logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Suvremene antropološke teorije

Naziv predmeta: Suvremene antropološke teorije
Naziv kolegija: Strukturalizam i hermeneutika
Nastavnik nositelj: prof. dr. sc. Hotimir Burger /dr. sc. Mladen Planinc
Nastavnik izvođač: dr. sc. Mladen Planinc, viši asistent
ECTS bodovi: 4 boda
Jezik: hrvatski jezik
Trajanje: ljetni semestar, akademske 2012. godine
Status kolegija: Izborni predmet. Kolegij se nudi studentima filozofije, antropologije i ostalim studijskim grupama na Filozofskom fakultetu po bolonjskom programu.
Oblik nastave: 2 sata nastave tjedno. Predavanja uz raspravu.
Uvjeti za upis kolegija: Posebnih uvjeta za upis predmeta nema.
Uloga kolegija u kurikulumu: Suvremene antropološke teorije omogućuju uvid u temeljne filozofsko-antropološke probleme kao uvođenje u interdisciplinarno područje suvremenih teorija o čovjeku i kulturi. Predmet izvodi Katedra za filozofsku antropologiju.
Cilj kolegija i korištene metode: Upoznavanje studenata sa pregledom filozofsko-antropoloških ideja i pojmova u humanističkim znanostima. Epistemološki i hermeneutički problem diskursa o čovjeku i  kulturi. Pristup problematici je interdisciplinaran: hermeneutika i fenomenologija, strukturalizam, kulturalna antropologija, teorijska psihoanaliza, teorija mita. Razvijanje vještina izražavanja kroz studentske radove i usmeno izlaganje studenata.
Način polaganja ispita: Usmeni ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa.

Sadržaj kolegija:

1. Uvod u interdisciplinarno polje filozofsko-antropoloških teorija nakon 1945. godine: funkcionalizam, egzistencijalizam, post/strukturalizam, interpretativna antropologija, kulturalna antropologija, hermeneutika i teorija tekstualnosti, psihoanalitička antropologija.

2. Semiologija: teorija znaka i kulturni kodovi. Mogućnost univerzalne gramatike kulturalnih sustava. Tekstualnost kulture. Što su strukture, a što funkcije?

3. Koncept strukturalne antropologije Claudea Lévi-Straussa. Postoji li „divlja“ misao?

4. Strukturalni pristup mitu: Lévi-Straussove Mitologike. Strukturalizam vs. fenomenologija.

5. Opasno mjesto u sustavu. Mary Douglas o čistom i opasnom: antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua (rušenje i obnavljanje sustava). Struktura i značenje.

6. Geertzova interpretativna antropologija. Ritualizam: tijelo u pokretu i tumačenje simbola.

7. Hermeneutika i kulturalna antropologija: problem pretumačenja drugih kultura.

8. Demitologizacija antropologizma i metafizičkoga diskursa. Episteme (Foucault).

9. Generativna antropologija. Girard: od mimetičke žudnje do čudovišna dvojnika. Maska i alter ego. Antropologija transgresije Georgesa Bataillea. Nasilje i identitet.

10. Problem subjekta i fenomenologije samosvijesti iz aspekta post/strukturalizma.

11. Antropologija i psihoanaliza: egologija, neuroze, fantazme (Freud, Lacan). Nesvjesno, strano i nadrealno. Jungova teorija arhetipova. Pokret antipsihijatrije.

12. Poststrukturalizam i neoavangardno-utopijske koncepcije (Deleuze).

13. Dekonstrukcija i humanističke znanosti: igra, razlika, diseminacija (Derrida).

14. Teorija postmoderne i preispitivanje problema „kraja“ antropologije.

15.  Strukture versus interpretacija. Zaključni osvrt.

 

Ispitna literatura: Popis literature čini nekoliko skupina tekstova, od kojih studenti biraju  studije po vlastitom izboru. Od studenata se traži poznavanje osnovnih značajki suvremenih antropoloških teorija: razlika između strukturalizma, simboličke i interpretativne antropologije. Ključni pojmovi: struktura, značenje, simbol, nesvjesno, tumačenje, kultura.

 

A: Temeljna literatura (odabrati jedan priručnik):

  • Alan Barnard: Povijest i teorija antropologije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2011.
  • Anthropology in Theory. Issues in Epistemology. Edited by Henrietta L. Moore and Todd Sanders, Blackwell Publishing, Oxford 2006.
  • Jonathan Culler: O dekonstrukciji: teorija i kritika poslije strukturalizma
  • George E. Marcus i Michael M. J. Fischer: Antropologija kao kritika kulture

 

B: Odabrati tri studije po vlastitom izboru:

  • Claude Lévi-Strauss: Divlja misao
  • Claude Lévi-Strauss: Uvod u Mitologike I; Mitologike IV: Goli čovjek
  • Michel Foucault: Ludilo i civilizacija: povijest ludila u doba klasicizma
  • Michel Foucault: Riječi i stvari: arheologija humanističkih znanosti
  • Jacques Derrida, Struktura, znak i igra u diskursu humanističkih nauka
  • Martin Heidegger: O humanizmu (u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja)
  • Mary Douglas: Čisto i opasno: antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua
  • Clifford Geertz: Interpretacija kultura
  • Hans-Georg Gadamer: O fenomenologiji rituala i jezika
  • Roland Barthes: Carstvo znakova
  • Sigmund Freud: Totem i tabu
  • Sigmund Freud: Čovjek-vuk
  • Paul Ricoeur: O tumačenju: ogled o Freudu
  • Jacques Lacan: Spisi
  • Bruno Bettelheim: Simbolične rane
  • Carl Gustav Jung: Arhetipovi i kolektivno nesvjesno
  • Geza Roheim: Magija i shizofrenija
  • Johan Huizinga: Homo ludens: o podrijetlu kulture u igri
  • Georges Bataille:Lascaux, u: Europski glasnik, god. VIII, br. 8
  • René Girard: Nasilje i sveto
  • Mircea Eliade: Šamanizam i arhajske tehnike ekstaze
  • Edward Said: Orijentalizam

C: Dopunska literatura na stranim jezicima  (strana literatura se dodatno vrednuje):

Edmund Leach: Rethinking Anthropology; Edward Sapir: Language, Culture and Personality; Ruth Benedict: Patterns of Culture; Johannes Fabian: Time and the Other. How Anthropology Makes its Object; Edward O. Wilson: On Human Nature; James Clifford: The Predicament of Culture; Henri Ellenberger: The Discovery of the Unconscious; E. Evans-Pritchard: The Nuer; Alfred L. Kroeber andClydeKluckhohn: Culture. A Critical Review of Concepts and Definitions; Joseph Campbell: The Hero with a Thousand Faces; Richard A. Shweder: Thinking through Cultures; Mary Douglas: Natural Symbols; Bronislaw Malinowski: The Dynamics of Culture Change; Norbert Elias: The Civilizing Process; David M. Schneider (ed.): Symbolic Anthropology; Ernest Gellner: Thought and Change; Georges Bataille: La part maudite; Michel Leiris: L`Afrique fantome; Van Gennep: Les rites de passage; Deleuze-Guattari: Mille plateaux (Rhizome); Jacques Derrida: La dissémination; Hubert Dreyfus i Paul Rabinow: Beyond Structuralism and Hermeneutics; Steven Best i Douglas Kellner: Postmodern Theory; Niklas Luhmann: Soziale Systeme; H. G. Gadamer i P. Vogler: Neue Anthropologie.