logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Osnove političke ekonomije

Naziv kolegija: Osnove političke ekonomije
Nositeljica/izvođačica: dr. sc. Ankica Čakardić, doc.
Status predmeta: izborni
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Oblik nastave: seminar i diskusija
ECTS: 3 boda (nastava: 1 bod, redovito praćenje: 1 bod, završni pismeni rad ili referat u kolegiju: 1 bod)
Jezik: hrvatski
Uvjeti za upis seminara: odslušan Uvod u filozofiju (47295)
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave (dopuštena najviše 3 izostanka); sudjelovanje u diskusiji, referat o izabranoj temi kolegija ili završni esej, konzultacije; sveučilišna anketa
Cilj kolegija: Prikazati osnovne kategorije političke ekonomije, imajući u vidu marksističku analizu kapitalizma i kritiku neoklasične deskripcije kapitalističkih kriza.  Također, cilj je i razvoj sposobnosti za kritičko oblikovanje mišljenja i sustavnije dovođenje u vezu s drugim filozofskim i znanstvenim disciplinama (poput filozofije politike, etike, antropologije, kulturalnih studija, psihoanalitičke teorije, filozofije medija, filozofije roda i sl.)
Opis kolegija: Za razliku od liberalne ekonomije koja pod kapitalom shvaća sumu materijalnih novčanih sredstava za proizvodnju, Marx pod kapitalom razumije društveno-ekonomski odnos u kapitalizmu. Posrijedi je odnos vlasnika sredstava za proizvodnju (kapitalist, država) i radnika koji prodaje svoju radnu snagu. Fokus seminara u zimskom semestru bit će na političkoj ekonomiji Friedricha Augusta von Hayeka i trima problemskim područjima: (a) Hayekova kritika državne intervencije u privredi kroz anticikličku ekonomsku politiku (kritika J. M. Keynesa), (b) Hayekove polemike sa socijalizmom, odnosno državnim upravljanjem društvom i (c) vladavina prava, utemeljenje slobode, efikasnosti i pravde na osnovi najekonomičnijeg tržišno-konkurentskog komuniciranja i raspodjele znanja.

 

1.) Uvodne napomene o ciljevima seminara, literaturi i sadržaju pojedine izvedbene cjeline
2.) Austrijska ekonomska škola
3.) Ludwig von Mises – intervencionizam
4.) Put u ropstvo: napušteni put
5.) Gospodarska kontrola i totalitarizam
6.) Materijalni uvjeti i idealni ciljevi
7.) Individualizam: istiniti i lažni
8.) Ekonomija i znanje
9.) Značenje konkurencije
10.) Socijalistički račun
11.) Socijalistički račun
12.) Ricardov efekt
13.) Friedrich A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
14.) Zaključno izlaganje i diskusija

 

Obavezna literatura (ova izdanja ili bilo koja druga):

Izbor iz:

  • Friedrich August von Hayek, Individualizam i ekonomski poredak, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2002.
  • Friedrich August von Hayek, Put u ropstvo, Kruzak, Zagreb, 2001.
  • Friedrich August von Hayek, Politički ideal vladavine prava, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  • Theodore A. Burczak, Socialism after Hayek, UMP, 2009.
  • Ludwig von Mises i Friedrich A. Hayek, O slobodnom tržištu, Mate d.o.o., Zagreb, 1997.

Dopunska literatura:

  • Edward Feser (ur.), The Cambridge Companion to Hayek (tražiti pdf kod nastavnice)
  • Tobias Vogel, Hayeks „Verfassung der Freiheit“ (tražiti pdf kod nastavnice)
  • Hansgeorg Conert, Exkurs zur Ideologie des Neoliberalismus – Am Beispiel der Lehre
  • F.A. von Hayeks (tražiti pdf kod nastavnice)
  • Philip Mirowski i Dieter Plehwe, The Road from Mont Pelerin. The Making of the Neoliberal Thought Collective
  • Vladimir Gligorov (ur.), Kritika kolektivizma. Liberalna misao o socijalizmu, Filip Višnjić, Beograd, 1988.
  • Karl Marx, Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd, 1973.
  • David Ricardo, Načela političke ekonomije, Kultura, Zagreb, 1953.
  • Paul Mattick, Marx and Keynes. The Limits of the Mixed Economy