logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Negativna i pozitivna filozofska antropologija (seminar)

Naziv kolegija: Negativna i pozitivna filozofska antropologija (seminar iz Filozofske antropologije)
Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Luka Bogdanić
Nastavnik izvoditelj: dr. sc. Goran Sunajko, znanstv. suradnik
ECTS: 3 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I- IV. godine studija
Trajanje: zimski semestar 2014/15 (2 sata tjedno)
Oblik nastave: seminar uz diskusiju
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Redovito pohađanje seminara, sudjelovanje u raspravama zbog problemskoga pristupa temi, uvodno izlaganje ili pisani uradak.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i Sveučilišna anketa
Cilj kolegija: Cilj je kolegija problemskim pristupom, izlaganjima i raspravama sagledati antropološko-političke postavke i posljedice koje u suvremenome svijetu proizlaze iz razlikovanja negativne i pozitivne političke antropologije. Prije svega, riječ je o političko-teorijskim postulatima, ali i praktičnim posljedicama koje proizlaze iz postavke o čovjeku kao »izvorno zlom biću« (negativna filozofska antropologija) i čovjeku kao »izvorno dobrom biću« (pozitivna filozofska antropologija). Zbog toga je seminar podijeljen u dvije cjeline koje će predstaviti dva oprečna antropološka postulata. U prvoj se cjelini razmatra liberalna tradicija negativne antropologije (Hobbes, Locke, Smith, Mill), a u drugoj, demokratsko-republikanska tradicija pozitivne antropologije (Hume, Rousseau, Kant). U izlaganjima i raspravama će se sučeljavati dvije antropološke paradigme te sagledavati i komentirati posljedice koje iz njih proizlaze po pitanju čovjekova života u suvremenom društvu, odnosno političkoj zajednici (državi). Dvije oprečne premise manifestiraju se u dva različita oblika ljudskih udruženja – liberalnome, koji vodi društvu i republikanskome (demokratskom) koji vodi zajednici. Nakon svih izloženih uvida u dvije temeljne antropološke paradigme, raspravit će se o presudnom suvremenom i danas nezaobilaznom razlikovanju između koncepta liberalno shvaćenoga građanina (bourgeois) koji je nošen privatnim interesima i koncepta republikanski shvaćenog građanina (citoyen) koji nastoji djelovati za opće dobro. Na kraju, raspravit će se i ponuditi rješenja o prevladavanju temeljnog problema pomirenja liberalne i demokratsko-republikanske premise o čovjeku. 
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Važnost kolegija (seminara) jest u analiziranju jednoga od temeljnih filozofskih pitanja što je čovjek?, koje je u suvremenim društvenim odnosima bezidejnog »materijaliziranoga« i »tehniziranoga« svijeta izgubilo značaj. Seminar će se koncentrirati na nadgradnju toga temeljnoga pitanja u raspravi o tome kakav je čovjek izvorno?, koje propituje njegov položaj u društvu i izgradnji kakvoga društva. Stoga je važno da studenti filozofije anticipiraju temeljne postavke o čovjeku i njegovoj ulozi u promišljanju i promijeni suvremenoga svijeta koji se sve više odmiče od izvornoga značenja čovjeka. Zbog problemskoga pristupa, kolegij je pogodan za studente svih godina studija, jer se pored temeljnog pojmovlja razmatraju pitanja temeljena na diskusiji i pokušaju uočavanja i prevladavanja postavljenih problema. Time je kolegij, osim za filozofsku antropologiju, koristan i važan za cjelokupni kurikulum, napose metafiziku, ontologiju, etiku, filozofiju politike i socijalnu filozofiju.    
Korištene metode: predavanje, uvodna izlaganja studenata i rasprave

Sadržaj kolegija (seminara):

1.Uvodno predavanje (Scheler, Gehlen, Rothacker) s temeljnim pojmovima pozitivne i negativne antropologije, upoznavanje s ciljevima i sadržajem seminara, literaturom i načinom rada.

I. (2) Negativna antropologija – temeljni pojmovi i analiza problema

3. Thomas Hobbes – izlaganje temeljnih pozicija liberalne tradicije

4. Thomas Hobbes II. dio (izlaganja iz Levijatana)

5. John Locke (Dvije rasprave o vladi, Ogled o ljudskom razumu)

6. Adam Smith (Bogatstvo naroda)

7. J. S. Mill (Utilitarizam, Izabrani politički spisi)

II. (8) Pozitivna antropologija – temeljni pojmovi i analiza problema

9.  David Hume (Rasprava o ljudskoj prirodi)

10. J. – J. Rousseau – izlaganje temeljnih pozicija demokratsko-republikanske tradicije

11. pozitivna antropologija u Raspravi o nejednakosti među ljudima

12. pozitivna antropologija u Émileu

13. pozitivna antropologija u Društvenom ugovoru

14. Kant – antropološka razmatranja morala (Antropologija u pragmatičnom pogledu,    

     Osnivanje metafizike ćudoređa)

15. Zaključna razmatranja o filozofskim posljedicama negativne i pozitivne antropologije u praksi: liberalni građanin (bourgeois) i republikanski građanin (citoyen); društvo nasuprot zajednici – rasprava o prevladavanju problema.

Obvezna literatura:

(Student/ica odabire jednu ili dio knjige koju će izložiti ili napisati rad).

–     Hobbes, Thomas, Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.

–     Rousseau, Jean – Jacques, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima; 

      Društveni ugovor, Školska knjiga, Zagreb 1978.

–       Rousseau, Jean – Jacques, Emil ili o vaspitanju, Znanje, Beograd 1950 (dostupno i na francuskom jeziku).

–       Hume, David, Rasprava o ljudskoj prirodi, Veselin Masleša, Sarajevo 1983.

–       Smith, Adam, Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, Poslovni dnevnik, Zagreb 2007.

–       Locke, John, Dvije rasprave o vladi, Naklada Jurčić, Zagreb 2013.

–       Locke, John, Ogled o ljudskom razumu, Breza, Zagreb 2007.

–       Mill, John Stuart, Utilitarizam, Kultura, Beograd 1960.

–       Mill, John Stuart, Izabrani politički spisi, Zagreb 1988.

–       Kant, Immanuel, Antropologija u pragmatičnom pogledu, Breza, Zagreb 2003.

–       Kant, Immanuel, Osnivanje metafizike ćudoređa, Feniks, Zagreb 2003.

Preporučena (dopunka) literatura: (služi kao pomoć pripadajućoj knjizi obvezne literature)

–       Patrick Riley, Patrick (ed.), Cambridge Companion to Rousseau, Cambridge University Press, Cambridge 2006.

–       Goldschmidt, Victor, Anthropologie et politique: Les principes du système de Rousseau, J. Vrin, Paris 1983.

–       Lalović, Dragutin, Mogućnosti političkoga, Disput. Zagreb 2006.

–       Hobbes, Thomas, De Cive, Oxford University Press. Oxford 1983.

–       Neuendorff, Hartmut, Pojam interesa: studija o teorijama društva Hobbesa, Smitha i Marxa, Informator, Zagreb 1991.

–       Macpherson, Crawford Brough, Politička teorija posjedničkog individualizma, SSOH Varaždin 1981.

–       Božićević, Vanda, Filozofija britanskog empirizma, Školska knjiga. Zagreb 1996.

–       Raunić, Raul, Pretpostavke liberalnog razumijevanja čovjeka, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2005.

–       Lakićević/Stojanović/Vujačić, Teoretičari liberalizma, Službeni glasnik, Beograd 2008.

–       Ravlić, Slaven: Poredak slobode: politička misao Johna Stuarta Milla, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2001.

–       Max Horkheimer/Theodor Adorno, Dijalektika prosvjetiteljstva, Veselin Masleša – Svjetlost, Sarajevo 1989.

–       Max Horkheimer, Kritika instrumentalnog uma, Globus, Zagreb 1988.

–       Max Scheler, Ideja čovjeka i antropologija, Globus, Zagreb 1996.

–       Rothacker, Erich, Filozofska antropologija, »Veselin Masleša«, Sarajevo 1985.

–       Haeffner, Gerd, Filozofska antropologija, Breza, Zagreb 2003.

–       Davor Ljubimir, Kantova četiri pitanja, Demetra 2010.