logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija II

Naziv predmeta: Filozofska antropologija II

Kolegij: Pojedinac i društvo: otuđenje i zajedničko društveno djelovanje II

Nositelj i izvoditelj:doc. dr.sc. Luka Bogdanic

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik: hrvatski

Trajanje: ljetni semestar 2015.

Status kolegija: obavezan za studente filozofije, vanjska izbornost

Oblika nastave: predavanje s diskusijom

Uvjeti za upis kolegija:položen ispit iz Suvremene filozofske terminologije

Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Kolegij ima namjeru uvođenja u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Tematski se nastavlja na prethodni ciklus predavanja (filozofske antropologije I), te s njime čini jedinstvenu cijelinu. Posebna pažnja bit će posvećena filozofijama koje su u XX stoljeću promišljale oblike otuđenja u suvremenom industrijskom i potrošačkom društvu. Subjektivna i kulturna komponenta sastavni je dio potreba, jer je čovjek – kao prirodno i povijesno biće –  uvjetovan, kako tjelesnim potrebama, tako i društveno kulturnim potrebama, koje u mnogo čemu ovise o vremenu u kojem živi. U tom smislu potrebe mogu biti iščitane, kao znak, simptom stanja čovjeka. Tokom kolegija namjeravaju se problematizirati slijedeća pitanja: odnos ljudske prirode i potreba, odnos ekonomje i ljudskih potreba, te povijesna uvjetovanost potreba. Namjera je također problematizirati mogućnost postavljanja razlike između “stvarnih” i lažnih potreba, duhovnih i materijalnih, primarnih i sekundarnih. Unutar tog okvira također će se razmatrati otuđenje rada, te odnos otuđenja i fetišizma. Istovremeno bit će postavljeno pitanje o mogućnostima i oblicima filozofske antropologije danas.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u najvažnije probleme filozofske  antropologije, a metodski je posebno važno razvijanje smisla za izgradnju interdisciplinarnog i multidisciplinarnog diskursa u zahvaćanju fenomena čovjek. Samostalan pristup i analiza čovjekovih duhovnih i kulturnih tvorevina (religije, mita, jezika, znanosti, umjetnosti, društvenih institucija itd.), ali i svih ostalih čovjekovih dostignuća treba pomoći u izgrađivanju vlastitog filozofskog stajališta, s kojega se može sagledati i problematizirati današnji čovjekova posvijesnot. To se najproduktivnije može postići suradnjom predavanja i seminarskih izlaganja, kao i raspravma.

Korištene metode u ukupnom kurikulumu: Predavanje s diskusijom, izlaganje kraćih seminarskih radova i rasprava o njima

Način polaganja ispita: usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:studentska evaluacija

 

Sadržaj kolegija (ljetni sem. 2015.):

 

POJEDINAC, OTUĐENJE, DRUŠTVO I ZAJEDNIČKO DRUŠTVENO DJELOVANJE

Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija i načinom rada. Literatura (1 sjednica)

-Čovjek kao povijesno biće,(2)

–  Pregled problematiziranja probelma potrebe u povijesti filozofije (1)

– Problem vremenosti-povjesti i ljudska priroda(1)

-O pojmu  potrebe u djelu K. Marxa u interpretaciji A. Heller(2)

– Vrijednosti ličnosti – vrijednosti i povijest(2)

–  Otuđenje potreba, (1)

– Društvene i takozvane radikalne potrebe (1)

– O lijepom i dobrom u djelu Lukács i A. Heller (1)

-Suvremene rasprave o ljudskoj prirodi Chomsky verus Foucault (2)

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

Obavezna ispitna literatura:

  • L. Feuerbach, Izbor iz djela. prev: Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956
  • L. Feuerbach, Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L.Feuerbach, Čovek i   Bog, (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962
  • K. Marx, Rani radovi, Zagreb, {samo sljedeći tekstovi: K. Marx: Prilog kritici Hegelove filozofije prava; F. Engels: Položaj Engleske; K. Marx: Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844; K. Marx: Teze o Feuerbachu; K. Marx: Marx o svome odnosu prema Hegelu i Feuerbachu; K. Marx: Građansko društvo i komunistička revolucija; K.Marx: O Feuerbachu; K. Marx: Iz pogl. I.: Feuerbach; F. Engels, Feuerbach; K. Marx i F. Engels, Njemačka ideologija}
  • K. Marx, Temelji slobode: osnovi kritike političke ekonomije: Grundrisse, Zagreb, Naprijed, 1974
  • K. Marx, Kapital: kritika političke ekonomije, (knjiga I) Beogradski izdavačko-grafički zavod. (prev. Moša Pijade i Rodoljub Čolaković), bilo koje izdanje: samo I glava/poglavlje I knjige
  •  A. Heller, Vredonsti i potrebe, Beograd, Nolit, 1981

Izborna literatura (dva djela na izbor):

  • I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu
  • F. Engels, Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države
  • F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije
  • W. Morris, Vijesti iz Nigdine
  • G. Lukács, Povijest i klasna svijest
  • K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka [Prvi dio poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
  • G. Petrović, Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, prvi i drugi dio, str. 19-173.
  • G. Petrović, Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, prvio dio str. 27- 91.
  • A. Heller, Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u „Marksizam u svetu“, Godina II, 1975, br. 11, str. 1-33. (dostupno online)
  • H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzijerasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva
  • The Chomsky-Foucault Debate: On Human Nature, London-New York, 2006
  • E. Fromm, Bekstvo od slobode (bilo koje izdanje).
  • K. Kosik, O dilemama suvremene povijesti; (izbor tekstova).
  • A. Schaff , Marksizam i ljudska jedinka
  • L. Althusser, Za Marxa
  • E. Rothacker: Filozofska antropologija
  • Grupa autora, Živi Marx, ur. M. Meštrović, Ljevak, Zagreb, 2013.
  •  H. Burger, Ljudsko odnošenje : studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb 2014.

Dopunska literatura (preporučeno)

  • Platon, Država, (dijelovi)
  • Platon, Timej;
  • Aristotel, O duši;
  • Aristotel, Politika (dijelovi);
  • B. Groethuysen, Anthropologie philosophique, Paris, Gallimard;
  • L. Colletti, Ideologija i društvo, prevela Vera Frangeš, Zagreb : Školska knjiga, 1982;
  • L. Colletti, Marksizam i Hegel, Beograd : Nolit, 1982. (dijelovi);
  • E. Balibar, La philosophie de Marx, ili engleski prijevod Balibar E., The Philosophy of Marx;
  • C. Napoleoni, Lavoro astratto, scambio e capitale in Marx;
  • C. Napoleoni, Smith Ricardo Marx, (II Izdanje);
  • Honnet  A. i  Joas H.; Soziales Handeln und menschliche Natur ili na engleskom Social Action and Human Nature;
  • Hartmut R, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, 2010;(Accélération. Une critique sociale du temps, La Découverte, 2011; ili Beschleunigung und Entfremdung – Entwurf einer kritischen Theorie spätmoderner Zeitlichkeit, 2014)
  • Sumpter, C., Anthropology, Socialist Prediction and William Morris’s Commonweal, in “Cultural and Social History”, vol. 9, br. 3, 2012, str. 349-367.