logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Seminar iz socijalne filozofije: Marksizam i liberalizam

Naziv predmeta: Socijalna filozofija
Naziv kolegija: Marksizam i liberalizam
Nositeljica: doc. dr. Ankica Čakardić
Status predmeta: izborni
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Oblik nastave: seminar
ECTS: 3 boda
Jezik: hrvatski
Uvjeti za upis seminara: odslušan kolegij Suvremena filozofska terminologija
Cilj kolegija: Prikazati osnovna polazišta i probleme marksističke i liberalističke teorije i prakse te njihova usporedba/sinteza. Uz to, bit će nezaobilazno raspraviti suvremeni položaj socijalne i demokratske države. Također, cilj je i razvoj sposobnosti za kritičko oblikovanje mišljenja i sustavnije dovođenje u vezu s drugim filozofskim i znanstvenim disciplinama (poput filozofije politike, etike, antropologije, kulturalnih studija, psihoanalitičke teorije, filozofije medija, filozofije roda i sl.).
Korištene metode: uvodna izlaganja i dijaloška nastava; čitanje teksta i rasprava
Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada: konzultacije, evaluacija studentskih referata i radova, sveučilišna anketa.
Ispit: vrednovanje aktivnosti u nastavi i pozitivno ocijenjen pismeni rad
Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi, seminarski rad, sudjelovanje u raspravi.

 

Sadržaj kolegija:

1.) Uvodne napomene o ciljevima seminara, literaturi i sadržaju pojedine izvedbene cjeline
2.) Politička ekonomija
3.) Rad, proizvodnja, reprodukcija
4.) Ideologija i otuđenje
5.) Historijski materijalizam
6.) Hegemonija i socijalističke strategije
7.) Humanizam, tehnologija, emancipacija
8.) Konteksti liberalizma – ekonomski i politički liberalizam
9.) Pluralizam i body politics
10.) Laissez faire i načelo racionalnosti
11.) Utilitarizam i minimalna država
12.) Historija statistike
13.) Neoliberalizam i guvernmentalitet
14.) Zaključn izlaganje i diskusija

Obavezna literatura; ova izdanja ili bilo koja druga:

  • Karl Marx, Friedrich Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1967. (izbor)
  • Karl Marx, Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd, 1973. (izbor)
  • Ben Fine i Alfredo Saad-Filho, Marx’s Capital, Pluto Press, London/Sterling, Virginia, 2004. (izbor)
  • Louis Althusser, »Ideologija i ideološki aparati države«, u: S. Flere (ur.), Proturječja suvremenog obrazovanja, RZ RK SSOH, 1986., str. 119-139.
  • Ernesto Laclau i Chantal Mouffe, Hegemony and Socialist Strategy. Towards a Radical Democratic Politics,Verso, London / New York, 2001. (izbor)
  • Herbert Marcuse, Prilozi za fenomenologiju istorijskog materijalizma, Vuk Karadžić, Beograd, 1982. (izbor)
  • Theodor W. Adorno, Negativna dijalektika, BIGZ, Beograd, 1979. (izbor)
  • David Ricardo, Načela političke ekonomije, Kultura, Zagreb, 1953. (izbor)
  • Adam Smith, Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, Kultura, Beograd, 1970. (izbor)
  • Michel Foucault, ‘Governmentality’, u: Graham Burchell, Colin Gordon i Peter Miller (ur.), The Foucault Feffect. Studies in Governmentality, UCP, Chicago, 1991.
  • Ian Hacking, ‘How Should We Do the History of Statistics?’, u: Graham Burchell, Colin Gordon i Peter Miller (ur.), The Foucault Feffect. Studies in Governmentality, UCP, Chicago, 1991.
  • Friedrich August von Hayek, Individualizam i ekonomski poredak, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2002. (izbor)
  • Robert Nozick, Anarhija, država i utopija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003. (izbor)
  • John Rawls, A Theory of Justice, HUP, Cambridge, 1999. (izbor)
  • Antonio Gramši, Izabrana dela, Kultura, Beograd, 1959. (izbor)
  • Dick Bryan, ‘The Duality of Labor and the Financial Crisis’, The Economic and Labor Relation Review, 2010: 20(2), str. 49-60.
  • Nicholas J. Theocarakis, ‘Metamorphoses. The Concept of Labor in the History of Political Economy’, The Economic and Labor Relation Review, 2010: 20(2), str. 7-39.
  • Tony Aspromourgos, ‘Adam Smith and the Labour Contract: Is Labour Exchange Analogous to Commodity Exchange?’, The Economic and Labor Relation Review, 2010: 20(2), str. 39-49.
  • Alan Freeman, ‘Marxism without Marx. A Note towards a Critique’, Capital and Class, 2010: 34(1), str. 84-97.

Dopunska literatura:

  • Louis Althusser i Etienne Balibar, Kako čitati Kapital, Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine, Zagreb, 1975.
  • Luj Altise, Za Marksa, Nolit, Beograd, 1971.
  • Herbert Marcuse, Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša – Svjetlost, Sarajevo, 1989.
  • Herbert Markuze, Kontrarevolucija i revolt, Grafos, Beograd, 1982.
  • Max Horkheimer i Theodor Adorno, Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974.
  • Kostas Axelos, Otvorena sistematika, Naprijed, Zagreb, 1991.
  • John Stuart Mill, O slobodi, Filip Višnjić, Beograd, 1988.
  • John Rawls, Collected Papers, HUP, London/Cambridge/Mass,1999.
  • Adam Smith, »O načelu koje uzrokuje podjelu rada«, u: Teorije o društvu:osnovi savremene sociološke teorije, Vuk Karadžić, Beograd, 1969.
  • John Dewey, Liberalizam i društvena akcija, Kruzak, Zagreb, 2004.
  • Džon Lok (John Locke), Dve rasprave o vladi, Utopija, Beograd, 2002.
  • John Maynard Keynes, Opća teorija kamate, zaposlenosti i novca, Kultura, Beograd, 1956.
  • John Rawls, O liberalizmu i pravednosti, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1993.
  • Friedman, Milton: Kapitalizam i sloboda, Globus i školska knjiga, Zagreb 1992.
  • Paul Mattick, Marx and Keynes. The Limits of the Mixed Economy (izbor)