logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Teologija filozofije povijesti u djelu Karla Löwitha

Naziv kolegija: Seminar iz filozofije povijesti: Teologija filozofije povijesti u djelu Karla Löwitha
Nositelj/nastavnici: dr. sc. Lino Veljak, red. prof.  /  dr.sc. Marija Selak, viša asistentica
Status: Izborni za studente filozofije 1-4. godine studija
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno.
ECTS: 3 boda.
Oblik nastave: Seminar.
Korištene metode: Seminarski referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Jedan usmeno izloženi ili pismeni seminarski rad tijekom semestra.
Opis i cilj kolegija: Rad u seminaru odvijat će se u tri tematska kruga. Uvodno će se razmotriti filozofija povijesti kao filozofska disciplina. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, izvest će se Löwithovo tumačenje svjetske povijesti kroz usporedbu kršćanske eshatologije i ideje napretka, s posebnim naglaskom na Löwithovo promišljanje povijesti u djelima Burckhardta, Marxa, Hegela, Comtea, Vicoa, Boussueta i Joachima te Augustina i Orosiusa. U završnom krugu rasprave ustanovit će se određenje epohe kao svjetskopovijesne cjeline koja se zasniva na dominantnom tipu znanja. Uz osvrt na suvremenu svjetskopovijesnu situaciju “zapadanja u antropocentrizam” (K. Löwith) koja je vođena paradigmom shvaćanja znanja kao moći, studenti će se upoznati s Löwithovim konceptom filozofije svijeta kao moguće alternative sadašnjem tehno-znanstvenom pokušaju podvrgavanja svijeta čovjeku.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar nadopunjuje kurikulum studija filozofije aktualnom problematikom odnosa prirodoznanstvene i filozofske spoznaje, problematiziranjem ideje napretka te osvještavanjem svjetskopovijesne situacije prijeloma epoha.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

 

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima seminara, načinu rada i preuzimanju seminarskih obaveza. Kratak opis osnovne ideje i svrhe seminara s obzirom na naslov kolegija.

I. Filozofija povijesti kao filozofska disciplina

1. Filozofija povijesti u povijesnom prikazu i sistematskom pregledu: temeljni modeli filozofijsko-povijesnih objašnjenja: linearni, ciklički, konstelacijski.

II. Napredak nasuprot providnosti.

2. Burchkardtovo negiranje filozofije povijesti.

3. Marxovo shvaćanje povijesti. Historijski materijalizam i kršćanska eshatologija.

4. Hegelova filozofija povijesti kao teodiceja.

5. Ideja napretka. Comteovo pozitivno tumačenje povijesti.

6. Vicova Nova znanost kao racionalni dokaz božje providnosti u socijalnoj povijesti.

7. Bossuetova i Joachimova filozofija povijesti.

8. Augustinova i Orosiusova filozofija kao početak teološkog razumijevanja filozofije povijesti.

9. Grčko shvaćanje povijesti. Usporedba grčkog i kršćanskog shvaćanja povijesti. Logos kozmosa umjesto boga povijesti.

III. Suvremena svjetskopovijesna situacija

10. Epohe kao svjetskopovijesne cjeline i etape svjetskopovijesnog razvoja. Zasnivanje epoha na dominantnom tipu znanja. Novovjekovna paradigma znanja kao moći (F. Bacon), razvoj znanosti i ovladavanje prirodom.

11. Suvremena svjetskopovijesna situacija: “zapadanje u antropocentrizam” (K. Löwith).

12. Löwithovo dokidanje filozofije povijesti i utemeljivanje filozofije svijeta.

13. Završna rasprava i evaluacija.

 

Literatura

A. Primarna literatura

– Francis Bacon: Novi organon, Zagreb: Naprijed, 1986.

– Ante Čović: “Aporije Löwithova povratka ‘prirodnom svijetu'”, Filozofska istraživanja, br. 51 (4/1993), str. 955–965.

– Karl Löwith: Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Sarajevo: Veselin Masleša, 1988.

– Karl Löwith: Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb: August Cesarec, 1990.

Ivan Urbančič, “Kraj naroda kao predznak zbivanja nove epohe”, u: Bitak i povijesnost, ur: Zvonko Posavec, Davor Rodin, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber za Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu, 1982., str. 102–112.

– Lino Veljak, “Znanost, tehnika, napredak” u: Lino Veljak, Od ontologije do filozofije povijesti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2004.

 

B. Sekundarna literatura

– Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev: Smisao povijesti, Split: Verbum, 2005.

– Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev: Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu: za razumijevanje naše epohe, Split: Verbum, 2007.

Jacob Burckhardt: Razmišljanja o svjetskoj povijesti, Zagreb: Prosvjeta, 1999.

– Auguste Comte: Kurs pozitivne filozofije, Crna Gora: Centar za istraživačko-izdavačku djelatnost RK SSO, 1989.

– Ante Čović: Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Zagreb: Pergamena, 2004.

– Francis Fukuyama: Kraj čovjeka? Naša poslijeljudska budućnost: posljedice biotehnološke revolucije, Zagreb: Izvori, 2003.

– Francis Fukuyama: Kraj povijesti i posljednji čovjek, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994.

– Jürgen Habermas: Budućnost ljudske prirode. Na putu prema liberalnoj eugenici? / Vjerovanje i znanje, Zagreb: Breza, 2006.

– Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed, 1966.

– Martin Heidegger: “Pitanje o tehnici”, u: Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Rasprave i članci, Zagreb: Naprijed / Brkić i sinovi, 1996., str. 219–247.

– Milan Kangrga: Praksa –  vrijeme – svijet, Zagreb: Naprijed, 1989.

– Karl Marx: O historijskom materijalizmu:  izbor tekstova, Zagreb: Školska knjiga, 1974.