logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Nietzscheovo tumačenje kulture

Naziv kolegija:  Nietzscheovo tumačenje kulture (seminar iz filozofske antropologije)
Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
Nastavnik izvođač: dr. sc. Mladen Planinc, viši asistent
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: ljetni semestar, akademske 2014. godine
Oblik nastave: 2 sata seminara tjedno
Uvjeti za upis: Uvjeta za upis kolegija nema.
Uloga kolegija: Izborni kolegij iz ponude Katedre za filozofsku antropologiju.
Cilj kolegija i korištene metode: Interdisciplinarni pristup problematici. Razvijanje kompetencije razumijevanja i tumačenja tekstova filozofskih klasika.
Način polaganja kolegija: seminarski rad, uredno izvršavanje seminarskih obaveza
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: studentska anketa


Sadržaj kolegija:

1-2. Uvodna predavanja: Hermeneutički pristup Nietzscheovom konceptu „dionizijskih“ fenomena.  Apolinijska kultura versus „fantastično preobilje života“. Zanos i ugroza.

3-8. Hermeneutičko i ontopoietičko tumačenje izabranih poglavlja i fragmenata iz Nietzscheovih ranih spisa „Rođenje tragedije iz duha glazbe“ i „Filozofija u tragičnom dobu Grka“. Što za Nietzschea znači „tragično“ u filozofiji? Popratni fragmenti iz „Radosne znanosti“, „Genealogije morala“ i „Volje za moć“ o problemu razumijevanja kulture u Nietzschea. Dioniz – od klasične filologije (Walter F. Otto) do arhetipske biti kulture.

9-10. Nietzscheovo i Heideggerovo tumačenje predsokratovaca: Heraklit i Anaksagora.

Bivstvujuće i ne-bivstvujuće. Anaksagorin „kaos“. Stvaranje i raz-tvaranje. Tvar i mijena.

11-12. Zakazivanje jezika metafizike i „postmetafizičko“ mišljenje. Osvrt na Heideggerovo tumačenje Aristotelova pojma „dynamis“. Problem metafizičkog antropologizma.

13-14. Nietzscheova „vulkanska“ metaforika. Kultura i eruptivno. Silnice. Magma.

15. Iščekivanje došašća „dionizijskih“ filozofa i kozmologijska bit „katastrofe“ mišljena iz aspekta Nietzscheove volje za moć.

 

Temeljna literatura:

a) izabrani fragmenti i poglavlja u prijevodu:

  • Friedrich Nietzsche: Rođenje tragedije, GZH, Zagreb 1983.
  • Friedrich Nietzsche: Filozofija u tragičnom razdoblju Grka, Novum, Zagreb 2009.
  • Friedrich Nietzsche: Radosna znanost, Demetra, Zagreb 2003.
  • Friedrich Nietzsche: Uz genealogiju morala, AGM, Zagreb 2004.
  • Friedrich Nietzsche: Volja za moć. Pokušaj prevrednovanja svih vrijednosti; posebice: „Dioniz“, fragmenti 1003.-1052., Mladost, Zagreb 1988.
  • Martin Heidegger: Nietzscheova metafyzika, Visovac, Zagreb 1994.
  • Hermann Diels: Predsokratovci I i II (Heraklit, Anaksagora), Naprijed, Zagreb 1983.

b) kritičko izdanje Nietzschea na njemačkom jeziku:

  • Friedrich Nietzsche: Sämtliche Werke. Kritische Studienausgabe in 15 Bänden (priredili G. Colli i M. Montinari), Deutscher Taschenbuch Verlag de Gruyter, Berlin/New York; fragmenti iz zaostavštine: Nachgelassene Fragmente, Band 7-13., ibidem.
  • Friedrich Nietzsche: Werke in drei Bänden (priredio Karl Schlechta), Hanser, München 1966.

Pojedinačne studije na njemačkom jeziku u izdanju: Alfred Kröner Verlag, Stuttgart.

Detaljnu sekundarnu literaturu na stranim jezicima studenti će dobiti tokom nastave.