logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija (opći)

Naziv predmeta: Filozofska antropologija – opći
Nositelj i izvoditelj: dr. sc. Luka Bogdanić, doc.
ECTS bodovi: 4 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: zimski semestar 2014./2015.
Status kolegija: obavezan za studente diplomskog studija antropologije
Oblika nastave: predavanje s diskusijom
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Kolegij ima zadaću uvođenja u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Utoliko će uvod biti posvećen rasvjetljavanju mjesta filozofske antropologije između idealizma i materijalizma, ontologije i povijesti. Kolegij želi ukazati na centralno mjesto koje zauzima filozofska antropologija u odnosu na kritiku idealizma kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma uopće. Posebna pažnja bit će posvećena filozofiji Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa. Unutar tog okvira razmatrat će se pitanja religioznog, društvenog, radnog otuđenja te odnos otuđenja i fetišizma robe, odnos apstraktnog rada i otuđenja. Polazeći od prikaza povijesne važnosti koje je imala antropološka kritika religije i religijskog otuđenja, kolegij postavlja pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja. Uvodna predavanja bit će posvećena upravo problematiziraju same filozofske antropologije i njezinih klasičnih predstavnika te upoznavanju s različitim pristupima problemu čovjeka. Istovremeno bit će postavljeno pitanje o mogućnostima i oblicima filozofske antropologije kao discipline danas i njezinih eventualnih odnosa prema najurgentnijim filozofskim pitanjima čovjeka, društva i prirode – svijeta u kojem čovjek živi – kako danas tako i kroz povijest.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u najvažnije probleme filozofske  antropologije, a metodski je posebno važno razvijanje smisla za izgradnju interdisciplinarnog i multidisciplinarnog diskursa u zahvaćanju fenomena čovjek. Samostalan pristup i analiza čovjekovih duhovnih i kulturnih tvorevina (religije, mita, jezika, znanosti, umjetnosti, društvenih institucija itd.), ali i svih ostalih čovjekovih dostignuća, treba pomoći u izgrađivanju vlastitog filozofskog stajališta, s kojega se može sagledati i problematizirati današnji čovjekov povijesni bitak. To se najproduktivnije može postići suradnjom predavanja i seminarskih izlaganja, kao i raspravom o najvažnijim temama  suvremene filozofske antropologije.
Korištene metode u ukupnom kurikulumu: Predavanje s diskusijom, izlaganje kraćih seminarskih radova i rasprava o njima
Način polaganja ispita: pozitivno ocijenjen pisani seminarski rad i njegovo izlaganje uvjet je za pristupanje usmenom ispitu
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:  studentska evaluacija

Sadržaj kolegija (zimski sem. 2014/2015.)

POJEDINAC, OTUĐENJE, DRUŠTVO I ZAJEDNIČKO DRUŠTVENO DJELOVANJE

Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija i načinom rada. Literatura (1 sjednica)

– Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije, pr (1)

– Feuerbachova materijalistička kritika idealizma (1)

– Religijsko i općeljudsko otuđenje – L. Feurebach (3)

– Čovjekova bit i problem otuđenja u »Ranim radovima« K. Marxa (3)

– Od otuđenja do fetišizma, odnos ideologie i fetišizma, pitanje ekvivalencije apstraktni i otuđeni rad – oslobođenje rada ili oslobođenje od rada (K. Marx – »Grundrisse« i »Kapital«) – (3)

– Engleski romantičarski socijalizam i njegova društveno-filozofska antropologija –  kod Willama Morrisa (1)

– Althusser versus Lukács, Marcuse, Fromm, Kosik,  – zaključno i pregledno predavanje s osvrtom na suvremene tendencije negiranja/afirmiranja “humanizma” u marksizmu (2)

 

Ispitna literatura:

Obvezatna:

  • L. Feuerbach, Izbor iz djela, (prev: Vanja Sutlić), Matica hrvatska, Zagreb, 1956.
  • K. Marx, Rani Radovi, Zagreb, Naprijed (bilo koja godina izdanja) [samo dijelovi pod naslovom: EKONOMSKO — FILOZOFSKI RUKOPISI IZ 1844; NJEMAČKA IDEOLOGIJA ]

Izborna (jedna knjiga od navedenih):

  • I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje).
  • L. Feuerbach, Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L. Feuerbach, Čovek i Bog, tom. II, Biblioteka
  • Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
  • K. Marx, Rani Radovi (bilo koje izdanje).
  • F. Engels, Porjeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
  • F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).
  • M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  • S. Freud, Totem i tabu, (bilo koje izdanje).
  • S. Freud, Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje).
  • G. Lukács, Povijest i klasna svijest (bilo koje izdanje).
  • K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka [Prvi dio
  • poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa);
  • Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
  • G. Petrović, Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, prvi i drugi dio, str. 19-173.
  • G. Petrović, Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, prvio dio str. 27- 91.
  • A. Heller, Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u „Marksizam u svetu“, Godina II, 1975, br.11, str. 1-33, (dostupno online).
  • H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva (bilo koje izdanje).
  • E. Fromm, Begstvo od slobode (bilo koje izdanje).
  • A. Schaff , Marksizam i ljudska jedinka (bilo koje izdanje).
  • L. Althusser, Za Marxa (bilo koje izdanje)
  • E. Rothacker, Filozofska antropologija (bilo koje izdanje).
  • F. Cerutti, (ur.), Identitet i politika, Zagreb, 2006.