logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Hegel: Filozofija povijesti

Naziv kolegija: G. W. F. Hegel: Filozofija povijesti
Nositelj/nastavnici: dr. sc. Lino Veljak, red. prof. / Marija Selak, znanstvena novakinja
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno.
ECTS: 3 boda.
Oblik nastave: Seminar.
Korištene metode: Seminarski referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Jedan usmeno izloženi ili pismeni seminarski rad tijekom semestra.
Opis i cilj kolegija: Rad u seminaru odvijat će se u tri tematska kruga. Kako bi se stvorile pretpostavke za razumijevanje Hegelove filozofije povijesti uvodno će se razmotriti Hegelov filozofijski sustav. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, pristupit će se Hegelovoj filozofiji povijesti u kojoj je svaki narod podređen općoj dijalektici svjetskog povijesnog zbivanja. Hegelova spekulativna teza ilustrirat će se od Orijenta preko grčko-rimskog svijeta pa do njegova vremena, odnosno tadašnjih zbivanja. U završnom krugu rasprave, kako bi se stekao pregled nad Hegelovom filozofijom povijesti, sagledat će se neki od pokušaja njezina tumačenja. U sklopu navedenog studenti će se upoznati s Löwithovim tumačenjem Hegelove filozofije povijesti kao teodiceje i Kangrginim smiještanjem Hegelove filozofije povijesti u antitezu između metafizike i revolucije.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar nadopunjuje kurikulum studija filozofije kritičkim promišljanjem Hegelove filozofije povijesti te reaktualiziranjem recepcije Hegela u kontekstu hrvatske filozofske tradicije (Kangrga, Sutlić, Pažanin).
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

 

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima seminara, načinu rada i preuzimanju seminarskih obaveza. Kratak opis osnovne ideje i svrhe seminara s obzirom na naslov kolegija.

I. Uvođenje u Hegelov filozofijski sustav

1. Sustav – metoda – znanost

2. Prelazak ideje u povijest

3. Neke pretpostavke svjetske povijesti

4. Narodi i individuumi u povijesti

5. Onto-logička struktura povijesti

II. Hegelova filozofija povijesti

6. Razumijevanje povijesti u Hegelovoj filozofiji povijesti

7. Orijentalno carstvo kao polazište samoozbiljenja duha

8. Prvo posredovanje duha u grčkom svijetu

9. Sazrijevanje duha u Rimskom carstvu

10. Germanski svijet

III. Tumačenja Hegelove filozofije povijesti

11. Hegelova filozofija povijesti kao teodiceja (Karl Löwith)

12. Hegel – metafizika ili revolucija (Milan Kangrga)

13. Završna rasprava i evaluacija.

 

Literatura

A. Primarna literatura

– G. W. F. Hegel, Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed 1966.

– Milan Kangrga, Etika ili revolucija, Zagreb: Naprijed, 1989.

– Karl Löwith, Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb: „August Cesarec“; Svjetlost: Sarajevo, 1990.

– Vanja Sutlić, Uvod u povijesno mišljenje, Zagreb: Demetra, 1994.

B. Sekundarna literatura

– Vladimir Filipović, Klasični njemački idealizam, Zagreb: Matica hrvatska, 1962.

– G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, Zagreb: naklada Ljevak, 2000.

– G. W. F. Hegel, Znanost logike, Zagreb: Demetra , 2003-2004.

– Milan Kangrga: Praksa –  vrijeme – svijet, Zagreb: Naprijed, 1989.

– Milan Kangrga: Misao i zbilja, Zagreb: Naprijed, 1989.

– Karl Löwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Sarajevo: Veselin Masleša, 1988.

– Herbert Marcuse, Um i revolucija. Hegel i razvoj teorije društva, Sarajevo: „Veselin Masleša“ – „Svjetlost“, 1987.

– Ante Pažanin, Um i povijest, Zagreb: Hrvatski filozofsko društvo, 1992.

– Lino Veljak, Od ontologije do filozofije povijesti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2004.

– Predrag Vranicki, Filozofija historije (I.-III.), Zagreb: Golden marketing, 2003.