logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Klasični njemački idealizam

Klasični njemački idealizam

Naziv predmeta: Klasični njemački idealizam
Nositelji: prof. dr. Borislav Mikulić
Status: izborni predmet za studente u jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju filozofije; izborni za druge studijske grupe
ECTS-bodovi: 4 boda
Oblik nastave: predavanja s participacijom studenata
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski (očekuje se poznavanje njemačkog jezika)
Uvjet upisa: odslušan Uvod u filozofiju; kolokvij za studente drugih grupa i upisan najmanje 3. semestar studija (preporučuje se od 5. semestra)
Način provjere znanja: praćenje referentne literature (za 4 izostanka obavezan nadoknadni izvještaj o radu), diskusija o referentnim tekstovima, ko-prezentacija studenata, pismeni rad (8-10 kartica = 1/4 ispitne obaveze) kao uvjet za završni ispit (izbor tema u dogovoru s nastavnikom), završni usmeni ispit (3/4 ispitne obaveze)
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave, diskusija, praćenje samostalnog rada studenata kroz vlastitu lektiru, konzultacije, sveučilišna anketa za studente
Cilj: kolegij treba pružiti uvid u filozofske, metafilozofske te, djelomice, kulturološke aspekte studija filozofije općenito te posebno klasičnog njemačkog nasljeđa; namijenjen primarno studentima filozofije, otvoren za studente komparativne književnosti, germanistike, kulturne antropologije; daje prikaz nastanka i osnovnog toka klasičnog njemačkog idealizma preko primarnih izvora, uvesti u čitanje tekstova i razumijevanje pojmovnika i stilskih tvorbi, motivira za čitanje suvremenih interpretacija, osposobljava za primjenu klasično-idealističkog filozofskog nasljeđa na suvremenost; njeguje nasljeđe zagrebačke škole filozofije prakse.
Sadržaj: Na tragu nasljeđa filozofije praxis, predmet je usmjeren na to da uz uvažavanje osnovnih crta historijskog slijeda filozofskih ideja u rasponu od Kantova transcendentalizma preko pozitivnih učenja spekulativnih idealista do uključivo Marxove kritike idealizma težište prikaza stavi, s jedne strane, na konceptualno revolucioniranje filozofije polazeći od prevrata u razumijevanju filozofije kroz kritiku spoznaje i metafizike, kroz ideju apsoluta, razuma, uma, duha, djelovanja i stvaranja, sistema i povijesnosti. S druge strane, interes kolegija je usmjeren na tvorbene procedure spekulativnog diskursa filozofije od imanentno-filozofskih kategorija do integracije “izvanjskih” epohalnih događaja u diskurs filozofije. Posebno mjesto u tome pripada s jedne strane autointerpretacijama idealizma kao što su Fichteove i Schellingove kritike suvremenih filozofskih pozicija i Hegelovi prikazi Kanta, Fichtea i Schellinga, i s druge strane, suvremenim interpretacijama klasičnog idealizma kao temelja kritičkog mišljenja suvremenosti.
Literatura: Obuhvaća sva izvorna djela njemačkog klasičnog idealizma (od Kanta do Hegela) dostupna u prijevodima; obavezan ispitni program obuhvaća a) po jedno kapitalno djelo svakog filozofa po izboru studenata (ukupno četiri djela); b) po 1 primjerak klasične suvremene interpretacije (monografije i sinteze, po izboru studenta) te c) filozofsko-povijesne preglede (obavezan 1 naslov).