logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Metafizika subjektivnosti (seminar)

Naziv kolegija: Metafizika subjektivnosti (seminar iz metafizike)
Nastavnik nositelj: prof. dr. sc. Lino Veljak
Nastavnik izvoditelj: dr. sc. Goran Sunajko, znanstv. suradnik
ECTS: 3 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I- IV. godine studija
Trajanje: zimski semestar 2014/15 (2 sata tjedno)
Oblik nastave: seminar uz diskusiju
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Redovito pohađanje seminara, sudjelovanje u raspravama, uvodno izlaganje ili pisani uradak.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i Sveučilišna anketa
Cilj kolegija: Cilj je kolegija prikazati i raspraviti jednu od temeljnih, a u novovjekovnoj filozofiji i temeljne metafizičke  pozicije – metafizike subjektivnosti. Važnost kolegija je u sagledavanju pozicije metafizike u epohi koja nastoji antropocentričnim pristupom osloboditi čovjeka srednjovjekovne metafizičke uvjetovanosti Bogom, pa na njegovo mjesto nastoji postaviti čovjeka kao subjekta. Takvom postupku prethodio je supstancijalan raskid a Antikom i objektivnim poretkom kozmosa koji je, pojavom kršćanskog pojma Boga, otvorio pitanje subjektivnosti koje je u potpunosti zaživjelo u novovjekovnoj metafizici. Kolegiju je, stoga, cilj pokazati kako je takav postupak metafizički, odnosno da je novovjekovna metafizika transformirana iz srednjovjekovne upravo na poziciji metafizike subjektivnosti, koja je pored uma kao temeljnog metafizičkoga načela (metafizika uma), jednako tako utemeljena na volji (metafizika volje) posredstvom koje čovjek pokreće sebe i svijet oko sebe. Kroz raspravu će se uvidjeti kako metafizika nije odbačena kako se to nastojalo prikazati (kraj metafizike), već je odmijenjena novom metafizičkom pozicijom – metafizikom subjektivnosti. Kroz izlaganja i diskusiju nastojat će se, problemskim pristupom, sagledati argumenti koji pokazuju kako je, kroz poziciju relacije subjekt – objekt,  upravo metafizika omogućila čovjekovo postavljanje na mjesto razumnog i voljnog bića, odnosno kako je čovjek uspio sebe postaviti kao princip »sebeuzrokovanja« upravo posredstvom metafizike. Seminar je postavljen tako da se ne prikazuje temu samo afirmativno, nego ujedno nastoji prikazati otpore čistoj subjektivnosti u nekim pozicijama, osobito Hegela, Husserla i Heideggera, kako bi se stekao uvid u poteškoće oko formulacije pozicije subjektivnosti. Stoga će se, na kraju, raspraviti suvremena problematika o »kraju metafizike«, odnosno u kojoj je mjeri ona moguća i koja je uloga metafizike kao metafizike subjektivnosti u filozofskom promišljanju danas.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: S obzirom da je riječ o dijelu metafizike te da se razmatraju temeljni pojmovi koje pronalazimo i u drugim filozofskim disciplinama, kolegij je, pored metafizike, iznimno koristan za kolegije ontologije, filozofske antropologije i filozofije politike.
Korištene metode: predavanje, uvodna izlaganja studenata i rasprave

 

Sadržaj kolegija:

1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima metafizike subjektivnosti (um, razum, duša, mišljenje, volja, bitak, bit, sebeuzrokovanje, autonomija, subjekt-objekt), upoznavanje s ciljevima i sadržajem seminara, literaturom i načinom rada.

2. Descartesova metafizika subjektivnosti kao cogito ergo sum

3. Descartesova metafizika subjektivnosti kao princip »sebeuzrokovanja«

4. Spinozina metafizika subjektivnosti kao princip samospoznaje

5. Hobbesova metafizika subjektivnosti kao antropološka pozicija čovjeka – tvorca (author)

6. Rousseauova metafizika subjektivnosti kao santiment d’existence

7. Kantova metafizika subjektivnosti spoznavajućeg subjekta u razlici čistoga i praktičkoga

uma (transcendentalni subjekt i empirijski subjekt).

8.  Kantova moralna filozofija kao subjektivirajuća metafizika kroz kategorički imperativ

9.  Fichteova postavka o djelatnom subjektu i apsolutnom Ja

10. Hegelovo razmatranje subjektivnoga duha u odnosu spram apsoluta

11. Feuerbachova postavka antropocentrične subjektivnosti

12. Marxov subjektivizam društva i čovjeka koji mijenja svijet i sebe

13. Husserlova koncepcija intersubjektivnosti

14. Heideggerova transformacija subjektivnosti

15. Adornova pozicija »neidentičnoga« kao subjekta

 

Obvezna literatura:

– Descartes, René, Razmišljanja o prvoj filozofiji, sv. I., Demetra, Zagreb 1993.

– Descartes, René, Diskurs o metodi, Demetra, Zagreb 2011.

– Spinoza, Baruch, Etika: dokazana geometrijskim redom, Demetra. Zagreb 2000.

– Hobbes, Thomas, Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb 2004 (dio).

– Rousseau, Jean – Jacques, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima; 

  Društveni ugovor, Školska knjiga, Zagreb 1978 (dio).

– Kant, Immanuel, Kritika čistoga uma, Matica hrvatska, Zagreb 1984 (dio).

– Kant Immanuel, Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb 1990 (dio).

– Fichte, Johann Gottlieb, Osnova cjelokupne nauke o znanosti, Naprijed, Zagreb 1974.

– Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, Fenomenologija duha, Ljevak, Zagreb 2000 (dio).

– Feuerbach, Ludwig, Principi filozofije budućnosti, Kultura, Beograd 1956.

– Marx, Karl, Kritika Hegela, Rad, Beograd 1980 (dio).

– Marx, Karl, Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1989 (dio).

– Husserl, Edmund, Kartezijanske meditacije II: Prilog fenomenologiji intersubjektivnosti,

   Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba, Zagreb 1976.

– Heidegger, Martin, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1988 (dio).

– Adorno, Theodor, Negativna dijalektika, BIGZ, Beograd 1979 (dio).

 

Izborna (preporučena) literatura:

– Burger, Hotimir, Subjekt i subjektivnost, Globus, Zagreb 1990.

– Veljak, Lino, Ontologija i metafizika, Logos 1 (2013), br. 2, str. 9-19.

– Cassirer, Ernst, Descartes, Demetra. Zagreb 1997.

– Russell, Bertrand, Povijest zapadne filozofije, Zagrebačka naklada/Ibis grafika 2010.

– Berdjajev, Nikolaj, Ja i svijet objekata, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1984.