logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Seminar iz povijesti filozofije: Kantov transcendentalni idealizam

Naziv predmeta: Seminar iz povijesti filozofije
Naziv kolegija: Kantov transcendentalni idealizam
Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, doc.
Izvoditelji kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, doc. / Ljudevit Fran Ježić, vanjski suradnik-doktorand
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: ljetni semestar akad. god. 2012./13., 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar
Opis kolegija: U seminaru se studenti uvode u Kantovo kritičko djelo intenzivnim radom na tekstu (ponajprije izborom tekstova iz djela Kritika čistoga uma i Prolegomena za svaku buduću metafiziku). Uz sudjelovanje u raspravama studenti prema vlastitom interesu i u dogovoru s nastavnikom odabiru jednu temu u obzoru problematike Kantova transcendentalnoga idealizma te pod vodstvom nastavnika o njoj izlažu ili je obrađuju u seminarskom radu. Svrha je kolegija razvijanje smisla za čitanje filozofijskoga teksta, prepoznavanje filozofijskih pitanja sadržanih u njemu i rasprava o njegovu značenju.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz povijesti filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u novom vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za svladavanje trećega dijela ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI, koji se odnosi na filozofiju u novom vijeku, odnosno klasični njemački idealizam.
Nastavne metode: zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskog teksta pod vodstvom nastavnika, studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja,rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom  nastavnika
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na dogovorenu temu ili pisanjem seminarskoga rada na dogovorenu temu
Način provjere znanja: praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika

 

Okvirni sadržaj kolegija po tjednima:

1.     Dogovor o načinu rada, pregled i ustroj Kantovih djela izabranih za kolegij, prvo i drugo izdanje Kritike čistoga uma

2.     Problematski povod Kritici čistoga uma, Kant spram Lockea, Humea, Leibniza i Wolffa, metafizika i kritika

3.     Transcendentalni idealizam kao empirijski realizam, analitički i sintetički sudovi

4.     Transcendentalna estetika, transcendentalni idealitet vremena i prostora

5.     Logika, Kant spram Aristotela i transcendentalna dedukcija kategorija

6.     Transcendentalna sinteza uobrazilje, produktivna i reproduktivna uobrazilja

7.     Transcendentalno jedinstvo apercepcije, načelo „ego cogito, ergo sum“, predodžba „ja mislim“

8.     Shematizam čistih pojmova razuma

9.     Načelo svih analitičkih sudova, načelo svih sintetičkih sudova, phaenomena i noumena, transcendentalni predmet, stvar po sebi

10.  Transcendentalna dijalektika i transcendentalni privid, ideje, Kant spram Platona

11.  Paralogizmi čistoga uma, paralogizam idealiteta, Kant spram Jacobija

12.  Antinomije čistoga uma

13.  Ideal čistoga uma, regulativna upotreba ideja

14.  Disciplina, kanon, arhitektonika i povijest čistoga uma

15.  Pokantovske rasprave o idealizmu i stvari po sebi, završne rasprave kolegija

 

Literatura:

I. Osnovna primarna literatura:

  • Kant, I., Kritika čistog uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984. (prev. V. D. Sonnenfeld)
  • Kant, I., Dvije rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 1953. (prev. V. D. Sonnenfeld) (I. Prolegomena za svaku buduću metafiziku, II. Osnov metafizike ćudoređa)

II. Preporučena dodatna primarna literatura:

  • Kant, I., Logika (ulomci), u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 69.-94. (prev. D. Barbarić)
  • Kant, I., Über die von der Königl. Akademie der Wissenschaften zu Berlin für das Jahr 1791 ausgesetzte Preisfrage: Welches sind die wirklichen Fortschritte, die die Metaphysik seit Leibnitzens und Wolf’s Zeiten in Deutschland gemacht hat?, Goebbels und Unzer, Königsberg, 1804.
  • Kant, I., Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990. (prev. V. D. Sonnenfeld)
  • Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976. (prev. V. D. Sonnenfeld; napose se preporuča Uvod)
  • Jacobi, F. H., O transcendentalnome idealizmu, u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 193.-203. (prev. K. Miladinov)

Popis Kantovih izvornih tekstova na njemačkome i poveznice na njih (preporuča se već klasično izdanje Pruske akademije znanosti u Berlinu, dostupno i u Fakultetskoj knjižnici): http://de.wikisource.org/wiki/Immanuel_Kant

Kantova djela u njemačkoj digitalnoj knjižnici Zeno.org: http://www.zeno.org/Philosophie/M/Kant,+Immanuel

III. Sekundarna literatura (izbor):

  • Beck, J. S., Erläuternder Auszug aus den critischen Schriften des Herrn Prof. Kant, auf Anrathen desselben. Erster Band, welcher die Critik der speculativen und praktischen Vernunft enthält, Johann Friedrich Hartknoch, Riga, 1793.
  • Caygill, H., A Kant Dictionary, Blackwell, London, 1995.
  • Mellin, G. S. A., Encyclopädisches Wörterbuch der Kritischen Philosophie. oder Versuch einer fasslichen und vollständigen Erklärung der in Kants kritischen und dogmatischen Schriften enthaltenen Begriffe und Sätze. mit Nachrichten, Erläuterungen und Vergleichungen aus der Geschichte der Philosophie begleitet, und alphabetisch geordnet, Friedrich Frommann, Züllichau und Leipzig (1. svezak), Jena und Leipzig (2.-6. svezak), 1797.-1804.
  • Smith, N. K., A Commentary to Kant’s Critique of Pure Reason, Macmillan and Co, London, 1918.
  • Windelband, W., Povijest filozofije. Knjiga druga, Naprijed, Zagreb, 1990. (napose 1. Glava VI. Dijela: Kantova kritika uma i § 41. Stvar po sebi)

Djela Kantovih suvremenika, kao što su spomenuta Beckova  ili Mellinova, mogu se naći pretisnuta u corpusu tekstova naslovljenom Aetas Kantiana na http://de.wikisource.org/wiki/Aetas_Kantiana .