logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Metafizika ili filozofija povijesti: Povijesno mišljenje u djelu Milana Kangrge

Naziv kolegija: Metafizika ili filozofija povijesti: povijesno mišljenje u djelu Milana Kangrge
Nositelj/nastavnici: dr. sc. Lino Veljak, red. prof. / Marija Selak, znanstvena novakinja
Status: Izborni (za studente I-IV. godine)
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno.
ECTS: 3 boda.
Oblik nastave: Seminar
Korištene metode: Seminarski referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Jedan usmeno izloženi ili pismeni seminarski rad tijekom semestra.
Opis i cilj kolegija: Rad u seminaru odvijat će se u tri tematska kruga. Nakon povijesnog osvrta na časopis Praxis i Korčulansku ljetnu školu, uvodno će se razmotriti polazišni pojmovi bitka, svijeta i povijesti te će se pružiti razvojni i sustavni prikaz filozofije povijesti. Zatim će se sagledati povijesno shvaćanje svijeta u Kangrginoj filozofiji prema kojem je svijet moderni pojam koji svoje socijalno-povijesno podrijetlo ima u francuskoj revoluciji, a misaono-filozofijsko u Kantovoj Kritici čistog uma. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, postavit će se problem mogućnosti revolucije te će se na temeljima Kantove, Fichteove i Hegelove filozofije izvesti odnos svijest – samosvijest – povijest – svijet. U završnom krugu rasprave ustanovit će se moderni pojam prakse, gdje ključnu ulogu ima Marxova revolucionarna misao prakse. Uz osvrt na staro i novo shvaćanje pojma prakse u završnoj će se raspravi ponovo postaviti pitanje odnosa metafizike i filozofije povijesti gdje će se komparativnom metodom uspostaviti odnos Heideggerova pojma bitka i Kangrgina pojma svijeta.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar nadopunjuje kurikulum studija filozofije kritičkim promišljanjem hrvatske filozofijske tradicije te njezinim reaktualiziranjem u kontekstu suvremene borbe protiv kapitalizma.Također, kroz Kangrginu misao prakse studenti će navedenu problematiku sagledati osim iz perspektive filozofije povijesti i iz perspektive ontologije i etike.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima seminara, načinu rada i preuzimanju seminarskih obaveza. Kratak opis osnovne ideje i svrhe seminara s obzirom na naslov kolegija.

I. Svijest povijesnoga

2. UVODNI EKSKURS: Povijesni osvrt. Časopis Praxis, Korčulanska ljetna škola i filozofija prakse u kontekstu suvremene borbe protiv kapitalizma.

3. Pojam bitka i pojam svijeta. Svijet kao čovjekov proizvod.

4. Pojam svijeta i pojam povijesti. Svijet kao povijesno događanje.

5. Povjesnost i mogućnost. O utopijskom karakteru povijesnoga.

II. Metafizika i revolucija: Kant – Fichte – Hegel

6. Kantov povijesni obrat u mišljenju

7. Fichteova nauka slobode

8. Hegelovo mišljenje povijesnoga

9. EKSKURS: problem vremena u filozofiji Milana Kangrge

III. Moderni pojam prakse

10. Razlika između starog i novog pojma prakse

11. Marxova revolucionarna misao prakse

12. Metafizika ili filozofija povijesti? Heidegger vs. Kangrga

13. Završna rasprava i evaluacija.

 

Literatura

A. Primarna literatura

– Milan Kangrga, Etika ili revolucija, Zagreb: Naprijed, 1989.

– Milan Kangrga: Praksa –  vrijeme – svijet, Zagreb: Naprijed, 1989.

– Milan Kangrga: Misao i zbilja, Zagreb: Naprijed, 1989.

– Milan Kangrga, Spekulacija i filozofija od Fichtea do Marxa, Beograd: Službeni glasnik, 2010.

– Karl Marx, O historijskom materijalizmu: izbor tekstova, Zagreb: Školska knjiga, 1974.

– Johan Gottlieb Fichte, Osnova cjeokupne nauke o znanosti, Rijeka: Naprijed, 1974.

– Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed, 1966.

– Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed, 1990.

– Lino Veljak, Od ontologije do filozofije povijesti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2004.

B. Sekundarna literatura

Mogućnosti i granice etike u djelu Milana Kangrge, Filozofska istraživanja 3-4/2004.

– Predrag Vranicki, Filozofija historije (I.-III.), Zagreb: Golden marketing, 2003.

– Ernst Bloch, Subjekt – Objekt. Objašnjenja uz Hegelovu filozofiju, Rijeka: Naprijed, 1975.

– Karl Löwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Sarajevo: Veselin Masleša, 1988.

– Herbert Marcuse, Um i revolucija. Hegel i razvoj teorije društva, Sarajevo: „Veselin Masleša“ – „Svjetlost“, 1987.

– Pavo Barišić, “Pomračenje svijeta i bezavičajnost čovjeka”, Filozofska istraživanja, br. 38–39 (5–6/1990), str. 1303–1315.

– Terry Eagleton, Zašto je Marx bio u pravu, Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.

– Ernst Bloh, Marksove teze o Fojerbahu, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1976.

– Lino Veljak, “Svijet kao predmet ontologije”, Filozofska istraživanja, br. 20 (1/1987), str. 23–34.

– Lino Veljak, Prilozi kritici lažnih alternativa, Beograd: Otkrovenje, 2010.