logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Princip i forma njemačkog idealizma (seminar)

Naziv kolegija: Princip i forma njemačkoga idealizma (seminar iz povijesti filozofije)
Nositelj/izvoditelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof./Ljudevit Fran Ježić, asist.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar akad. god. 2014./2015., 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema
Opis kolegija: U seminaru ćemo promišljati u čem se sastoji princip idealizma po kojem se je njemačka filozofija na kraju 18. stoljeća odlučno stala izgrađivati, kao i zašto i u kojem je smislu sustav bio nužnom formom filozofije. Probrani dijelovi filozofijskih spisa toga doba (1781.-1801.) na kojima će se intenzivno raditi u seminaru tematski obuhvaćaju Kantovu metodologiju čistoga uma, Jacobijevu kritiku prosvjetiteljskoga deizma i transcendentalnoga idealizma, Fichteov metodološki plan zasnivanja prvoga strogoga sustava idealizma, Schellingovo veoma pristupačno prikazivanje toga sustava uz promišljanje o principu idealizma i kriticizma naprama realizmu i dogmatizmu, i na koncu Hegelove prve objavljene misli o filozofiranju, filozofijskome sustavu i načelu prave spekulacije (subjekt-objekt kao apsolut). Tijekom seminara svatko od studenata prema vlastitu interesu i u dogovoru s nastavnikom odabire i zalazi u jednu temu u obzoru obrađivane problematike te pod vodstvom nastavnika o njoj izlaže ili ju obrađuje u seminarskome radu. Svrha je kolegija razvijanje smisla za čitanje filozofijskoga teksta, prepoznavanje filozofijskih pitanja sadržanih u njem, kritičko promišljanje i raspravljanje o njegovu značenju i smislu njegovih pitanja.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je neposredno povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u novome vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za svladavanje trećega dijela ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI, koji se odnosi na filozofiju u novome vijeku, odnosno klasični njemački idealizam.
Nastavne metode: zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskog teksta, studentsko seminarsko izlaganje na dogovorenu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava na osnovi proučenoga teksta.
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem dogovorenoga teksta, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta i raspravljanjem o njem; uvjet za potpis je seminarsko izlaganje ili seminarski rad na dogovorenu temu..
Način provjere znanja: konzultacije između nastavnika i studenta o temi i izvedbi seminarskoga izlaganja ili rada, praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskoga rada, rasprave u seminaru.

 

Okvirni sadržaj kolegija po tjednima:
1.  Dogovor o načinu rada, pregled filozofijskih djela i literature izabranih za kolegij.
2.-4. Predavanja i rasprave o stajalištu transcendentalnoga idealizma Kantove kritike (transcendentalna estetika i logika) i o izgradnji sustava transcendentalnoga idealizma iz Kantovih kritika u skladu s izazovima pokantovskih rasprava (Reinholdova elementarna filozofija, Jacobijeva filozofija vjere te Schulzeov i Maimonov skepticizam). Čitanje, izlaganja i rasprave o disciplini i arhitektonici čistoga uma u Kritici čistoga uma.
5. Jacobijevo promišljanje o mogućnosti demonstracije Božje opostojnosti ili o besmislu potrage za uvjetom neuvjetovana. Čitanje, izlaganja i rasprave o “Prilogu VII” Jacobijeva spisa  O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu.
5.-6. Čitanje, izlaganja i rasprave o Fichteovu spisu O pojmu nauke o znanosti.
7.-9. Čitanje, izlaganja i rasprave o Schellingovu spisu Ja kao princip filozofije ili o neuvjetovanu u ljudskome znanju.
10.-13. Čitanje, izlaganja i rasprave o Schellingovu spisu Filozofska pisma o dogmatizmu i kriticizmu.
14.-15. Čitanje, izlaganja i rasprave o Hegelovu spisu Razlika između Fichteova i Schellingova sustava filozofije .

Literatura:

I. Osnovna primarna literatura:

  • Kant, I., Kritika čistog uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984. (prev. V. D. Sonnenfeld).
  • Jacobi, Friedrich Heinrich, O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu, Demetra, Zagreb, 2013. (prev. D. Domić).
  • Fichte, Johann Gottlieb, O pojmu nauka o znanosti, u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 233-265 (prev. K. Miladinov).
  • Šeling, Fridrih Vilhelm Jozef, Ja kao princip filozofije ili o onome što je u ljudskom znanju neuslovljeno, u: Šeling, F. V. J.,  Forma i princip filozofije: rani spisi, Nolit, Beograd, 1988., str. 37-130 (prev. D. Basta).
  • Šeling, Fridrih Vilhelm Jozef, Filozofska pisma o dogmatizmu i krticizmu, u: Šeling, F. V. J., Forma i princip filozofije: rani spisi, Nolit, Beograd, 1988., str. 175-236 (prev. D. Basta).
  • Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, Razlika između Fichteovog i Schellingovog sistema filozofije, u: Hegel, G. W. F., Jenski spisi 1801-1807.,  Veselin Masleša, Sarajevo, 1983., str.7-100 (prev. A. Buha).

II. Preporučena dodatna primarna literatura:

  • Kant, I., Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990. (prev. V. D. Sonnenfeld).
  • Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976. (prev. V. D. Sonnenfeld; napose se preporuča Uvod).
  • Jacobi, F. H., O transcendentalnome idealizmu, u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 193-203 (prev. K. Miladinov).
  • Fichte, J. G., Prvi uvod u nauku o znanosti, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave, Kultura, Zagreb, 1956., str. 169-201. (prev. V. Sonnenfeld).
  • Fichte, J. G., Drugi uvod u nauku o znanosti, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave, Kultura, Zagreb, 1956., str. 203-268. (prev. V. Sonnenfeld).
  • Fichte, J. G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti, Naprijed, Zagreb, 1974. (prev. V. Sonnenfeld).
  • Fichte, J. G., Bjelodani izvještaj široj publici o navlastitom biću najnovije filozofije, u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 267.-307. (prev. K. Miladinov).
  • Šeling, Fridrih Vilhelm Jozef, O mogućnosti forme filozofije uopšte, u: Šeling, F. V. J.,  Forma i princip filozofije: rani spisi, Nolit, Beograd, 1988., str. 9-36 (prev. D. Basta).

III. Sekundarna literatura (izbor):

  • Hartmann, Nicolai, Die Philosophie des deutschen Idealismus, Walter de Gruyter, Berlin, 1960.
  • Henrich, Dieter, Between Kant and Hegel: Lectures on German Idealism (ur. David S. Pacini), Cambridge University Press, Cambridge, Massachusetts / London, England,. 2003.
  • Horstmann, Rolf-Peter, The early philosophy of Fichte and Schelling, u: Ameriks, Karl (ur.), Cambridge Companion to German Idealism, Cambridge University Press, Cambridge, 2000., str. 117-140.
  • Kangrga, Milan, Klasični njemački idealizam. Predavanja, FF press, Zagreb, 2008.