logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija – seminar: Čovjek citoyen i čovjek bourgeois

Naziv kolegija: Čovjek citoyen i čovjek bourgeois (seminar iz Filozofske antropologije)

Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Luka Bogdanić

Nastavnik izvoditelj: dr. sc. Goran Sunajko, znanstv. suradnik

ECTS: 3 boda

Jezik: hrvatski

status: izborni za studente I–V. godine studija

Trajanje: ljetni semestar 2014/15 (2 sata tjedno)

Oblik nastave: seminar uz diskusiju

Uvjeti za upis: nema

Studentske obveze: Redovito pohađanje seminara, sudjelovanje u raspravama zbog problemskoga pristupa temi, uvodno izlaganje ili pisani uradak.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

 

Cilj kolegija: Cilj je kolegija problemskim pristupom, izlaganjima i raspravama sagledati antropološke implikacije određenja čovjeka kao prirodno javnoga, političkoga bića (citoyen) i čovjeka kao prirodno privatnoga, ekonomskoga bića (bourgeois). Težište kolegija bit će uvid u međusobnu napetost između ovih dvaju antropoloških određenja čovjeka kroz pitanje može li čovjek u sebi pomiriti ekonomski i politički zahtjev za prirodnim nagonom samoodržanju. U seminaru, kroz izlaganja i diskusiju, postavit će se razlika između antičke i moderne filozofijske perspektive čime će kolegij biti podijeljen u dvije cjeline. U prvoj, antičkoj, krenut će se od Aristotelova određenja čovjeka kao zoona politikona (citoyen) koji pripada sferi slobodne političke zajednice (društva) u razlici spram čovjeka shvaćenoga kao neslobodna egzistencija u sferi nužnosti koja je ekonomska (oikos). U drugoj, modernoj, sagledat će se izokretanje takve logike, a krenut će se od Marxove pretpostavke da je čovjek ekonomsko biće (bourgeois) čime proizvodi vlastitu egzistenciju koja tek omogućuje bitak u nadgradnji. Time će se sagledati uzroci i pokušati pronaći odgovor zbog čega je u suvremenim društvima čovjek u egzistenciji citoyena odmijenjen čovjekom u egzistenciji bourgeoisa logika kojeg u suvremenome svijetu dobiva prednost. Sasvim izravno, propitat će se uzroci zbog kojih je polis odmijenjen oikosom, odnosno raspravit će se može li se temeljni antropološki prirodni princip za samoodržanjem ostvariti jedino u privatnoj (ekonomskoj) sferi ili je javna (politička) sfera ta koja tek omogućuje samoodržanje čovjeka kao individue u onoj ekonomskoj. Razmatranja koja će biti zastupljena koristit će i matricu različitih koncepcija građanskoga društva kao središnjega analitičkog pojma koje se isprva određivalo kao ekonomska sfera (Hegel, Marx), a kasnije kao isključivo javna, politička sfera civilnoga društva (Rawls).

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Važnost je kolegija (seminara) u analiziranju jednoga od temeljnih filozofskih pitanja što je čovjek?, a koje se u ovome kolegiju svodi na jedan od mogućih pojmovnih parova: citoyen – bourgeois. Kolegij će se koncentrirati na povezivanje temeljnih antropoloških postavki o čovjeku kao biću kojeg uvjetuje samoodržanje i povezivanju s ostalim filozofskim disciplinama, napose socijalnom filozofijom i filozofijom politike u kojima se ta antroplološka postavka manifestira. Zbog problemskoga pristupa kolegij je pogodan za studente svih godina studija jer se razmatraju pitanja temeljena na diskusiji i pokušaju uočavanja i prevladavanja postavljenih problema. Time je kolegij, osim za filozofsku antropologiju, koristan i važan za cjelokupni kurikulum, napose ontologiju, etiku, filozofiju politike i socijalnu filozofiju.

Korištene metode: predavanje, uvodna izlaganja studenata i rasprave

 

Sadržaj kolegija (seminara):

  1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima citoyen i bourgeois u povijesti filozofije, upoznavanje s ciljevima i sadržajem seminara, literaturom i načinom rada.
  2. 2. Princip čovjekova samoodržanja kao antropološka premisa egzistencije (Skledar)
  3. Antička razmatranja (političko građansko društvo)
  4. Platonovo razdvajanje polis oikos
  5. Aristotelov koncept zoon- politikona kao antropološka premisa
  6. Moderna razmatranja (ekonomsko građansko društvo)
  7. Rouseauovo razlikovanje citoyen-bourgeois
  8. Millov koncept utilitarizma kao antropološka premisa
  9. Fichteovo razmatranje zatvorene trgovačke države
  10. Hegelova dijalektika »država – građansko društvo«
  11. Hegelov pojam građanskog društva kao ekonomske sfere
  12. Marxov pojam građanskog društva kao ekonomske sfere
  13. Rawlsov koncept »izvornog položaja« kao povratka konceptu citoyena
  14. Rawlsov koncept »vela neznanja« kao koncept prevladavanja nejednakosti bourgeoisa
  15. Patelovo razmatranje pojma tržišnoga društva
  16. Pikettyjev suvremeni diskurs o nejednakosti ekonomskoga (tržišnoga) društva
  17. Zaključna razmatranja o filozofskim i društvenim posljedicama razlikovanja koncepta čovjeka kao bourgeoisa i čovjeka kao citoyena, odnosno političkoga i ekonomskog građanskog društva.

 

A: Obvezna literatura (poglavlja):

  1. Skledar, Nikola, Čovjekov opstanak: uvod u antropologiju, HFD. Zagreb 1996.
  2. Platon (1997): Država, Naklada Jurčić. Zagreb.
  3. Aristotel (1988): Politika, Globus/Liber. Zagreb.
  4. Aristotel (1988): Nikomahova etika, Globus/Liber. Zagreb.
  5. Mill, John Stuart, Utilitarizam, Kultura, Beograd 1960.
  6. Fichte, J. G., Zatvorena trgovačka država, Nolit. Beograd 1979.
  7. Hegel, G.W. F., Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša. Sarajevo 1989.
  8. Marx, K., Epohe ekonomske formacije, Beograd 1969.
  9. Marx, Karl, Rani radovi. Naprijed. Zagreb 1985.
  10. Marx, Karl, Filozofsko-politički spisi, Politička misao/Liber. Zagreb 1979.
  11. Rawls, John, A Theory of Justice, Harvard University Press. Cambridge 1999.
  12. Rawls, Politički liberalizam, KruZak. Zagreb 2000.
  13. Patel, Raj, Vrijednost ničega: kako preoblikovati tržišno društvo i redefinirati demokraciju, Fraktura. Zaprešić 2012.
  14. Piketty, Thomas, Kapital u 21. stoljeću. Profil. Zagreb 2014.

 

B: Preporučena (sekundarna) literatura

  • Barbarić, Damir, Grčka filozofija (Hrestomatija flozofije I), Školska knjiga. Zagreb 1995.
  • Bošnjak, Branko, Grčka filozofija: od prvih početaka do Aristotela i odabrani tekstovi filozofa (Filozofska hrestomatija I), Matica hrvatska. Zagreb (bilo koje izdanje).
  • Bošnjak, Branko, Platonova filozofija i njezino mjesto u povijesti filozofije, Zagreb 1957, str. 423–453.
  • Windelband, Wilhelm, Povijest filozofije, I: Grčka filozofija; Filozofija renesanse. Naprijed. Zagreb 1978.
  • Guthrie, K. C, Povijest grčke filozofije. (Knj. 6, Aristotel), Naklada Jurčić. Zagreb 2007.
  • Clark, Stephen, Aristotle’s Man: Speculations upon Aristotelian Anthropology, Clarendon Press. Oxford 1975.
  • Bidet, Jean, Opća teorija moderne: Teorija prava, ekonomije i politike, Disput. Zagreb 2008.
  • Filipović, Vladimir, Klasični njemački idealizam i odabrani tekstovi filozofa (Filozofska hrestomatija VII), Matica hrvatska. Zagreb 1983.
  • Barbarić, Damir, Filozofija njemačkog idealizma (Hrestomatija filozofije VI), Školska knjiga. Zagreb 1998.
  • Vranicki, Predrag, Dijalektički i historijski materijalizam i odabrani tekstovi (Filozofska hrestomatija X), Matica hrvatska. Zagreb 1982.
  • Prpić, Ivan, Država i društvo: odnos građanskog društva i političke države u ranim radovima Karla Marksa, Beograd 1976.
  • Eagleton, Terry, Zašto je Marx bio u pravu, Zagreb 2011.
  • Riedel, Manfred, Građansko društvo i država : povijest razlike i nove rasprave, Zagreb 1991.
  • Bibič, Adolf, Građansko društvo i politička država, Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb 1983.
  • Matan, Ana, Teorija političke legitimnosti Johna Rawlsa, Zagreb 2008.
  • Neuendorff, Hartmut, Pojam interesa: studija o teorijama društva Hobbesa, Smitha i Marxa, Informator, Zagreb 1991.
  • Engels, Friedrich,Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, Naprijed. Zagreb 1946.
  • Macpherson, Crawford Brough, Politička teorija posjedničkog individualizma, SSOH Varaždin 1981.
  • Ravlić, Slaven: Poredak slobode: politička misao Johna Stuarta Milla, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2001.
  • Pažanin, Ante, Pravednost i civilno društvo, Politička misao 40(2004) 2, str. 3 – 20.
  • Vujeva, Domagoj, Hegelova teorija političkog predstavništva, Politička misao 49 (2012) 3, str. 163 – 188.
  • Reese-Schäfer, Walter, Civilno društvo i demokracija, Politička misao 41(2004) 3, str. 65–79.
  • Polanyi, Karl, Velika preobrazba: politički i ekonomski izvori našeg vremena, Jesenski i Turk. Zagreb 1999.
  • Reiss, Julian, Philosophy of economics: a contemporary introduction, Routlege. London 2013.
  • Rothacker, Erich, Filozofska antropologija, »Veselin Masleša«, Sarajevo 1985.