logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Zlo – seminar iz ontologije

Naziv kolegija: Zlo – seminar iz ontologije
Nositelj/nastavnici: dr. sc. Lino Veljak, red. prof. / dr. sc. Marija Selak, viša asistentica
Status: Izborni
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno.
ECTS: 3 boda.
Oblik nastave: Seminar.
Korištene metode: Seminarski referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Jedan usmeno izloženi ili pismeni seminarski rad tijekom semestra.
Uvjeti za upis kolegija: nema
Opis i cilj kolegija: Rad u seminaru odvijat će se u tri tematska kruga. U prvom tematskom krugu razmotrit će se pojam zla kao ontološki problem, poglavito iz teološke perspektive. Na tom tragu sagledat će se različita tumačenja teodiceje u filozofiji Plotina, Augustina, Platona, Tome Akvinskoga i Leibniza. U drugom tematskom krugu pod nazivom »Antropologija zla« postavit će se pitanje je li zlo sastavni dio ljudske prirode. U tom smislu suprotstavit će se Kantova ideja radikalnog zla i banalnost zla Hannahe Arendt. Zatim će se otvoriti pitanje odnosa pojedinca i okoline gdje će se studente uputiti na Svendsenovo tumačenje zla kao djela »drugoga«, ali i na povezivanje zla s opscenim užitkom, što je podrobnije razradio Terry Eagleton. U trećem tematskom krugu zlo će se postaviti kao praktični problem. Levinasova filozofija hitlerizma, Bernsteinovo problematiziranje totalitarnih režima te inteligencija zla Jeana Baudrillarda poslužit će kao podloga za promišljanje zla u konkretnoj svjetskopovijesnoj situaciji te će se postaviti pitanje postoji li i kakva je odgovornost filozofa u njegovom suzbijanju. Zaključno će se napraviti ekskurs prema tematiziranju zla u književnosti gdje će se naglasak staviti na Miltonovo djelo Izgubljeni raj.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar nadopunjuje kurikulum studija filozofije promišljanjem pojma zla u kontekstu problematizacije suvremene svjetskopovijesne situacije. Također, u pokušaju sagledavanju različitih tumačenja porijekla zla u povijesti filozofije, studenti će imati priliku postavljena pitanja proučiti iz perspektive ontologije, ali i iz perspektive filozofske antropologije i etike.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima seminara, načinu rada i preuzimanju seminarskih obaveza. Kratak opis osnovne ideje i svrhe seminara s obzirom na naslov kolegija.

I. Ontologija zla

2. Teodiceja privacije: Plotin i Augustin

3. Teodiceja slobodne volje: Platon i Toma Akvinski

4. Teodiceja cjeline: Leibniz

5. Teodicejski motivi u novovjekovnoj filozofiji (Marquard)

II. Antropologija zla

6. Radikalno zlo (Kant)

7. Banalnost zla (Arendt)

8. Zli su drugi (Svendsen)

9. Opsceni užitak (Eagleton)

III. Zlo kao praktični problem

10. Filozofija hitlerizma (Levinas)

11. Totalitarizam i odgovornost filozofa (Bernstein)

12. Inteligencija zla (Baudrillard)

13. Ekskurs. Problem zla u književnosti.

14. Završna rasprava i evaluacija.

Literatura

A. Primarna literatura

  • Toma Akvinski, Izabrano djelo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005.
  • Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Politička kultura, Zagreb, 2002.
  • Sv. Aurelije Augustin, Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1973.
  • Sv. Aurelije Augustin, O državi Božjoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.
  • Jean Baudrillard, Inteligencija zla ili Pakt lucidnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.
  • Ričard Bernstin, Odgovornost filozofa, Beogradski krug, Beograd, 2000.
  • Richard J. Bernstein, Radical Evil. A Philosophical Interrogation, Blackwell Publishers, 2002.
  • Terry Eagleton, O zlu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
  • Immanuel Kant, Religija unutar granica pukoga uma, Naklada Breza, Zagreb, 2012.
  • Gottfried Wilhelm Leibniz, Teodiceja: ogledi o dobroti božjoj, slobodi čovjekovoj i podrijetlu zla, Demetra, Zagreb, 2012.
  • Emmanuel Levinas, Nekoliko refleksija o filozofiji hitlerizma, Filip Višnjić, Beograd, 2000.
  • John Milton, Izgubljeni raj, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
  • Luigi Pareyson, Ontologija slobode. Zlo i patnja, Demetra, Zagreb, 2005.
  • Platon, Država (knjiga 2), Naklada Jurčić, Zagreb, 1997.
  • Plotin, Eneade (1-2), Književne novine, Beograd, 1984.
  • Lars Fr. H. Svendsen, Filozofija zla, TIM press d.o.o., Zagreb, 2011.
  • Ante Vučković (ur.), Bog i zlo: teodicejski ulomci, Hegelovo društvo, Zadar, 2008.

B. Sekundarna literatura

  • Hannah Arendt, Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb, 1996.
  • Richard J. Bernstein, The Abuse of Evil: The Corruption of Politics and Religion since 9/11, Polity Press, 2006.
  • Jacques Maritain, Saint Thomas and the Problem of Evil, Marquette University Press, 1942.
  • Mary Midgley, Wickedness: A Philosophical Essay, Psychology Press, 2001.
  • Susan Neiman, Evil in Modern Thought: An Alternative History of Philosophy, Princeton University Press, 2004.
  • Franz Neumann, Demokratska i autoritarna država, Naprijed, Zagreb, 1974.
  • Augustin Pavlović, Pariške rasprave Tome Akvinskoga: raspravljena i kvodlibetalna pitanja, Demetra, 2000.
  • Paul Ricœur: »Sablazan zla«, Europski glasnik, (12/2007), str. 357-364.
  • Paul Ricœur, The Symbolism of Evil, Harper & Row, 1967.
  • Ridiger Zafranski, Zlo ili Drama slobode, Službeni list SCG, Beograd, 2005.