizam i Hegel, Nolit, Beograd 1982.
  • Balibar, La philosophie de Marx, ili engleski prijevod Balibar E., The Philosophy of    Marx.
  • Esposito, Le persone e le cose, Einaudi, Torino, 2014.
  • Napoleoni, Lavoro astratto, scambio e capitale in Marx;
  • Napoleoni, Smith Ricardo Marx, (II Izdanje).
  • Honnet A. i Joas H.; Soziales Handeln und menschliche Natur ili na engleskom Social Action and Human Nature (bilo koje izdanje).
  • Hartmut R, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, 2010; ili Accélération. Une critique sociale du temps, La Découverte,   2011; ili Beschleunigung und Entfremdung – Entwurf einer kritischen Theorie  spätmoderner Zeitlichkeit, 2014 8 (bilo koje izdanje)
  • Sumpter, C.,Anthropology, Socialist Prediction and William Morris’s Commonweal, in “Cultural and Social History”, vol. 9, br. 3, 2012, str. 349-367.