logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Njemački prosvjetiteljski spor oko panteizma

Naziv kolegija: Njemački prosvjetiteljski spor oko panteizma
Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, doc.
Izvoditelj kolegija: Ljudevit Fran Ježić, asist.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar akad. god. 2013/14., 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar
Opis kolegija: U seminaru se studenti uvode u rasprave zreloga njemačkoga prosvjetiteljstva koje su objedinjene pod nazivom spor oko panteizma (njem. Pantheismusstreit). Nadovezujući se na polustoljetnu tradiciju suprotstavljenosti leibnizovsko-wolffovske školske filozofije te pijetističke thomasijevsko-crusijevske filozofije, 1785. i 1786. objavljena su četiri spisa u kojima se suprotstavljaju dva gledišta o Lessingovu navodnu spinozizmu, o naravi Spinozine filozofije i o odnosu vjere i uma. Prvo je gledište zastupao čuveni židovski prosvjetitelj u wolffovskoj tradiciji Moses Mendelssohn u djelima Časovi jutarnje pouke ili predavanja o Božjoj opstojnosti te Riječ Lessingovim prijateljima, a drugo tada još slabo poznati filozof Friedrich Heinrich Jacobi u djelima O Spinozinoj nauci u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu i Protiv Mendelssohnovih optužaba u njegovu spisu Lessingovim prijateljima. Te su rasprave snažno obilježile posljednja dva desetljeća 18. stoljeća vrativši ugled Spinozinoj filozofiji i uzdrmavši vladajuće prosvjetiteljske ideale, a njihov spor popratili su raspravama najugledniji njemački filozofi (Hamann, Wizenmann, Kant, Herder). U seminaru će se pažnja posvetiti spomenutim četirima raspravama Mendelssohna i Jacobija te osobito znatnim prikazima i presudama njihova spora u Wizenmanna (Rezultati Jacobijeve i Mendelssohnove filozofije kritički istražene dragovoljcem) i Kanta (Što znači orijentirati se u mišljenju?). – Na uvodnim predavanjima studenti su pozvani postavljati pitanja i sudjelovati u raspravi, a kasnije tijekom seminara, pored toga, prema vlastitu interesu i u dogovoru s nastavnikom svatko će odabrati jednu temu u obzoru problematike spora oko panteizma te pod vodstvom nastavnika o njoj izložiti na satu ili ju obraditi u seminarskome radu. Svrha je kolegija razvijanje smisla za čitanje filozofijskoga teksta, prepoznavanje filozofijskih pitanja sadržanih u njem, razmišljanje i raspravljanje o njegovu značenju. Kolegij se posebno veže uz kolegij Fichteova transcendentalna filozofija koji slijedi u ljetnome semestru, a u koji je ovaj seminar i neposredan uvod.
Uloga kolegija u ukupnome kurikulu: seminar iz povijesti filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u novome vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za svladavanje trećega dijela ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI, koji se odnosi na filozofiju u novome vijeku, odnosno na klasični njemački idealizam.
Nastavne metode: zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta pod vodstvom nastavnika, studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava i razgovor na osnovi proučenoga teksta pod vodstvom nastavnika.
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na dogovorenu temu ili pisanjem seminarskoga rada na dogovorenu temu.
Način provjere znanja: praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje pripremljenosti studenata za seminar po tumačenju teksta, rasprava i razgovor pod vodstvom nastavnika.

Okvirni sadržaj kolegija po tjednima:

1.     Dogovor o načinu rada, pregled filozofskih djela izabranih za kolegij, prvo i drugo izdanje Jacobijeva djela O Spinozinoj nauci u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu.

2.     Problematsko okružje spora oko panteizma u oprjeci leibnizovsko-wolffovske filozofije i njemačke pijetističke filozofije, Wolffovo izlaganje i pobijanje spinozizma, Mendelssohnovi i Jacobijevi izvori za prosudbu naravi Spinozine filozofije  i Lessingova spinozizma.

3.     Mendelssohnova i Jacobijeva prepiska o Lessingovu spinozizmu i Spinozinoj filozofiji te o dosegu i granicama metafizičkoga dokazivanja Božje opstojnosti.

4.     Mendelssohnova predavanja o Božjoj opstojnosti (1): o evidenciji u matematici i dokazima za Božju opstojnost, metode dokazivanja Božje opstojnosti, zdravi razum, spekulacija i um, orijentiranje u mišljenju.

5.     Mendelssohnova predavanja o Božjoj opstojnosti (2): što je spinozizam, dokle se wolffovac s njime slaže i kakva je narav Lessingova pročišćenoga panteizma?

6.     Kantov Jedini mogući dokazni temelj za demonstraciju Božje opstojnosti (1763.) i uvod u Jacobijevu filozofiju, Jacobijevi švicarski i francuski prethodnici.

7.     Prikaz Spinozine filozofije i Lessingova spinozizma u Jacobijevim pismima Mendelssohnu, Mendelssohnovo tumačenje Lessinga u Riječi Lessingovim prijateljima.

8.     Jacobi: spinozizam je ateizam, leibnizovsko-wolffovska filozofija nije manje fatalistička od spinozističke te nepopustljiva istraživača vodi u spinozizam, svaki put demonstrativnoga dokazivanja vodi u fatalizam.

9.     Jacobijev salto mortale u vjeru: element svake spoznaje i djelovanja je vjera, svi smo rođeni u vjeri; filozofijsko obrazlaganje tih tvrdnja u Wizenmannovim Rezultatima, prvenstvo objave i iskustva pred umom, prvenstvo činjenicâ pred njihovim odnosima u općim istinama, prosvjetiteljski deizam i kršćanski teizam, Wizenmannov historijski dokaz za Božju opstojnost.

10.  Jacobijevi i Wizenmannovi izvodi i rezultati u usporedbi s Kantovima u Kritici čistoga uma.

11.  Kantov spis Što znači orijentirati se u mišljenju?, Kantova presuda između Mendelssohna i Jacobija, odnos vjere i uma.

12.  Kant (nastavak): vjera u Božju opstojnost iz umske potrebe.

13.  Wizenmannovi prigovori Kantovu pojmu i izvodu umske vjere u Božju opstojnost, Kantovi odgovori u Kritici praktičkoga uma. Jacobijevi prigovori Kantu u spisu David Hume o vjeri. Idealizam i realizam.

14.  Herder (Razgovori o Bogu) i Hamann u sporu oko panteizma.

15.  Daljnji tijek rasprava o sporu oko panteizma i odjeci, osobito s obzirom na prijam Kantove filozofije, Reinholdova Pisma o Kantovoj filozofiji, završna rasprava u ovome kolegiju.

 

Literatura:

I. Osnovna primarna literatura:

  • Njemački prosvjetiteljski spor oko idealizma. Čitanka za studente (prir. i prev. Lj. F. Ježić)
  • Jacobi, Friedrich Heinrich, O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu (prev. D. Domić), Demetra, Zagreb, 2013.

II. Preporučeni njemački izvornici za primarnu literaturu:

  • Scholz, Heinrich (ur.), Die Hauptschriften zum Pantheismusstreit zwischen Jacobi und Mendelssohn, Reuther & Reichard, Berlin, 1916. (kritičko izdanje četiriju osnovnih djela: Mendelssohnovih Morgenstunden oder Vorlesungen über das Dasein Gottes i An die Freunde Lessings, Jacobijevih Über die Lehre des Spinoza in Briefen an den Herrn Moses Mendelssohn i Wider Mendelssohns Beschuldigungen in dessen Schreiben an die Freunde Lessings)
  • [Wizenmann, Thomas,] Die Resultate der Jacobischen und Mendelssohnschen Philosophie. kritisch untersucht von einem Freywilligen, G. J. Göschen, Leipzig, 1786.
  • Kant, Immanuel, “Was heißt: sich im Denken orientieren?”, u: Kant’s gesammelte Schriften. Herausgegeben von der Königlichen Preußischen Akademie der Wissenschaften. Band VIII: Abhandlungen nach 1781, Walter de Gruyter, Berlin und Leipzig, 1923., str. 131-147.

III. Preporučena dodatna primarna literatura:

  • Mendelssohn, Moses, “Jutarnji satovi ili Predavanja o tubitku Boga” (prev. A. S. Kalenić), u: Mendelssohn, M., Opera selecta. Sv. 2, Demetra, Zagreba, 2001., str. 39-199.
  • Mendelssohn, M., “Lessingovim prijateljima” (prev. A. S. Kalenić), u: Mendelssohn, M., Opera selecta. Sv. 2, Demetra, Zagreba, 2001., str. 209-242
  • Mendelssohn, M., “Razgovori”, u: Mendelssohn, M., Opera selecta. Sv. 1 (prev. V. Ratković), Demetra, Zagreb, 2000., str. 81-99 (prva dva razgovora).
  • Mendelssohn, M., “Gespräche”, u: Moses Mendelssohn’s gesammelte Schriften. Herausgegeben von Prof. Dr. G. B. Mendelssohn. Erster Band, Brockhaus, Leipzig, 1843., str. 191-210. (prva dva razgovora)
  • Lessing, Gotthold Ephraim, Die Erziehung des Menschengeschlechtsund andere Schriften, Reclam, Stuttgart, 1980.Kant, I., “Der einzig mögliche Beweisgrund zu einer Demonstration des Daseins Gottes”, u: Kant’s gesammelte Schriften. Herausgegeben von der Königlichen Preußischen Akademie der Wissenschaften. Band II: Vorkritische Schriften II 1757-1777, Georg Reimer, Berlin, 1912., str. 63-163.
  • Kant, I., Kritika čistog uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984. (prev. V. D. Sonnenfeld) (napose 3. poglavlje 2. dijela “Ideal čistoga uma”).
  • Kant, I., Dvije rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 1953. (prev. V. D. Sonnenfeld) (I. Prolegomena za svaku buduću metafiziku, II. Osnov metafizike ćudoređa; napose iz prve rasprave § 55, 57-60).
  • Kant, I., Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990. (prev. V. D. Sonnenfeld) (napose V. dio 2. poglavlja “Opstojnost boga kao postulat čistog praktičkog uma”).
  • Kant, I., Religija unutar granica pukoga uma (prev. K. Miladinov), Breza, Zagreb, 2012.
  • Spinoza, Etika. Dokazana geometrijskim redom (prev. O. Žunec), Demetra, Zagreb, 2000.
  • Spinoza, Listopisi. Razmjena pisama između Spinoze i njegovih prijatelja i suvremenika od 1661. do 1676. (prir. i prev. O. Žunec), Demetra, Zagreb, 2003.
  • Wolff, Christian, Theologia naturalis methodo scientifica pertractata. Pars posterior. Editio secunda priori emendatior, Officina Libraria Rengeriana, Francofurti & Lipsiae, 1741. (§ 671-716, tj. prikaz i pobijanje spinozizma)

SourceURL:file://localhost/Users/Boris/Library/Mail%20Downloads/Silab%20kolegija%20Njemacki%20prosvjetiteljski%20spor%20oko%20panteizma%20-%20zimski%20sem%202013-2014.doc

Scholzovo izdanje glavnih spisa za spor oko panteizma u digitalnoj knjižnici Internet archives: http://archive.org/details/diehauptschrifte00jaco

Mendelssohnova djela na njemačkome: http://de.wikisource.org/wiki/Moses_Mendelssohn

Jacobijeva djela na njemačkome: http://de.wikisource.org/wiki/Friedrich_Heinrich_Jacobi

Wizenmannovo djelo Die Resultate der Jacobischen und Mendelssohnschen Philosophie. kritisch untersucht von einem Freywilligen na Google books: http://books.google.hr/books?id=xOpOAAAAYAAJ&printsec=frontcover&dq=editions:9GropAjaUrQC&hl=en&sa=X&ei=fIBFUv9Hg9m0BpHggZAF&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false

Sabrana Kantova djela na njemačkome (preporuča se klasično izdanje Pruske akademije znanosti u Berlinu, dostupno i u Fakultetskoj knjižnici): http://de.wikisource.org/wiki/Immanuel_Kant

Kantov spis Was heißt: sich im Denken orientieren? u njemačkoj digitalnoj knjižnici Zeno.org: http://www.zeno.org/Philosophie/M/Kant,+Immanuel/Was+hei%C3%9Ft%3A+sich+im+Denken+orientieren

Lessingov spis Die Erziehung des Menschengeschlechts u digitalnoj knjižnici Zeno.org: http://www.zeno.org/Literatur/M/Lessing,+Gotthold+Ephraim/Theologiekritische+und+philosophische+Schriften/Die+Erziehung+des+Menschengeschlechts

Wolffova djela: http://de.wikisource.org/wiki/Christian_Wolff