logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Uvod u filozofiju II (dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.)

Naziv predmeta: Uvod u filozofiju II

Izvoditelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.

ECTS bodovi: 3 ECTS boda

Nastavni jezik: hrvatski

Trajanje kolegija: ljetni semestar, 2 sata tjedno

Status kolegija: obvezni

Oblik nastave: predavanje

 

Opis kolegija: Polazeći od samoodređenja filozofije u različitim likovima njena povijesnog očitovanja kolegij pruža uvid u svezu između povijesti i filozofije, te u slijed povijesnih epoha filozofije. Ispituje se jedinstvo filozofije i njena povijesno nastala unutarnja raščlanjenost: likovi i principi filozofije i njihov međusobni odnos. Kroz proučavanje povijesne mijene pojma filozofije istražuje se povijesni postanak i razvoj filozofijskih disciplina, povijesni odnos između filozofije i znanosti, te odnos između filozofije i metafizike.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij služi kao uvod u studij filozofije, a napose kao uvod u studij povijesti filozofije, koji čini znatan dio ukupnog programa studija filozofije. Cilj predmeta je uputiti studente u razumijevanje povijesnosti filozofije, te omogućiti uvid u nužnost studija povijesti filozofije u sklopu studija filozofije.

Sadržaj:

Predmet se sastoji od četiri osnovne sadržajne cjeline:

I. Povijest filozofije i filozofija

Povijesnost same filozofije. Što je filozofija, što je povijest filozofije i kako je moguća sveza između povijesti i filozofije. Epohe i razdoblja filozofije? Jedinstvo filozofije i njena povijesno nastala unutarnja raščlanjenost: slojevi i likovi filozofije. Odnos među pojedinim povijesnim likovima filozofije. Povijesna tipologija filozofije. Unutarnja zakonitost povijesne mijene filozofije: philosophia perennis, napredak, razvoj i kružno ponavljanje. Povijesni početak filozofije i pitanje kraja filozofije. Povijesni postanak i razvoj filozofijskih disciplina. Povijesni odnos između filozofije i znanosti: istovjetnost i postupno razlučivanje znanosti od filozofije (teologija, psihologija, kosmologija). Povijest filozofije, povijest religije i  povijest umjetnosti. Filozofija i metafizika: pred-povijesnost filozofije i nužnost njenog povijesnog razvoja. sophiaphilosophia – «nadilaženje filozofije».

II. Povijest filozofije i povijest svijeta

Sveza između povijesti filozofije i povijesti svijeta. Povijest filozofije i filozofija povijesti. Filozofija i razlika duhovne i materijalne povijesti. Filozofija i politička i ekonomska povijest. Posvijesnotvornost i svjetotvornost filozofije na primjeru pojedinih povijesnih epoha i njoj pripadnih povijesnih svjetova. Povijest filozofije kao istina svjetske povijesti. Mogućnost djelovanja ili utjecaja filozofije na svjetsku povijest. Filozofija i povijesne okolnosti njenog pojavljivanja. Filozofija i grčki svijet. Filozofijske pretpostavke kršćanskog srednjovjekovnog svijeta. Filozofijsko porijeklo modernih znanosti i tehnike i znanstveno-tehnički svijet. Ne-ostvarivost filozofije i ostvarenje epohalno vladajuće metafizike u svjetskoj povijesti.

III. Povijest filozofije i filozofijska hermeneutika

Različiti mogući odnosi filozofije spram vlastite povijesti. Zadaća i smisao studija povijesti filozofije. Povijesno podrijetlo i izvori filozofije. Filozofija i njena povijesna predaja (tradicija). Povijesno djelovanje. Povijesni horizonti. Odnos filozofije prema vlastitoj povijesti, tj. prema bivšim likovima filozofije. Povijest filozofije i historija filozofije.

IV. Povijest filozofije i filozofijska filologija

Povijest filozofije i povijesni jezici filozofije: grčki, latinski, francuski, engleski, njemački. Filozofija i slavenski jezici. Filozofija i ono grčko. Filozofija i klasična filologija. Što je filozofijski tekst? Autentičnost i kronologija filozofijskog teksta. Doksografija. Uspostava teksta. Prevođenje filozofije.

 

Nastavne metode: predavanje

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave i priprema za nastavu

Način provjere znanja: pismeni testovi i konzultacije, usmeni ispit

 

Literatura:

Apel, K. O., Transformacija filozofije, Sarajevo, 1980.

Gadamer, H.-G., Istina i metoda, Sarajevo, 1978.: poglavlje II.1. Uzdizanje povijesnosti razumijevanja do hermeneutičkoga principa.

Kant, I., Lose Blätter zu den Fortschritten der Metaphysik, Gesammelte Schriften 20, Berlin, 1942., str. 333-351.

Kant, I., Kritika čistoga uma, Zagreb, 1984.: Predgovor, Povijest čistoga uma.

Hegel, G. W. F., Istorija filozofije I, Beograd, 1978.: Uvod.

Heidegger, M., Bitak i vrijeme, Zagreb,1985.: paragraf 6

Heidegger, M., Vrijeme i bitak, u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb, 1996.

 

Dodatna literatura

Gadamer, H.-G., Begriffsgeschichte als Philosophie, u: Kleine Schriften III, Tübingen, 1972., str. 237-250

Heidegger, M., Uvođenje u metafiziku, Zagreb, 2012., dio C. Bitak i mišljenje, §§ 45-57

Rickert, H., Geschichte und System der Philosophie, Archiv für Geschichte der Philosophie 11, 1931., str. 7-46, 403-448

Stekeler-Weithofer, P., Philosophiegeschichte, Berlin, 2006.

Stenzel, J., Zum Problem der Philosophiegeschichte, Kant-Studien 26, 1921., str. 416-453